Ana Marija Crnić diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine, gdje je stekla zvanje diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije, smjer biokemijsko inženjerstvo. Nakon diplome radi u privatnom sektoru na različitim poslovima u području prehrane i ugostiteljstva. U svibnju 2004. godine zapošljava se u Gradskom uredu za zdravstvo Grada Zagreba kao sanitarna inspektorica, pri čemu obavlja inspekcijske, upravne i stručne poslove u područjima nadležnosti sanitarne inspekcije. U travnju 2009. godine postaje voditeljicom Službe državne sanitarne inspekcije u tadašnjem Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, a 2012. godine postaje načelnica Sektora državne i granične sanitarne inspekcije te nakon preustroja Uprave za sanitarnu inspekciju u Ministarstvu zdravstva, od lipnja 2017. godine, vodi Sektor državne sanitarne inspekcije za hranu i epidemiologiju. Ustrojavanjem Državnog inspektorata, u travnju 2019. godine prelazi u isti te obavlja poslove načelnice Sektora za sanitarni nadzor hrane, vode za ljudsku potrošnju i predmeta opće uporabe.

U proteklih 14 godina rada u sanitarnoj inspekciji sudjelovala je na mnogim znanstvenim i stručnim skupovima te edukacijama iz područja sigurnosti hrane kao sudionik te kao predavač. Sudjeluje u izradi i zajedničkom kreiranju politike u području sigurnosti hrane s Ministarstvom poljoprivrede, Ministarstvom zdravstva te drugim tijelima i institucijama uključenim u sustav sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj.

Daniela Čačić Kenjerić stekla je zvanje inženjera prehrambene tehnologije 2000. godine na Sveučilištu u Osijeku a doktorat znanosti iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti 2004. godine na Sveučilištu u Zagrebu.
U nastavnom radu pokriva područja Znanosti o prehrani, Cjeloživotne prehrane, Procjene prehrane i epidemiologije, Prehranu sportaša te redukcijske dijete na matičnoj instituciji te u svojstvu gostujućeg profesora na Sveučilištu u Mostari i Sveučilištu u Tuzli (BiH).
Znanstvena aktivnost usmjerena je na procjenu prehrane različitih skupina populacije RH, s fokusom na unos prehrambenih vlakana, kalcija, željeza i fenolnih komponenata.
Sudjelovala je na 40 međunarodnih i 9 nacionalnih znanstvenih skupova te publicirala više od 50 znanstvenih radova. Također je sudjelovala/sudjeluje u više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i stručnih projekata.

Klemens Fuchs sutirao je matematiku, informatiku i statistiku na Tehničkom sveučilištu u Grazu, Austija. Nakon nekoliko godina provedenih u jednoj austrijskoj istraživačkoj tvrtki gdje je radio na problemima veterinarske epidemiologije u veterinarskoj medicini, stekao je doktorat iz područja veterinarske epidemiologije na Veterinarskom fakultetu u Beču. 

Od 2006. voditelj je Odjela za procjenu rizika, upravljanje podacima i statistiku u Austrijskoj agenciji za zdravstvo i sigurnost hrane (AGES).

Odgovoran je za znanstvenu procjenu rizika u Austriji u okviru djelovanja AGES-a, upravljanje laboratorijskim informacijskim sustavima AGES-a, uključujući elektronički prijenos podataka EFSA-i i drugim europskim institucijama te za slanje podataka o rezultatima službenih kontrola u EFSA-u. Klemens Fuchs član je Savjetodavnog odbora EFSA-e.

Barbara Gallani je voditeljica odjela za komunikacije i vanjske poslove Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Zbog rada na primjeni znanosti i dokaza, Znanstveno vijeće ju je u siječnju 2014. godine uvrstilo kao jednu od najboljih 100 znanstvenika u Velikoj Britaniji. Barbara ima veliko iskustvo u komunikaciji kompleksnih tema iz područja sigurnosti hrane te autentičnosti i istraživanja općoj publici. Također posjeduje veliko iskustvo u upravljanju incidentima te razvoju i pružanju specijalističkih tečajeva iz područja komunikacije rizika u javnom i privatnom sektoru.

