Uoči jesenske sjetve ozimih kultura, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Osijek bila je domaćin tradicionalnog okupljanja industrije i proizvođača, na kojemu su se ujedno i rezimirali rezultati ovogodišnje žetve. Tako je, između ostaloga, rečeno da je pšenice i kukuruza nešto manje nego lani, ali i dalje više nego dovoljno za hrvatske potrebe, dok su zob i raž izbjegli najveću sušu, te postigle prinose na razini prošlogodišnjih.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je rekao kako je pšenica, bez obzira što je zasijana na čak 30.000 ha manje površina nego godinu prije, s prosječnim prinosom od 6,1 tona po hektaru ostvarila ukupno više od 850.000 tona, što premašuje hrvatske potrebe. „Prema posljednjim podatcima Državnog zavoda za statistiku, urod kukuruza smanjen je za 17 posto. Međutim, Hrvatska je i u tom dijelu samodostatna, jer ukupan urod bio je 1,65 milijuna tona, a potrebe su 1,5 milijuna tona“, istaknuo je Majdak te kao najvećeg „gubitnika“ izdvojio šećernu repu, koja je na nekim područjima imala i totalnu štetu. Resorno ministarstvo pomaže na dva načina.
„Kreditnim sredstvima HBOR-a će se kreditirati proizvođači kako bi bili spremni za proljetnu sjetvu, a s druge strane tu je i naš program potpore za izgubljenu dobit od uroda“, rekao je Majdak i najavio aktivaciju krizne pričuve na razini EU-a.
Izrazio je zadovoljstvo za povećan interes poljoprivrednika za sjetvu uljane repice. Uvjeren je da će svi agrotehnički radovi za nadolazeću sjetvu pšenice biti obavljeni na vrijeme i sjetva odrađena u optimalnim rokovima. Najavio je i isplatu avansa od 245 milijuna eura do kraja mjeseca, te potvrdio da je do 1. listopada već isplaćeno 540 milijuna eura.
Godina je nažalost bila obilježena negativnim rekordima, sa šest tjedana s temperaturama iznad 35 stupnjeva bez imalo kiše, podsjetio je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek te upozorio da bi zbog globalnog zatopljenja i naredna mogla biti takva, te preporučio sjetvu različitih sorata odnosno grupa zriobe. „Malo pozitive donijela je ova kiša, koja je odlična za jesensku sjetvu, jer je malo usporila radove, da sjetva nije prerana, jer kasnija sjetva daje bolje rezultate u proljeće“, pojasnio je prof. dr. sc. Stipešević.
Iako su veliki otkupljivači sa strepnjom čekali rezultate jesenske žetve, u Žito grupi su ipak zadovoljni krajnjim rezultatima ovogodišnjih uroda. Posebice kad je u pitanju suncokret, koji je iako slabijeg prinosa vrlo dobre kvalitete i postiže iznimno velike cijene na tržištu. Tako se prosječni prinosi suncokreta i soje kreću od 3 do 3,5 t/ha, a kukuruza od 8 do 10 t/ha. Poljoprivrednici mogu biti zadovoljni, komentirao je Relja Kovačić iz Žito grupe, jer je današnja kotacijska cijena suncokreta u odnosu na prošlogodišnju viša za sto eura po toni.
Što se tiče ozime sjetve koja se polako zahuktava, a koja se za pšenicu očekuje na 140.000 hektara što je na razini prošlogodišnjih površina, stručnjaci najavljuju kako će biti dovoljno kvalitetnog i cjenovno pristupačnog sjemena, kao i umjetnih gnojiva.
Dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnatelja i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je naveo kako se sjemenska proizvodnja odvijala na 22.600 hektara i to je, što se površina tiče, jedna od najboljih u posljednjih deset godina.
„U ovom trenutku certifikacija sjemena je na oko 50 %, a u odnosu na prošlu godinu imamo 2.500 tona više certificiranog sjemena odnosno povećanje za 12,5 %. Za ozimu pšenicu ove su količine na razini prošle godine, uz mali trend porasta, a kod ozimog ječma 35 posto veće“, istaknuo je dr. sc. Jukić i naveo kako je s današnjim danom izvezeno 5,5 tisuća tona sjemena ozime pšenice i ječma, za razliku od prošle godine kada je ovaj izvoz iznosio 3,3 tisuće tona. Dodao je kako je cijena sjemena domaće selekcije niža nego prošle godine te se na tržištu može naći za 390 eura po toni dok je cijena sjemena strane selekcije na razini prošle godine ili niža, ovisno o zastupniku.
I gnojiva će biti dovoljno. Ovog ljeta je u Petrokemiji obavljen tehnološki i financijski zahtjevan remont ključnih pogona za proizvodnju mineralnih gnojiva, a od početka rujna svi su pogoni u punom proizvodnom procesu, potvrdio je Alen Zrinski, voditelj prodaje Petrokemije na hrvatskom tržištu i dodao kako je Petrokemija spremna i hrvatsku i poljoprivredu regije opskrbljivati potrebne količine visoko kvalitetnih gnojiva.
„Naš plan je svakako održati proizvodnju u kontinuitetu do kraja godine, a ako se uvjeti, što se tiče cijene plina i ostalih sirovina, ne promijene, proces proizvodnje će se nastaviti i iduće godine. U slučaju ekstremnih promjena na tržištu cijena plina morat ćemo prekinuti proizvodnju, jer takav proizvod jednostavno nema kupca“, zaključio je Zrinski.
Izvor fotografija: Agroklub
Naslovna fotografija: Freepik
