Zlatna žutica vinove loze (Flavescence dorée fitoplazma) čini značajne štete u vinogradima kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Bolest je prisutna i u Istarskoj županiji, dok u ostalim primorskim županijama još uvijek nije utvrđena. Karta demarkiranih područja (Slika 1.) prikazuje status područja s obzirom na zarazu zlatnom žuticom.

Simptomi zlatne žutice i drugih fitoplazmoza („žutica“) vinove loze postaju vidljivi od lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus Ball) odgovoran je za epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu (Slika 2.). Uklanjanje izvora zaraze, zaraženih trsova, koji pokazuju simptome zaraze i suzbijanje vektora američkog cvrčka su obvezne i zakonom propisane fitosanitarne mjere koje moraju provoditi svi posjednici vinograda u područjima zaraženim zlatnom žuticom s ciljem sprječavanja širenja bolesti. Vektor, američki cvrčak je prisutan u svim županijama u Republici Hrvatskoj izuzev Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije.

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja. Prvo tretiranje provodi se prema preporučenim uputama i rokovima temeljem redovitog praćenja. U vinogradima su istovremeno prisutni različiti razvojni stadiji ličinki američkog cvrčka Prvim tretiranjima suzbijaju se ličinke do trećeg razvojnog stadija (L3) (Slika 3.) prije nego što one postanu zarazne i hranjenjem prenesu zarazu na zdrave trsove.

Okvirno, prvi rok suzbijanja američkog cvrčka vinogradari trebaju obaviti sredinom lipnja. Za uspješno prvo suzbijanje potrebno je uspraviti povijene mladice te oplijeviti mladice potjerale iz panja jer se ličinke američkog cvrčka mlađeg razvojnog stadija nakon izlaska iz jaja najčešće zadržavaju na naličju listova tih mladica. Drugo tretiranje provodi se u prvoj dekadi srpnja odnosno dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja na žutim ljepljivim pločama utvrdi prisutnost vektora odnosno ako se tjedno ulove 4 i više jedinki vektora na žutoj ploči. Kod ovog tretiranja treba paziti na karencu i vrijeme berbe sorte koju se tretira. Program suzbijanja američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja. Suzbijanje američkog cvrčka je obvezno u vinogradima i rasadnicima u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) te nezaraženim područjima ako se utvrdi njegova prisutnost.
Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka u Hrvatskoj dozvolu za tu namjenu imaju insekticidi prikazani u Tablici 1. Detaljniji podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/.
Tablica 1. Registrirani insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka (FIS,2025)
Insekticidi | Aktivna tvar | Količina primjene u l/ha | Maksimalni broj primjena u sezoni | Karenca u danima |
DECIS 2,5 EC | Deltametrin | 0,5 | 1 | 21 |
CYTHRIN MAX | Cipermetrin | 0,06 | 1 | 21 |
SUMIALFA 5 FL | Esfenvalerat | 0,3 | 1 | 21 |
MOSPILAN 20 SG | Acetamiprid | 250-375 g/ha | 1 | 14 |
ABANTO | Piretrini | 0,75 | 2 | 3 |
KRISANT EC | Piretrini | 0,75 | 2 | 3 |
PYREGARD | Piretrini | 0,75 | 2 | 3 |
ASSET FIVE | Piretrini | 0,96 | 3 | 1 |
SIVANTO PRIME | Flupiradifuron | 0,5 | 1 | 14 |
DIREKT GREEN | Piretrini | 0,75 | 2 | 3 |
MAVRIK FLO | Tau-fluvalinat | 0,3 | 2 | 21 |
FLIPPER | Masne kiseline kalijeve soli | 3 – 10 | 5 | OVP |
PIRECRIS | Piretrini | 0,7 – 1,5 | 3 | 3 |
CYPGOLD | Cipermetrin | 0,06 | 1 | 21 |
NEEMIK TEN | Azadiraktin | 2,6 | 1 | 3 |
EVURE | Tau – fluvalinat | 0,3 | 2 | 21 |
Obavještavamo vinogradare, vinogradare amatere i rasadničare da je vrijeme za prvo tretiranje američkog cvrčka te ih ujedno podsjećamo da su obvezni provodit i ostale navedene fitosanitarne mjere s ciljem sprečavanja širenja zlatne žutice. Pozitivan učinak fitosanitarnih mjera u području zaraženom zlatnom žuticom biti će postignut samo ako ih svi vinogradari redovito provode u suprotnom zlatna žutica će se i dalje širiti te će ugrožavat opstojnost i egzistenciju poljoprivrednih gospodarstava i održivost uzgoja vinove loze.
Izvor naslovna fotografije: Freepik