Centar za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti završio prvu fazu Monitoringa poljoprivrednog zemljišta, ukupna vrijednost ovog projekta je 1.725.396,509 eura. Monitoringa poljoprivrednog zemljišta predstavlja najvažnije pedološko istraživanje u RH u posljednjih 50 godina od završetka osnovne pedološke karte.
Sukladno planu i dinamici provedbe monitoringa, terenska ekipa od osam mladih agronoma (pedologa) završila je uspostavu prvih 30 lokacija monitoringa poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj (slika 1.). Prije samih terenskih aktivnosti prethodila je pripremna faza koja je uključivala edukaciju terenskih djelatnika vezanu uz klasifikaciju tla prema nacionalnoj i WRB korelaciji (IUSS Working Group WRB, 2006.), a za potrebe uzimanja uzoraka podzemne vode na monitoring postajama, educirane su i osposobljene dvije osobe.
Zadnja lokacija u 2023. godini odrađena je u naselju Butković, kod Benkovca, 26. listopada 2023. Ova lokacija predstavlja kompleks kultiviranih parcela, a na istraživanoj površini se uzgaja smilje. U periodu od srpnja 2023. godine ukupno je uspostavljeno 30 lokacija diljem Hrvatske (Slike 2, 3,4 i 5).
Što su bili kriteriji za izbor postaja motrenja poljoprivrednih tala
S obzirom na prirodnu raznovrsnost, Hrvatska je podijeljena na tri jasno definirane regije: Panonsku, Gorsku i Jadransku. Svaka agroekološka prostorna jedinica ima specifične klimatske uvjete i specifične uvjete postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je podijeljena na podregije koje pružaju različite uvjete za uzgoj bilja. Panonska je podijeljena na Istočnu, Središnju, Zapadnu i Sjeverozapadnu, Gorska na Predplaninsku i Planinsku, a Jadranska na Sjevernu, Središnju i Južnu.
| Regije i podregije | Poljoprivredno zemljište | Obradive površine | ||
| (ha) | (%) | (ha) | (%) | |
| PANONSKA REGIJA | 1.643.844 | 51 | 1.412.170 | 70 |
| P-1 – istočna podregija | 434.839 | 14 | 390.200 | 19 |
| P-2 – središnja podregija | 378.358 | 12 | 296.024 | 15 |
| P-3 – zapadna podregija | 617.862 | 19 | 549.058 | 27 |
| P-4 – sjeverozapadna podregija | 212.786 | 6 | 176.888 | 9 |
| GORSKA REGIJA | 531.505 | 17 | 301.710 | 15 |
| G-1 – predplaninska podregija | 268.375 | 9 | 174.103 | 9 |
| G-2 planinska podregija | 263.131 | 8 | 127.607 | 6 |
| JADRANSKA REGIJA | 1.037.467 | 32 | 305.453 | 15 |
| J-1 – sjeverna podregija | 271.526 | 8 | 122.612 | 6 |
| J-2 – središnja podregija | 407.107 | 13 | 100.266 | 5 |
| J-3 – južna podregija | 358.833 | 11 | 82.575 | 4 |
| UKUPNO | 3.212.816 | 100,0 | 2.020.626 | 100 |
Postaje trajnog motrenja raspoređene su na cijelom području Hrvatske tako da predstavljaju podregiju tako da u što većoj mjeri reprezentiraju njihove agroekološke uvjete. Ukupno je planirano zasnovati 90 postaja za motrenje poljoprivrednih tala.
Prilikom zasnivanja postaja dodatno su korišteni službeni i aktualni podaci APPRRR iz ARKOD-a i Agronet-a kod konačnog izbora lokacija postaja.
- Postaje reprezentiraju što je veći broj formi reljefa karakterističnih za podregije, kao i najraširenije pedosistematske jedinice unutar njih.
- Postaje su smještene na tlima na kojima su način korištenja i uvjeti gospodarenja reprezentativni za pojedine podregije.
- Postaje obuhvaćaju i područja s negativnim utjecajima prirodnog porijekla unutar podregija (kiselost, salinitet tla.).
- Postaje se nalaze u blizini već postojećih ili planiranih objekata za motrenje okoliša (meteorološke postaje, postaje za motrenje voda.).
- Postaje se nalaze na područjima na kojima su riješeni vlasnički odnosi i nisu predviđene izmjene prostornih planova (gradnja prometnica i objekata), kako bi bila dugoročno raspoloživa za motrenje.
Redoslijed zasnivanja postaja:
- 2023. → zasnivanje postaja regije: P2, P4, G1, J2
- 2024. → zasnivanje postaja regije: P1, G2, J3
- 2025. → zasnivanje postaja regije: P3, J1
Cilj provedbe monitoringa
Nakon terenskih aktivnosti slijede laboratorijske analize tla i podzemne vode (kemija, fizika i mikrobiologija) s ciljem osiguranja kontinuirane dostupnosti podataka neophodnih za ocjenu stanja tla i provedbu politike održivog gospodarenja i zaštite tla. (slika 5.)
Praćenjem stanja poljoprivrednog zemljišta osigurat će praćenje i usporedivost podataka o stanju tla za potrebe izvješćivanja RH prema međunarodno preuzetim obvezama.
Rezultati dobiveni provedbom monitoringa poljoprivrednog zemljišta u budućnosti će omogućiti identifikaciju kriznih područja na kojima su tla izložena prijetnjama definiranim dokumentom Europske komisije „Tematska strategija za zaštitu tla“.
Osim identifikacije kriznih područja i prijetnji kojima su tla na njima izložena, trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta omogućit će i predviđanje pojava negativnih procesa u tlu, utvrđivanje oštećenja i onečišćenja, te njihovo sprečavanje ili ublažavanje.
Monitoring će registrirati i pratiti prirodne čimbenike i antropogeni utjecaj na tlo i u konačnici objektivno vrednovati djelotvornost zahvata zaštite tala i primijenjene agrotehnike.
Naslovna foto: Freepik