Predstavnici proizvođača zalažu se da HAPIH-ov znak postane obavezan na svakom komadu mesa koji ostvari taj uvjet, baš kao što i svaki automobil ima svoju registracijsku oznaku
Jesu li prepoznate prednosti označavanja proizvoda u postizanju konkurentnosti na tržištu, kako više proizvođača uključiti u sustave označavanja mesa, zbunjuje li proizvođače veliki broj oznaka na proizvodima i koliko im vjeruju, neka su od pitanja otvorena na online konferenciji Agrokluba “Kako uspješnije promovirati i zaštititi domaće meso“ na kojoj su sudjelovali Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede, Boris Malešević, kreativni direktor i dizajner, Zvonimir Širjan, predsjednik Udruge za tov i uzgoj junadi Baby beef“, Krešimir Kuterovac predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja te Drago Solić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
„Ulaskom u Europsku uniju preuzeli smo i obavezan sustav označavanja, pa tako na svakom komadu goveđeg mesa mora pisati zemlja rođenja, zemlja uzgoja i zemlja klanja, a kod svinjskog mesa zemlja uzgoja i zemlja klanja. Tu nema odstupanja. Upravo to potvrđuje i znak Meso hrvatskih farmi, i ne postoji mogućnost pogreške“, pojasnio je u raspravi Drago Solić ističući da HAPIH-ov dobrovoljni sustav označavanja besplatnim oznakama u konačnici ima za cilj potaći proizvodnju i promet proizvoda.
Prednosti ovakve promocije domaće proizvodnje su prepoznali i proizvođači, no svjesni su da same oznake nisu čarobni štapić koji će razriješiti situaciju na tržištu. Vjerodostojnost oznaka je, kažu, ključ kako doprijeti do kupaca, a brojne oznake na tržištu ne samo da zbunjuju potrošače, nego ih često dovode i u zabludu.
Kuterovac smatra da u označavanju proizvoda, posebice mesa, treba napraviti reda, da je veliki broj trgovačkih oznaka, te da se nedostatnim informacijama odnosno dezinformacijama o porijeklu proizvoda u trgovačkim centrima nerijetko krši odredba o informiranju potrošača.
Sanja Kolarić Kravar je pojasnila kako je u oznaku Dokazana kvaliteta ugrađena sljedivost na temelju koje se prati i sigurnost hrane. U okviru ovog sustava proizvođači sami kreiraju nadstandarde, minimalno tri, među kojima primjerice mogu biti dobrobit životinja, duljina prijevoza, okolišni standardi i dr.
„Našim potrošačima je najsigurnije, najzdravije i najbolje kupovati hrvatsko“ rekao je Širjan čija udruga ima i vlastiti oznaku brenda, no zalaže se za obavezno označavanje znakom Meso hrvatskih farmi.
Podržava to i Kuterovac u ime svinjogojaca. Mišljenja su da svaki komad domaćeg mesa na tržištu treba označiti, da se kao standard uvede znak Meso hrvatskih farmi kao oznaka o podrijetlu svakog proizvoda koji ostvari ovaj uvjet, a znak Dokazana kvaliteta kao nadstandard koji govoriti o njegovoj premium kvaliteti.
I ne samo svaki komad svježeg mesa. Upravo zbog velike zainteresiranosti proizvođača svinjskog mesa znak Meso hrvatskih farmi proširen je i na označavanje mesnih prerađevina.
„Meso hrvatskih farmi treba biti kao registarska pločica, da svatko vidi što je došlo iz uvoza, a što ne, a ne da etiketu sa sitnim slovima treba tražiti kao broj šasije. Naša oznaka Hrvatska junetina je dokaz premium kvalitete, ona je kao Mercedes, Porsche, Ferrari“, slikovito je pojasnio Širjan.
Solić ideju smatra vrlo zanimljivom posebice ako bi podaci koji se nalaze na obaveznim oznakama bili ukomponirani u Meso hrvatskih farmi, što bi moglo biti dobro rješenje, ali treba provjeriti što bi na to rekla Europska komisija.
Sudionici su rasprave na kraju pozvali potrošače da kupuju pouzdane domaće proizvode, proizvode sa znakom Hrana hrvatskih farmi i Dokazana kvaliteta, a proizvođače da se aktivnije uključe u sustave označavanja.
Naslovna fotografija: Freepik/HAPIH