Prehrambena suverenost krovna je tema ovogodišnjeg Agro Summita na kojem je organizator, Poslovni dnevnik, na Svjetski dan hrane, 16. listopada, okupio za isti stol renomirane gospodarstvenike i predstavnike državnih institucija kako bi razmijenili stavove i mišljenja o aktualnom trenutku i budućnosti hrvatske poljoprivrede te velikim izazovima s kojima se treba nositi u vremenima globalnih promjena, od klimatskih katastrofa do političkih previranja. U čemu smo dobri, a gdje možemo napraviti iskorak i kako ga učiniti? Kako mobilizirati sve snage da imamo konkurentnu proizvodnju hrane, kako učiti od najboljih agrozemalja i s kojim proizvodima u budućnosti možemo izaći na globalno tržište i dokazati se kroz primjenu novih tehnologija, pametnu poljoprivredu, digitalizaciju i snažne investicije i preradu, te poticanje mladih da se bave poljoprivredom, neka su od pitanja koja su organizatori pripremili za gostujuće stručnjake u razgovoru 1 na 1, panel diskusiji „Renesansa hrvatskog agrara“, prezentaciji „Održiva poljoprivreda u uvjetima proizvodnje zdrave hrane“ i 5 za 5 serijalu petominutnih intervjua.
Val promjena predvodit će mladi poljoprivrednici
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je podsjetio kako je vezano za ovaj sektor gospodarstva Vlada djelovala ograničenjem cijena, a resorno je ministarstvo intervencijama pokušalo usmjeriti potrebna sredstva na pomoć poljoprivrednicima u suočavaju s raznim izazovima. U razgovoru s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Vladimirom Niševićem, između ostaloga je istaknuo kako je ministarstvo definiralo potrebe u strateškim sektorima – sektoru voća i povrća te stočarstva u kojima će se do 2027. godine provoditi sektorski natječaji.
„Cilj je povećati suverenost u strateškim sektorima, ali i proizvoditi zdravstveno ispravnu i sigurnu hranu’’, rekao je državni tajnik Majdak naglasivši još jednom kako je poljoprivreda važna strateška grana hrvatskog gospodarstva.
Istaknuo je važnost i nužnost udruživanja poljoprivrednika kako bi zajednički mogli lakše ostvariti ciljeve, te pohvalio proizvođačke organizacije čiji broj raste, pa ih je u posljednjih osam godina odobreno 25.
“Nismo samodostatni u svim sektorima niti ćemo tome težiti, ali moramo biti samodostatni u onim koji su nam strateški“, rekao je Majdak, a val promjena i inovacija u poljoprivredi, vjeruje, predvodit će mladi poljoprivrednici te će ministarstvo iznaći sredstva za generacijsku obnovu.
Ulaganjima u tehnologiju održati produktivnost
Na panel diskusiji Renesansa hrvatskog agrara sudjelovali su Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a, Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Ivan Pandrurević, predsjednik Uprave Agro Invest grupe te Marjan Vučak, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska i Regija jugoistočna Europa.
Ratarska proizvodnja je stabilna. Stabilna je i voćarska proizvodnja koja ima pad od samo 0,5 %. Nažalost, drugačiji su trendovi u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji kravljeg mlijeka gdje se bilježi pad do 20 %, rekao je između ostaloga Krunoslav Karalić oslikavajući stanje u hrvatskoj poljoprivredi.
Draga Kovačević kao jedan od problema ističe nisku produktivnost i slabije ulaganje u uvođenje inovacija u tehnologija, dok su istodobno potpore solidne.
Marjan Vučak iz Meggle Hrvatska potvrđuje padove u proizvodnji mlijeka otkako smo ušli u EU i pojašnjava da su ovu tvrtku na gašenje proizvodnje u Hrvatskoj natjerali tržišni uvjeti, te, iako ga raduje nedavno donesen program revitalizacije mljekarstva, pomno prate tržište i za sada ne razmišljaju o ponovnom pokretanju proizvodnje u Hrvatskoj.
Na neke od izazova u proizvodnji ukazao je Ivan Pandurević, predsjednik Uprave Agro Invest grupe koja u svom portfelju ima 11 poljoprivredno-prehrambenih tvrtki. Istaknuo je kako im je ključna pravna sigurnost te komentirao problem osiguravanja kooperanata ali i isplate potpora po hektaru, umjesto po prinosima, upozoravajući da se ne radi o hrvatskom, već o europskom problemu.
