Kako osigurati gospodarski razvoj istoka Hrvatske, stvoriti uvjete za ostanak mladih i ojačati domaću proizvodnju hrane, bile su ključne teme drugoga Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, održanog 29. i 30. listopada u Osijeku. Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i Osječko-baranjske županije, ovogodišnji su Znanstveni sabor organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, uz suorganizaciju Sveučilišta Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku i Grada Osijeka te vrijednu podršku Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja je, osim samoj organizaciji, pridonijela i sadržajnom oblikovanju jednom od programskih područja – onom posvećenom hrani.
Na skupu, čije je svečano otvorenje pratilo više od 400 sudionika, pod krovnom temom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja – Hrana, znanje i upravljanje” okupljeni su predstavnici znanstvene zajednice, javne uprave, gospodarstva i donositelji odluka, kroz razgovore, panel-rasprave i izlaganja razmatrali konkretna rješenja za razvoj Slavonije i Baranje.
Tako je u radu Znanstvenog sabora sudjelovalo čak devet akademika – akademici Davor Miličić, Ivan Petrović, Zvonimir Šipuš i Ignac Lovrek te akademkinje Helena Sablić Tomić i Vlasta Piližota, kao i županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Drago Šubarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore prof.dr.sc. Dragan Kovačević, ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mladen Fruk, predsjednik Uprave i vlasnik Žita d.d. Marko Pipunić, Srđan Kovačević iz tvrtke Orqa, Josipa Ervačić Šnajder iz Osatina grupe d.o.o. i dr.
Vizijom znanosti kao oslonca razvojnim odlukama, organizatori su u fokus ovog dvodnevnog skupa, za koji je 179 autora pripremilo 76 radova, postavili tri ključna razvojna područja – hrana, znanje i upravljanje – kako bi povezali održivu i konkurentnu proizvodnju, obrazovanje i inovacije te odgovorno upravljanje resursima.
Svoj su obol radu ovogodišnjeg Znanstvenog sabora dali i stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Tako je pomoćnica ravnatelja HAPIH-a Sara Mikrut Vunjak govorila o kriznom komuniciranju kao stupu otpornosti prehrambenog sustava – od institucionalne spremnosti do povjerenja javnosti, direktor Centra za sigurnost hrane dr. sc. Dražen Knežević prezentirao je temu „Od podataka do odluka: primijenjena znanost i poslovna inteligencija u sustavu sigurnosti hrane“, dok je rukovoditeljica Odjela za razvojne projekte i osiguravanje kvalitete dr. sc. Lidija Maurović Košćak govorila o kratkim lancima opskrbe hranom kao alatu za jačanje otpornosti prehrambenog sustava s posebnim osvrtom na ulogu odnosa proizvođača i potrošača.
Iz osječkog Zavoda HAZU-a ističu kako imaju ambiciju znanstvene spoznaje otvoriti širem dijalogu i približiti primjeni. Sabor, kažu, nije samo dvodnevno okupljanje, nego prostor kontinuiranog susreta istraživanja, poslovnih iskustava i razvojnih odluka. I ovo je izdanje Sabora potvrdilo važnost zajedničkog djelovanja znanosti, gospodarstva i javnog sektora u oblikovanju razvojnih politika, s ciljem stvaranja snažnijeg i otpornijeg gospodarstva te osiguravanja uvjeta za kvalitetan život, ostanak i povratak stanovništva na istok Hrvatske.
Izvor foto: HAZU i HAPIH