Barbara je član Instituta za prehrambenu znanost i tehnologiju (Institute of Food Science and Technology, IFST) i ima 16 godina profesionalnog iskustva, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.

Prije nego što se pridružila EFSA-i, radila je u Velikoj Britaniji u Federaciji za hranu i piće (Food and Drink Federation), Britanskom maloprodajnom konzorcijumu i Britanskoj agenciji za hranu (FSA), Europskoj komisiji (DG SANCO) i kao BA Media Fellowship o znanstvenoj komunikaciji u časopisu Daily Telegraph. Također je radila i u Europskoj organizaciji potrošača (BEUC) u Bruxellesu, a na početku karijere i za Britansko nuklearno gorivo (British Nuclear Fuels, BNFL), u pogonu za ispitivanje postrojenja u Berkeley centru u Velikoj Britaniji.

Barbara je stekla diplomu prvostupnika iz fizike, poslijediplomski certifikat edukcije PGCE (fizika i znanost) i magisterij iz područja naprednih instrumentacijskih sistema.

Dr.sc. Renata Hanzer, rukovoditeljica Odjela za biotehnološke analize, mikotoksine i rezidue pesticida, Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, HAPIH, rođena je 14. studenog 1976. godine u Osijeku. Po završetku srednje škole upisuje Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku na kojemu je diplomirala 2003. godine. U siječnju 2016. završila je poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni studij Molekularne bioznanosti i stekla akademski supanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti. Od kolovoza 2007. godine zaposlena je na Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo kao analitičar u laboratoriju, od 2010. godine zaposlena je na poslovima rukovoditeljice Odsjeka za biotehnološke analize, a od 2018. godine na poslovima rukovoditeljice Odjela. 

U periodu od 2009. do 2013. godine bila je član Odbora za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama, od 2013. godine je članica Vijeća za genetski modificirane organizme, a od 2017. godine obnaša dužnost predsjednice Vijeća za genetski modificirane organizme RH. Članica je radne skupine za soju i radne skupine za krumpir pri Europskom uredu za koegzistenciju. Imenovana je predstavnica u EFSA Scientific Network for Risk Assessment of GMOs za područje procjene rizika utjecaja na okoliš, te zamjenskom žarišnom točkom za FAO GM Food platformu. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, te pohađa brojne edukacije vezane uz provođenje službenih kontrola u području sjemena, hrane i hrane za životinje.

Veterinarski fakultet u Zagrebu završila je 1996. i stekla zvanje doktor veterinarske medicine. 2012. doktorirala je u području biotehničkih znanosti s temom Utjecaj eteričnih ulja i prirodnog zeolita na proizvodne i zdravstvene pokazatelje pilića, te mikrobiološku ispravnost pilećeg mesa na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. 

Od 1997. do 2008. godine radila je u objektima koji se bave proizvodnjom i preradom mesa i mlijeka kao veterinarski inspektor. Od 2008. godine zaposlena je u Hrvatskoj agenciji za hranu, a 2015. godine postaje načelnicom Odjela za procjenu rizika. Od 1.1.2019. zaposlena je u HAPIH-u. 

Područje rada i znanstvenog interesa obuhvaća sigurnost hrane, procjenu rizika od mikotoksina, mikrobiološku procjena rizika, kemijsku procjenu rizika, procjenu rizika za bolesti životinja, RASFF, javno zdravstvo, antimikrobnu rezistenciju i zoonoze.

Sudjeluje u međunarodnim projektima: Aquahealth (nositelj Institut Ruđer Bošković) i Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača (nositelj Hrvatski veterinarski institut). Osim toga, uključena je u dvije COST akcije, Risk based meat inspection and integrated meat safety assurance – RIBMINS i European Burden of Disease Network. Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva, sekcije za mikrobiologiju hrane, World Poultry Science Association i EFSA-ine Mreže za mikrobiološku procjenu rizika Europske agencije za sigurnost hrane (European Food Safety Authority, EFSA MRA – Microbiological Risk Assessment Network). Urednica je priručnika u izdanju Hrvatske agencije za hranu: Biološke opasnosti u hrani i Kemijske opasnosti u hrani, te Godišnjih izvješća o zoonozama u RH (za 2014., 2015/16.). Autorica je i koautorica brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja procjene rizika, sigurnosti hrane te kemijskih i bioloških opasnosti u hrani. 