Kako bi zadovoljili zahtjeve zelene tranzicije, nove standarde dobrobiti životinja, održali produktivnost proizvodnje u uvjetima sve češćih i sve nepredvidljivijih vremenskih nepogoda potrebno je kontinuirano ulagati u tehnologiju.
“Veći sustavi imaju dostupniju tehnologiju i znanje, no mali mogu biti brži i agilniji”, rekao je Pandurević i dodao kako bi umjesto o velikima i malima bilo bolje govoriti o uspješnima ili manje uspješnima.
Renesansa voćarstva, povrćarstva i stočarstva i investicije u preradu
Na pitanje moderatora Miroslava Kuskunovića u kojim bi to sektorima mogli imati priliku za renesansu poljoprivredne proizvodnje istaknuti su voćarstvo, povrtlarstvo i stočarstvo te fokusiranje na preradu, kako bi smanjili jeftin izvoz sirovina i uvozi skupih gotovih proizvoda.
Ravnatelj Karalić renesansu vidi u proizvodnji mesa, mlijeka, povrća i voća, a postići ju možemo čitavim nizom alata, među kojima primarno navodnjavanjem. Upozorio je da je više od 40 posto naših tala degradirano, a približno 50 posto naših tala kiselo, te da je zabrinjavajući pad sadržaja humusa u tlu, pa su nužna ulaganja u agrotehničke mjere poboljšanja plodnosti tla i primjene dobrih poljoprivrednih praksi.
„U prvom planu je primjena znanja, struke. Moramo poraditi na očuvanju prirodnih resursa, tlu kao najvažnijem poljoprivrednom resursu, na komasaciji odnosno okrupnjivanju zemljišta, agroekološko zoniranje na kojemu radi HAPIH a u svrhu regionalizaciji poljoprivredne proizvodnje te svakako treba poraditi na investicijama u preradu, što će biti ključno. Novaca za to će biti i treba ga pametno usmjeriti”, rekao je Karalić i naveo kako je, primjerice, od 3,8 milijarde eura iz strateškog plana 1,9 milijarde namijenjeno izravnim plaćanjima, a 1,8 milijarde za ruralni razvoj.
“Da bismo preokrenuli trend izvoza jeftinih sirovina prema proizvodnji moramo investirati u proizvodnju, preradu, skladišno-distributivne centre te u znanje“, zaključuje Karalić.
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju potpore poljoprivrednicima za proizvodnju povećane su 2,8 puta da bi obujam te proizvodnje u istom razdoblju bio smanjen pet posto, naveo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK i složio se da je potrebna regionalizacija poljoprivredne proizvodnje na temelju koje bismo znali bolje fokusirati potpore koje su danas raspršene na brojne proizvođače i djelatnosti i ne polučuju željeni efekt. Upozorio je i na potrebu promjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji ne uzima u obzir činjenicu da su određene kompanije godinama ulagale u zemljišta da bi stvorili proizvodno-tehnološke cjeline i da oduzimanje te zemlje istovremeno uništava ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju.
Safe2Eat na Agro Summitu
U kontekstu proizvodnje hrane, ne samo dovoljnih količina već i nutritivno kvalitetne i zdravstveno sigurne hrane, sudionicima Agro Summite predstavljena je kampanja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) Safe2Eat koju HAPIH provodi na nacionalnoj razini. Tako je HAPIH-ov tim i ovoga puta iskoristio priliku za edukaciju sudionika konferencije zanimljivim kratkim kvizom s prigodnim pitanjima o sigurnosti hrane i smanjenju otpada od hrane.
Koliko hrane na godišnjoj razini baci prosječni Hrvat; na kojoj namirnici, prema europskom zakonodavstvu, nije potrebno navoditi rok trajanja; potencijalnom napadu koje se napasti iz porodice enterobakterija izlažete ako jedete sumnjivu domaću majonezu ili tartarski biftek?, bila su pitanja na koja su sudionici Agro Summita imali priliku odgovoriti te saznati više o statističkim podacima o bacanju hrane, označavanju hrane te bolestima koje se prenose hranom.
Osim zanimljivim činjenicama o hrani, ispitanici su bili nagrađeni i korisnim promotivnim materijalima kampanje među kojima praktičnim kuhinjski mjeračem ili kuhinjskom daščicom s oznakom #Safe2EatEU kao „vodičem“ na službene stranice kampanje te objave o kampanji na društvenim mrežama s ciljem informiranja o njezinim ključnim porukama.
Fotografije: Poslovni dnevnik/Pixsell i HAPIH
