Važno je intenzivnije povezivanje znanstvenika iz područja voćarstva i privrede kroz provedbu sustavnih istraživanja koja će imati praktičnu primjenu; potrebno je težiti uvođenju i primjeni najnovijih spoznaja i iskustava iz drugih država koje su u funkciji održive proizvodnje sa što efikasnijim iskorištavanjem postojećih resursa; u budućnosti treba voditi brigu o utjecaju klimatskih promjena na voćarsku proizvodnju, te u skladu s tim odabrati adekvatne voćne vrste, podloge i sorte kao i prilagoditi tehnologiju uzgoja kako bi se postigla što bolja kvaliteta voća te iskoristio potencijal pojedinih područja Republike Hrvatske za voćarsku proizvodnju, zaključci su petog Balkanskog simpozija voćarstva (V. Balkan Symposium on Fruit Growing). Ovaj je znanstveni skup održan hibridnim modelom (uživo i online) u zagrebačkom hotelu Dubrovnik od 18. do 21. lipnja 2023. godine organizirao Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za hortikulturnu znanost (International Society for Horticultural Science – ISHS). Simpozij je okupio 116 sudionika iz 22 države (Australija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Češka, Čile, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Latvija, Mađarska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, SAD, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Turska).
Program izlaganja bio je podijeljen u pet sekcija: Biodiversity, plant genetic resources and breeding, Biotechnology and physiology, Cultivation systems and pest control, Postharvest, fruit quality and food science i Sustainability, economics and management, u okviru kojih je održano dva plenarna i 28 usmenih izlaganja te predstavljena 72 postera, pa su u knjizi sažetaka ukupno objavljena 102 sažetka, ističu organizatori i dodaju kako je prijavljeno više od 70 cjelovitih radova koji će nakon recenzije biti objavljeni u posebnom broju znanstvenog časopisa Acta Horticulturae.
Trodnevni je rad ovog eminentnog skupa obuhvatio i posjet pokušalištu Centra za voćarstvo i povrćarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Zamjenik ravnateljice HAPIH-a, prof.dr.sc. Krunoslav Karalić, je u riječi dobrodošlice goste upoznao s djelatnošću ove javne ustanove specijalizirane u području poljoprivrede i hrane koja širok raspon svojih aktivnosti provodi kroz osam ustrojstvenih jedinica od kojih je jedna upravo i Centar za voćarstvo i povrćarstvo iz Zagreba. Informacije o samom Centru za voćarstvo i povrćarstvo prezentirao je voditelj Centra, dr.sc. Tvrtko Jelačić, koji je ukratko predstavio sve projekte koji su provedeni u prethodnom razdoblju, kao i trenutno aktualne, ali i najavio planove u bliskoj budućnosti.
Voditelj pokušališta, Danijel Čiček upoznao je goste s Nacionalnom kolekcijom primki kontinentalnih voćnih vrsta, pojasnivši kako je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj. Program, zahvaljujući kojem je sačuvan velik broj vrijednih genotipova, povezuje više sudionika iz različitih institucija koji su uključeni u sakupljanje, kolekcioniranje i stvaranje banke biljnih gena. Svrha projekta koji se provodi od 2014. godine je pružiti doprinos očuvanju tradicionalnih (starih) sorti voćnih vrsta kao prirodne baštine Republike Hrvatske iznimno važne za zdravlje ljudi, očuvanje bioraznolikosti i održivosti poljoprivrede.
Tako su okupljeni sudionici imali prigodu saznati kako HAPIH na pokušalištu u Donjoj Zelini održava osnovni kolekcijski nasad u kojem se nalazi 11 kontinentalnih voćnih vrsta s 274 primke a koje su upisane u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD) te provodi ostale aktivnosti iz programa: eko zemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora, očuvanje biljnih genetskih izvora in i ex situ, održavanje i regeneraciju primki, opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini, izgradnju kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora te informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genskih izvora. U navedenom razdoblju prikupljeno je i upisano 274 primke u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD) od toga 130 primki jabuka, 74 primke krušaka, 32 primke šljiva, 13 primki trešanja, 3 primke višanja, 2 primke breskve, 3 primke marelice, 9 primki lijeske, 5 primki oraha, 2 primke ogrozda i 1 primka ribiza.
Rukovoditeljica Odjela biljnih sorti u voćarstvu i povrćarstvu, Diana Janković ukratko je prezentirala dva pokusa odnosno istraživanja: „Appleresist“ te „Komparacija uzgoja bobičastog voća u zaštićenom prostoru spram uzgoja na otvorenom“.
Istraživanje otpornosti jabuke na toplinski i sušni stres – „Appleresist“ obuhvaća 33 sorte jabuke u kojima se traži superiorna germplazmu koja bi omogućila veću otpornost pojedine sorte na klimatske promjene, poglavito na toplinski i sušni stres. Pokus za sada ima preliminarne rezultate no istraživanje se nastavlja, te se konkretni rezultati očekuju u narednom periodu.
U sklopu klimatskih promjena prezentiran je još jedan projekt – „Komparacija uzgoja bobičastog voća u zaštićenom prostoru spram uzgoja na otvorenom“ gdje je postavljen pokus s borovnicama (10 vodećih sorti), malinom (18 vodećih sorti) te ribizom (10 sorti u sve tri boje ploda) s ciljem komparacije utjecaja zatvorenog prostora na vrijeme dozrijevanja, količinu uroda, kvalitetu te kemijski sastav ploda. Pokusi su postavljeni u pet različitih načina sadnje (posude različitog sastava, veličine i materijala te kontrola).
Tijekom prezentacije bilo je dosta pitanja, komentara i pohvala na sam rad i izgled pokušališta, projekte ali i impresivan broj sorti svih voćnih vrsta u kolekcijskom nasadu, introdukciji koja je provedena, postavljenim pokusima te angažiranošću djelatnika. Ova konstruktivna razmjena iskustava i mišljenja, s obzirom na izrazito vrući dan, na kraju je nastavljena u ugodnom druženju uz okrjepu.