Od 2017. godine imenovana je predstavnicom Republike Hrvatske u konfiguraciju 9. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija, programskog odbora Obzor 2020.

Torsten Herold započeo je svoju profesionalnu karijeru kao poljoprivrednik, stručnim usavršavanjem. Zatim je upisao studij na Sveučilištu u Leipzigu, smjer biololg, s fokusom na mikrobiologiju. Zatim je kratko radio u raznim malim i srednjim tvrtkama. Fokus njegovog rada bio je na sanaciji onečišćenih mjesta i pročišćavanju otpadnih voda. 1997. godine započeo je karijeru kao znanstveni asistent na Sveučilištu u Leipzigu na Institutu za znanosti o higijeni životinja i javno veterinarsko zdravstvo, a 2003. godine doktorirao je iz područja higijene zraka u postrojenjima za kompostiranje.

2003. godine prelazi u novoosnovani Savezni institute za procjenu rizika u Berlinu. Nakon dvije godine u koordinaciji istraživanja, imenovan je voditeljem izvršnog ureda te je postao voditelj službe za politička pitanja, međunarodne poslove i EFSA kontakt točka. Trenutno je voditelj Odsjeka za prevenciju i koordinaciju kriza u sklopu Odjela za komunikaciju rizikom u Saveznom institutu za procjenu rizika. Član je EFSA-ine mreže za razmjenu rizika u nastajanju (EREN).

Sofia Ioannidou, znanstveni službenik u Odsjeku za procjenu rizika i znanstvenu podršku, Odjelu za upravljanje dokazima, u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), radi u skupini koja se bavi s izloženosti od 2011. godine. Ima diplomu iz kemije te prehrambene tehnologije. 

Radi na projektu EU Menu, u okviru kojeg EFSA financira (države članice i pretpristupne zemlje) prikupljanje visokokvalitetnih usklađenih podataka o prehrambenim navikama, slijedeći smjernice EU Menu metodologije. Ovaj projekt ima za cilj pružiti standardizirane informacije o prehrambenim navikama ljudi u svim zemljama i regijama diljem EU-a, te stoga omogućiti precizniju procjenu izloženosti i podržati upravitelje rizika u donošenju odluka vezanih za sigurnost hrane.

Kako je stekla veliko iskustvo u radu i prevođenju pojedinih opisa hrane s različitih jezika na FoodEx, postala je voditeljica procesa za EFSA-in sustav za klasifikaciju i opis FoodEx2. (https://www.efsa.europa.eu/en/data/data-standardisation). U tom je kontekstu odgovorna za održavanje i daljnji razvoj FoodEx2 sustava, za nadzor poboljšanja njegovih alata i za promicanje njegove uporabe na globalnoj razini.

Prethodno je radila u prehrambenoj industriji na području sigurnosti hrane i osiguranja kvalitete. Također je obavljala dužnosti ovlaštenog vanjskog revizora u skladu s ISO 9001 i 22000.

Dr.sc. Bojan Jelaković dr.med. voditelj je Odjela za nefrologiju, hipertenziju, dijalizu i transplantaciju te direktor Centra izvrsnosti Europskog društva za hipertenziju (ESH) Sveučilišnog bolničkog centra Zagreb. Osim toga, redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao europski specijalist za hipertenziju. Područje istraživačkog interesa vezano mu je za endemsku nefropatiju (aristolohična kiselina), prehipertenziju (oštećenje bubrega, pretilost, uromodulin), krutost arterija (niska porođajna težina, endemska nefropatija), maskirana hipertenzija, epidemiologija (hipertenzija, kronična bubrežna bolest, unos soli).

