Dostupni najnoviji podaci o antimikrobnoj otpornosti u EU

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) objavili su u okviru pristupa „Jedno zdravlje“ Zbirno izvješće o antimikrobnoj otpornosti u zoonotskim i indikatorskim bakterijama kod ljudi, životinja i u hrani za 2019./2020. godinu.

Izvješće je pripremljeno na temelju podataka prikupljenih tijekom provođenja monitoringa antimikrobne otpornosti u državama članicama Europske unije tijekom 2019. i 2020. godine. Kao i proteklih godina, izvješće pokazuje kako je značajan udio bakterija roda Salmonella i Campylobacter i dalje otporan na antibiotike koji se zajednički koriste kod liječenja ljudi i životinja.

Godišnjim monitoringom antimikrobne otpornosti u EU svake su godine obuhvaćene druge životinjske vrste. Tako su u 2019. godini u središtu monitoringa bile svinje i goveda do jedne godine starosti te njihovo meso, dok je monitoring 2020. godine obuhvatio perad i meso peradi. Tijekom monitoringa 2019. – 2020. godine prikupljani su podaci o antimikrobnoj otpornosti bakterija roda Salmonella i Campylobacter, indikatorskih izolata bakterije Escherichia coli,  kao i podaci vezani za specifični monitoring izolata bakterije Escherichia coli koji proizvode beta-laktamaze proširenog spektra (ESBL), beta-laktamaze razreda C (AmpC) i karbapenemaze.

Najčešća zoonoza uzrokovana hranom u 2020. godini bila je kampilobakterioza. Bakterije roda Campylobacter u ljudi i peradi i dalje pokazuje visoku otpornost na ciprofloksacin, antibiotik iz skupine flourokinolona koji se često koristi za liječenje nekih vrsta bakterijskih infekcija kod ljudi. Uočeni su rastući trendovi rezistencije na fluorokinolonsku klasu antibiotika kod ljudi i brojlera na Campylobacter jejuni.

Rastući trend otpornosti bakterije Salmonella enteritidis, najčešćeg uzročnika salmoneloze kod ljudi, također je u porastu na antibiotike iz skupine kinolona/fluorokinolona. U životinja je otpornost na ove antibiotike kod bakterija Campylobacter jejuni i Salmonella Enteritidis općenito bila umjerena do visoka. Iako je zabilježen rastući trend otpornosti na pojedine antibiotike, izvješće ističe da kombinirana otpornost na dva ključna antimikrobna sredstva ostaje niska za E. coli te bakterije roda Salmonella i Campylobacter u ljudi i životinja koje se uzgajaju za proizvodnju hrane.

Između 2016. i 2020. godine uočeno je smanjenje otpornosti bakterija roda Salmonella u ljudi, osobito bakterije Salmonella Typhimurium, na tetracikline u devet, a na ampicilin u 10 zemalja. Usprkos smanjenju, otpornost na ove antibiotike ostaje visoka, kako kod ljudi tako i kod životinja.

U više od pola država članica EU zabilježen je statistički značajan padajući trend u prevalenciji E. coli koja proizvodi β-laktamaze proširenog spektra (ESBL) u uzorcima životinja namijenjenih za proizvodnju hrane. Ovo je važan nalaz jer su određeni sojevi E. coli koji proizvode ESBL odgovorni za ozbiljne infekcije kod ljudi.

Otpornost na karbapeneme ostaje vrlo rijetka kod E. coli i bakterija roda Salmonella u uzorcima životinja koje se proizvode za hranu. Karbapenemi su klasa antibiotika koji predstavljaju zadnju liniju obrane i nalazi koji pokazuju otpornost na njih kod zoonotskih bakterija su zabrinjavajući.

Općenito, otpornost na više lijekova među izolatima od kokoši nesilica je bila mnogo niža i kretala se od neotkrivene u šest država članica Europske unije (Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Malta i Portugal) do 30,4 % na Cipru.

Kod svinja se otpornost na više lijekova se kretao od 30% u Nizozemskoj, do 50% u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir samo zemlje koje prijavljuju podatke za 10 ili više bakterija roda Salmonella spp. (osim ako nije drugačije navedeno), potpuna osjetljivost među izolatima podrijetlom od svinja kretala se od 35% u Hrvatskoj, do 46,8% u Italiji, a za izolate podrijetlom od teladi, od visoke osjetljivosti u Italiji (25%) do vrlo visoke u Španjolskoj (58,3%).

Uočeno je povećanje otpornosti za ciprofloksacin (Njemačka, Norveška i Švicarska), streptomicin (Hrvatska, Norveška i Švicarska) i tetraciklin (Švicarska), dok je smanjenje uočeno za eritromicin (Hrvatska, Nizozemska, Španjolska i Švicarska), tetraciklin (Hrvatska) i streptomicin (Češka i Švedska).

Iako su ovogodišnji rezultati i trendovi u skladu s rezultatima iz izvješća objavljenih prethodnih godina, pandemija COVID-19 utjecala je na količinu prijavljenih podataka, posebno u pogledu javnog zdravlja.

Rezultati monitoringa antimikrobne otpornosti u zoonotskim i indikatorskim bakterijama kod ljudi, životinja i u hrani za 2019./2020. godinu dostupni su i u interaktivnom alatu za vizualizaciju, a cjelokupno izvješće monitoringa na mrežnim stranicama EFSA-e.

Izvor fotografije: freepik/drobotdean

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA

Skip to content