Član je Vijeća Europskog društva za hipertenziju te zadužen za ESH Centre izvrsnosti. Od 2010 do 2016 bio je član uređivačkog odbora  Journal of Hypertension, te od 2010. do 2012. i član uređivačkog odbora Kidney Blood Pressure Research. Trenutno je urednih suradnik za Frontiers in Cardiovascular Medicine te recenzent brojnih drugih stručnih časopisa iz područja svoje ekspertize: Journal of Hypertension, Nephrology Dialysis Transplantation, Pediatric Nephrology, Kidney Blood Pressure Research, Transplantation, International Journal of Urology, PLOS one.

  • rođen 1. studenoga 1966. godine u Zagrebu

Obrazovanje 

  • 1997. – 1999. Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, magistar struke
  • 1986. – 1996. Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, doktor veterinarske medicine

Profesionalna karijera 

  • 2019. – načelnik Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane, Državni inspektorat Republike Hrvatske 
  • 2017. – 2019. – načelnik Sektora inspekcijskog nadzora, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske
  • 2012. – 2017. – voditelj Granične veterinarske postaje „MZL Zagreb“, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske
  • 2008. – 2012. – ravnatelj Uprave za veterinarske inspekcije, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske
  • 2003. – 2008. – voditelj Granične veterinarske inspekcije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske
  • 2001. – 2003. – granični veterinarski inspektor, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske
  • 1994. – 2001. – doktor veterinarske medicine, Veterinarska stanica Zaprešić, Republika Hrvatska

Jezici 

  • hrvatski jezik (materinji)
  • engleski jezik

Ákos Jóźwiak po struci je veterinar. Radi za Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca (NÉBIH) u Mađarskoj. Član je Savjetodavnog vijeća Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i EFSA-ine mreže za rizike u nastajanju. Voditelj je jedinice koja je odgovorna za stratešku analizu podataka, identifikaciju rizika u nastajanju te koordiniranje aktivnosti istraživanja i razvoja u NÉBIH-u.

Također predsjeda Radnom skupinom za prikupljanje i obradu podataka EFSA-inog Savjetodavnog vijeća, čiji je cilj razrađivanje strateških preporuka EFSA-e i država članica vezano za spomenute podatke.

Njegove istraživačke aktivnosti fokusirane su na razvoj i primjenu novih metoda analize za poboljšanje učinkovitosti kontrola sigurnosti prehrambenog lanca, te su stoga, glavna istraživačka područja (1) primjena računalnih znanstvenih metoda (uglavnom mrežne analize) za utvrđivanje rizika u nastajanju i za poboljšanje kontrola temeljenih na riziku; (2) epidemiološka simulacija bolesti životinja; (3) određivanje ekonomskog opterećenja koje uzrokuju bolesti koje se prenose hranom i primjena metoda procjene zdravstvene tehnologije za odlučivanje o sigurnosti prehrambenog lanca.

Pored poslova koje obavlja za nadležno tijelo, uključen je i u obrazovanje studenata veterine i prehrambenog inženjerstva.

Sanja Kolarić Kravar diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Nutricionizam. Na istom fakultetu je upisala poslijediplomski znanstveni studij Nutricionizma te doktorirala 2012. godine nakon čega stječe akademski stupanj doktorica znanosti. Profesionalnu karijeru započinje 2000. godine u Državnom inspektoratu gdje radi do 2013. godine. Od veljače 2013. godine radi u Ministarstvu poljoprivrede na mjestu voditeljice Službe za označavanje i temeljne zahtjeve kvalitete hrane, a od kolovoza 2017. godine na mjestu načelnice Sektora. Koautor je pet znanstvenih radova. Aktivno je sudjelovala na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Tijekom listopada 2006. godine bila je na stručnom usavršavanju u Wageningenu u Nizozemskoj vezano za područje sigurnosti hrane. Tijekom srpnja 2013. u Valenciji je pohađala trening pod nazivom “Food Composition and Information” na kojem je stekla dodatna stručna znanja vezano za područje označavanja hrane. Kao pozvani predavač predaje studentima na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu na preddiplomskom studiju Nutricionizam, predmeti Znanost o prehrani 1 i Sigurnost hrane. Članica je Društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.

Radi u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu kao stručnjak za komunikacije i odnose s javnošću. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku, nakon čega se obrazovala u području odnosa s javnošću. Završila je London School of Public Relations (LSPR), a trenutno je na doktorskom studiju Europski studiji Sveučilišta Josipa Jurja Srossmayera u Osijeku. Bila je Nacionalni koordinator IPA pretpristupnog programa Pripremne radnje za sudjelovanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u radu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), od 2012. do kraja programa. Od 2010. – 2016. godine član je EFSA Advisory Forum Working Group on Communications (AFCWG), a od 2016. je hrvatski predstavnik u EFSA CEN mreži (Communication Expert Network). Član je svjetske komunikacijske grupe za komunikaciju rizikom, International Risk Communication Liaison Group.

Područje njenog stručnog i znanstvenog rada je: planiranje, razvoj i implementacija komunikacijskih strategija, upravljanje komunikacijom u kriznim situacijama, istraživanje percepcije potrošača, organizacija komunikacijskih kampanja te stručnih i znanstvenih događanja vezano za područje poljoprivrede i sigurnosti hrane. Pohađala je, te sudjelovala u svojstvu predavača na brojnim radionicama u organizaciji EFSA-e i Europske komisije (TAIEX), a 2018. godine bila je i vanjski član edukacijskog tima Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika (BfR) u misiji u Zelenortskoj Republici u Africi. 

Član je Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Aktivno se služi engleskim, talijanskim i francuskim, te posjeduje pasivno znanje njemačkog jezika.

Voditelj Odjela za RASFF i AAC sustav u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede sa 10 godina iskustva na različitim poslovima unutar Uprave vezane uz sigurnost hrane i hrane za životinje i 5 godina iskustva kao veterinara u maloj i velikoj praksi. Završio je specijalistički poslijediplomski studij “Kirurgija, anesteziologija i oftalmologija sa veterinarskom stomatologijom” na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Član je Nacionalne kontakt točke HR RASFF i AAC sustava te sustava za prijevarne radnje (Food Fraud) i INFOSAN mreže pri čemu komunicira sa Europskom komisijom, inspekcijom Državnog inspektorata te sa Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu. Član je radne skupine Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje (ScPAFF) Europske Komisije sekcija hrane za životinje i RASFF/AAC sustava. Sudjelovao je na BTSF i TAIEX treninzima u organizaciji Europske Komisije, te kao predavač na Veterinarskim danima, domaćim i međunarodnim kongresima o sigurnosti hrane sa temama iz područja sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje i primjene Plana upravljanja krizom u području sigurnosti hrane i hrane za životinje. Sudjeluje u izradi nacionalnih i EU propisa, izradi procedura i vodiča te sudjeluje u planiranju i izradi monitoringa za hranu za životinje.

Rođena 12. ožujka 1974. godine u Zagrebu. Nakon završene II gimnazije, upisuje Prehrambeno – biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer biokemijsko inženjerstvo. Pripravnički staž odrađuje u Institutu „Ruđer Bošković“ u Laboratoriju za celularnu biokemiju. Od 2004. godine stalno je zaposlena u Zavodu za zaštitu bilja koji danas djeluje pod nazivom Centar za zaštitu bilja kao dio Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, gdje kao viši stručni savjetnik i samostalni ocjenjivač te obavlja poslove vezane uz područje sigurnosti hrane i registracije pesticida. Tijekom 2000. godine upisala poslijediplomski znanstveni studij iz područja biotehničkih znanosti – grana nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Magistarski rad uspješno obranila 2004. godine, nakon čega nastavlja pohađati doktorski studij. Disertaciju pod nazivom „Praćenje nastanka N-nitrozamina u hrani životinjskog podrijetla“ obranila 2010. godine te stekla titulu doktorice biotehničkih znanosti. Sudjelovala u nekoliko znanstvenih i stručnih odbora i povjerenstava te održala niz predavanja iz područja sigurnosti hrane i procjene rizika na domaćim i međunarodnim konferencijama. Objavila desetak znanstvenih i stručnih radova. Kao zamjenica predsjedatelja i članica stručnog tima imenovana u dvije radne skupine prilikom skorog predsjedanja Republike Hrvatske u EU od 01.01.2020.

Andrijana Rebekić rođena je 24. ožujka 1978. godine u Osijeku. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 2004. godine. Radni odnos zasniva pri Katedri za informatiku i strane jezike, Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku 2005. godine. Sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij “Molekularne bioznanosti” modul – Bioinformatika završava 2011. godine obranom doktorskog rada „Sortna specifičnost akumulacije kadmija, cinka i željeza u zrnu ozime pšenice (Triticum aestivum L.)“. 

Aktivno sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom stručnom studiju, sveučilišnom preddiplomskom studiju te sveučilišnom diplomskom studiju. Koordinator je dva modula iz područja biometrike na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti te modulu Počela biostatistike na sveučilišnom interdisciplinarnom doktorskom studiju Molekularne bioznanosti.

Znanstveni interesi pristupnice vezani su uz primjenu statističkih modela u agronomiji, sortnu specifičnost pšenice s obzirom na usvajanje, akumulaciju i translokaciju mikroelemenata te razvoj metoda za ispitivanje in vitro bioraspoloživosti mikro i makroelemenata iz biljnog tkiva. Aktivno je sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, a u autorstvu i koautorstvu je objavila 40 znanstvenih radova. Voditeljica je uspostavnog istraživačkog projekta UIP-2017-05-4292 „Genotipska specifičnost pšenične trave (Triticum aestivum L.) visokonutritivnog prirodnog dodatka prehrani“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Članica je Hrvatskoga biometrijskog društva i EUCARPIA-e. Osim toga članica je uređivačkog odbora časopisa Poljoprivreda. Udana je i majka dvoje djece.

Posjeduje diplomu iz računalnih znanosti te je specijaliziran za područje mobilnog računarstva. Za vrijeme studija, radio je i kao stipendist na projektu koji je kreirao Institut za nove tehnologije (INOV INESC), s ciljem razvoja i primjene novih tehnologija za podršku kućnoj njezi i borbi protiv socijalne izolacije starijeg stanovništva. Od 2012. godine radi u Odsjeku za nadzor Odjela za hranu i prehranu (DAN) pri portugalskom Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo (INSA) na mnogim EFSA-inim projektima. Radio je na stvaranju nacionalnog sustava baza podataka PT.ON.DATA za prikupljanje i prijenos elektroničkih podataka vezanih za kemijske kontaminacije u hrani i hrani za životinje u skladu s SSD modelom; na prikupljanju i prijenosu nacionalnih podataka od 2009. do 2012. godine te na standardizaciji I poboljšanju prikupljanja podataka u ovom području. Kako je jedan od IT stručnjaka na projektu, pomogao je razviti platformu na kojoj se nalaze svi po mjeri izrađeni alati, s ciljem ostvarenja glavna svrha projekta: izraditi obrasce za prikupljanje uzoraka i izvesti ih u formatu definiranom od strane EFSA-e. Od 2019. uključen je u projekt „IDRISK – Usklađenost SSD2 i FoodEx2 klasifikacije pri uzorkovanju hrane – poboljšanje kvalitete podataka za procjenu rizika (Pilot projekt)” kao te radi na razvoju software-a, s ciljem proširenja postojećeg nacionalnog sustava baza podataka za izvođenje procesa prikupljanja podataka izravno na terenu, kao i za uvođenje baze podataka na izvornom jeziku govornika.

Gökçe Akbalık je konzultant za sigurnost hrane u Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Regionalni ured za Europu i središnju Aziju, Budimpešta, Mađarska. Njene glavni zadaci uključuju potporu tekućem radu vezanom za sigurnost hrane, razvoj kapaciteta i znanstveno savjetovanje za zemlje članice UN-a u regiji. Specifična područja rada uključuju trgovinu hranom i međunarodne standarde sigurnosti hrane, jačanje nacionalnih kapaciteta za sudjelovanje u Codex Alimentariusu, kontrolu hrane koja se temelji na riziku i donošenju odluka o sigurnosti hrane te odgovarajućih propisa o sigurnosti hrane Prije toga radila je u sjedištu FAO-a u Rimu, Italiji i Regionalnom uredu za Aziju i područje Pacifka na Tajlandu.

Gökçe Akbalık je stekla diplomu prvostupnika kemijskog inžinjerstva na sveučilištu Boğaziçi u Turskoj i magistra znanosti iz područja održivog upravljanja kvalitetom hrane, tijekom kojeg je stekla interdisciplinarni i međunarodni pristup sigurnosti hrane i poljoprivredno-prehrambenoj trgovini. Također posjeduje diplome sa sveučilišta Montpellier u Francuskoj i Mediteranskog agronomskog instituta u Zaragozi, Španjolska.

Prof.prim.dr.sc. Katarina Dodig-Ćurković, dr.med. je specijalista psihijatar, subspecijalista dječje i adolescentne psihijatrije na užoj specijalizaciji iz forenzične psihijatrije, sudski vještak za područje dječje i adolescentne psihijatrije.
Pročelnica je Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju pri KBC Osijek, koji se 2016. godine izdvojio iz okrilja odrasle psihijatrije kao prvi primjer takve organizacije rada u RH Predsjednica je Povjerenstva za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva li predsjednica stručnog društva pri Hrvatskom liječničkom zboru.
Izv. je profesorica na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo, kao i na Medicinskom fakultetu u Osijeku, sudjeluje i u nastavi studija socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Osijeku i na poslijediplomskom studiju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Udata, majka je dvoje djece, rođena u Metkoviću.
Sudionik je brojnih projekata posvećenih problemima mentalnog zdravlja mladih, kao i sudionica EU projekta Milestone financiranog od strane EU a u vrijednosti preko 7000000 eura a koji se bavi problemom tranzicije mladih iz adolescentne prema odrasloj dobi u psihijatrijskome liječenju.
Autorica je i koautorica niza članaka i poglavlja u knjigama. Zadnji su radovi publicirani u časopisima sa visokim indeksom citiranosti kao što je Lancet Psychiatry čiji je IF oko 16. Mentorica je brojnim diplomskim radovima studentima medicine i sestrinstva, održava izborni kolegij na Medicinskom fakultetu u Osijeku pod nazivom Autodestruktivno i heterodestruktivno i suicidalno ponašanje među mladima.
Urednica je Sveučilišnog udžbenika Psihopatologija dječje i adolescentne dobi. Autor i koautor u nizu poglavlja u različitim domaćim i svjetskim udžbenicima.
Glavni je mentor za specijalizaciju iz područja dječje i adolescentne psihijatrije pri KBC Osijek, kao i član brojnih povjerenstva posvećenih razvoju struke i promicanju mentalnog zdravlja. Uže područje djelovanja: suicidalnost, samoozlijeđivanje, destigmatizacija, psihofarmakoterapija, unapprijeđenje položaja mladih s psihičkim poremećajima kao i promicanje važnosti struke dječjeg i adolescentnog psihijatra.
Voditeljica je Pilot projekta pri MZ vezano uz ranu intervenciju i dijagnostiku autizma a pod ingerencijom UNICEF-a.

Zaposlena sam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za procesno inženjerstvo od 1996. godine, a od 2011. godine sam pročelnica laboratorija za mjerenja, regulaciju i automatizaciju. Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu sam diplomirala (1996.), magistrala (1998.) i doktorirala (2002.). 2004. godine završila sam psihološko-pedagošku izobrazbu za biotehničke znanosti kako bih unaprijedila svoje nastavničke vještine. Na engleskom jeziku završila sam i MBA studij (Executive MBA in Agribusiness) na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Znanstveno sam se usavršavala u vodećim znanstveno-nastavnim ustanovama kao što je Sveučilište u Hohenheim-u, Tehničko Sveučilište u Münchenu te USDA/FAO Cochran Fellowship Program, Washington & San Francisco. Nositelj sam 4 predmeta na svim razinama studija, od kojih bih istaknula Modeliranje i optimiranje u nutricionizmu (preddiplomski studij) i Modeliranje i optimiranje u planiranju prehrane (doktorski studij). Sve navedene predmete (osim na doktorskom studiju), izvodim i na engleskom jeziku i uz primjenu e-učenja.

Član sam Sektorskog vijeća I. Poljoprivreda, prehrana i veterina.

Autor sam više od 100 znanstvenih radova, 6 objavljenih poglavlja u knjigama te dvije recenzirane skripte, od kojih je jedna u postupku recenzije za sveučilišni udžbenik.

Posebno me veseli rad sa studentima, gdje je pod mojim mentorstvom obranjeno 48 završnih i 26 diplomskih radova, 2 doktorata te su izrađena 4 rada za natječaj za Rektorovu nagradu. 

Surađivala sam na brojnim znanstvenim i stručnim projektima od kojih bih posebno istaknula primjenu znanosti u praksi kroz suradnju u nacionalnim tehnologijskim/stručnim projektima: „Prehrana hrvatskog vojnika u 21. stoljeću – modeliranje i optimiranje jelovnika“ (MORH. 2007.-2011.), „Primjena CONJOINT analize u istraživanju mišljenja potrošača“ (Podravka, 2013), „Istraživanje o doniranju hrane“ (MP, 2017) i EXPPAND (Summer school of Clinical nutrition and diet therapy (2018 & 2019)). 

U posljednjih 5 godina sam za svoj rad dobila:

  • Godišnju nagradu IRB-a 2017., za izvrstan znanstveni rad (Topić Popović N. et al. (2016)).
  • Srebrnu medalju na 14. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2016 (suradnik) 
  • Nagradu ‘Utjecajne hrvatske žene’ 2019. godine  
  • Nagradu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za nastavnu izvrsnost (2019.)

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila specijalizaciju iz medicinske mikrobiologije s parazitologijom. Prije funkcije u Ministarstvu zdravstva bila je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo voditelj Službe za mikrobiologiju odnosno voditelj Nacionalnog i Supranacionalnog laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze Svjetske zdravstvene organizacije. Kao konzultant Svjetske organizacije za tuberkulozu sudjelovala je u misijama Svjetske zdravstvene organizacije u mnogim zemljama. Na nacionalnoj razini, kontakt osoba je za mikrobiologiju u Europskom centru za kontrolu bolesti u Stockholmu. Član je Povjerenstva za mikrobiologiju Ministarstva zdravstva i Vijeća za provedbu Naputka za suzbijanje i sprječavanje tuberkuloze Ministarstva zdravstva te više stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora. U području svog djelovanja objavila je niz znanstvenih i stručnih radova, odnosnom poglavlja u udžbenicima.

Dr. sc. Darja Sokolić, znanstvena suradnica, voditeljica je Centra za sigurnost hrane  (CSH) Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Diplomirala je 1994. godine na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, a doktorirala 2013. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Tijekom svoje profesionalne karijere prošla je veći broj usavršavanja iz područja upravljanja procesima, kvalitete, sigurnosti hrane i prijave i vođenja EU projekata. Objavila je petnaestak znanstvenih radova i sudjelovala je na velikom broju međunarodnih i domaćih konferencija. Bila je koordinatorica/suradnica na više od 20 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata, od kojih je najznačajniji FP7 TDS Exposure (2012.-2015.). Članica je EFSA-inog Savjetodavnog vijeća, EFSA-ine radne skupine za prikupljanje i modeliranje podataka te  EFSA-ne radne skupine za prikupljanje podataka o prehrambenim navikama. Od 2010. godine obnaša dužnost WHO INFOSAN Network Focal Point-a Hrvatska. Od 2016. članica je je baze poslovnih žena pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Sadašnji fokus njenog profesionalnog rada obuhvaća prikupljanje i generiranje podataka relevantnih za procjenu rizika od kontaminanata porijeklom iz hrane, s naglaskom na nacionalna istraživanja o prehrambenim navikama te unaprjeđenje poslovnih procesa u području procjene rizika. Vodila je prvo nacionalno istraživanja prehrambenih navika odrasle populacije u RH (2011.-2012.). Bila je voditeljica projekta prvog Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u RH (2011-2012). Voditeljica je prvog Nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i male djece (2017.-2021.) te adolescenata, odraslih i starije populacije (2018.-2023.)

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA