dr. sc. Dražen Knežević dr. med. vet.
Voditelj Centra za sigurnost hrane
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Rođen je u Osijeku 1966. godine. Diplomirao je 1993. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2009. godine stekao je akademski naziv magistra znanosti, a 2012. godine akademski naziv doktora znanosti. Kao stipendist Vlade Sjedinjenih Američkih Država usavršavao se na Sveučilištu u Missouriju te kao stipendist Vlade Kraljevine Nizozemske na Sveučilištu i istraživačkom centru Wageningen. Tijekom svoje profesionalne karijere pohađao je brojne inozemne i tuzemne edukacije vezane za sigurnost hrane.
Od 1993. godine do 1994. godine radio je u Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi u Osijeku kao nastavnik veterinarskih predmeta. Od 1994. godine do 2008. godine radio je u kontrolnim tijelima na poslovima vezanim za veterinarsko javno zdravstvo nadzirući rad subjekata u poslovanju s hranom. Od 2008. godine do 2018. godine radio je u Hrvatskoj agenciji za hranu, a od 2019. godine radi u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. Na radnom mjestu voditelja Centra za sigurnost hrane radi od 2020. godine.
Član je Znanstvene mreže za monitoring zoonoza te Znanstvene mreže za zdravlje životinja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Nacionalni je koordinator sustava za prikupljanje podataka o zoonozama, antimikrobnoj otpornosti, epidemijama uzrokovanim hranom, statusima stada vezano za brucelozu i tuberkulozu i životinjskim populacijama te njihovo prijavljivanje EFSA-i. U svojstvu imenovanog EFSA-inog izaslanika razvijao je nacionalne sustave za upravljanje podacima o zoonozama i epidemijama koje se prenose hranom u svim državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU.
Kao voditelj i ključni stručnjak sudjelovao je u brojnim međunarodnim i domaćim projektima iz područja sigurnosti hrane. Objavio je brojne radove iz područja sigurnosti hrane te kao predavač sudjelovao na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim konferencijama i radionicama.
Znanstveni i stručni interes njegovog profesionalnog rada obuhvaća sigurnost hrane duž lanca prehrane i uporabu inovativnih pristupa i naprednih alata za upravljanje podacima i procjenu rizika.
Didier Verloo is working for the European Food Safety Authority (EFSA) since 2005 where and is since the first of January 2022 heading the newly created Knowledge, Innovation and Partnership unit (KNOW). This unit assures EFSA’s preparedness for the future by focusing on horizon scanning, innovation, competency needs, capacity building and the management of the associated knowledge.
Before this he was heading the Assessment and Methodological Support Unit (AMU). This multidisciplinary unit lead and supported the development, implementation and review of evidence based risk assessment and decision support approaches in all fields within EFSA’s remit (food safety, feed safety, animal health, plant health and nutrition) and was responsible for the development and implementation for the EFSA guidance on Systematic Review in food and feed safety risk assessment, the EFSA guidance on Expert Knowledge Elicitation and the EFSA framework for Promoting Methods for Evidence Use in Scientific assessments underpinning the science quality system. Building on this sound basis several feasibility studies were executed around artificial intelligence/machine learning and crowdsourcing in risk assessment and since three years the unit initiated, created and manages the continuously growing knowledge community on the implementation of AI with other EU agencies such as EMA, ECDC, EUIOPO, EUROFOND, CdT which is now integrated in the new KNOW unit.
Didier, graduated as a veterinarian, started his professional career at the Institute of Tropical Medicine in Belgium being confronted with the reality of decision making under uncertainty by working on evidence based medical decision making in human and animal trypanosomosis (sleeping sickness) and worked before joining EFSA for the Belgian government as an epidemiologist and Risk Assessor mainly in the area of antimicrobial resistance and infectious diseases. Over the years he built up academic and hands on experience in biostatistics, epidemiology, risk analysis, statistical process control, test validation and provided risk analysis consultancy in public health, construction, finance and engineering.
Angelo Maggiore je znanstvenik specijaliziran za zaštitu okoliša mora. Od 2014. godine radio je u Odjelu za znanstveni odbor i potencijalne nove rizike, a zatim u Odjelu za znanje, inovacije i upravljanje partnerstvima u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). U sklopu EFSA-ine ONE konferencije, koordinator je sekcije o okvirima održivosti. Uz to, koordinator je EFSA-inog projekta o kružnom gospodarstvu, a koordinirao je i Znanstveni programski odbor EFSA-inog znanstvenog kolokvija o mikro- i nanoplastici, EFSA-in projekt o klimatskim promjenama te bio uključen u druge projekte vezane uz klimatske promjene (karakterizacija rizika od trovanja toksinom ciguatera iz hrane u EU i toksina cijanobakterija iz hrane). Pružio je podršku EFSA-inom Znanstvenom odboru prilikom pisanja Smjernica za razvoj posebnih ciljeva zaštite za procjenu rizika za okoliš, vezano uz biološku raznolikost i usluge ekosustava.
Angelo je radio u Europskoj agenciji za kemikalije u Helsinkiju na području klasifikacije opasnosti za okoliš. U talijanskoj Agenciji za zaštitu okoliša radio je kao procjenitelj štete u okolišu, pružajući tehničku podršku Ministarstvu zaštite okoliša.
Na početku svoje karijere radio je kao oceanograf na Imperial Collegeu u Londonu i u Nacionalnom istraživačkom centru u Bologni, modelirajući cirkulaciju oceana u različitim meteorološkim uvjetima i simulirajući nepravilnosti planktona.
Dr. sc. Brigita Hengl, dr. med. vet.
Stručna savjetnica – specijalist za upravljanje podacima u području sigurnosti hrane u Odjelu za prehranu i upravljanje podacima u Centru za sigurnost hrane (CSH), Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH)
Veterinarski fakultet u Zagrebu završila je 1996. i stekla zvanje doktor veterinarske medicine. 2012. doktorirala je u području biotehničkih znanosti s temom Utjecaj eteričnih ulja i prirodnog zeolita na proizvodne i zdravstvene pokazatelje pilića, te mikrobiološku ispravnost pilećeg mesa na Agrobiotehničkom fakultetu u Osijeku.
Od 1997. do 2008. godine radila je u objektima koji se bave proizvodnjom i preradom mesa i mlijeka kao veterinarski inspektor. Od 2008. godine zaposlena je u Hrvatskoj agenciji za hranu, 2015. godine postaje načelnicom Odjela za procjenu rizika, a od 2021. Stručnom savjetnicom – specijalist za upravljanje podacima u području sigurnosti hrane u Odjelu za prehranu i upravljanje podacima u Centru za sigurnost hrane (CSH), Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Područje rada i znanstvenog interesa obuhvaća sigurnost hrane, procjenu rizika od mikotoksina, mikrobiološku procjena rizika, kemijsku procjenu rizika, procjenu rizika za bolesti životinja, RASFF, INFOSAN, javno zdravstvo, antimikrobnu rezistenciju i zoonoze.
Sudjeluje u međunarodnim projektima: Aquahealth (nositelj Institut Ruđer Bošković) i Mikotoksini u hrvatskim tradicionalnim mesnim proizvodima: molekularna identifikacija plijesni producenata i procjena izloženosti potrošača (nositelj Hrvatski veterinarski institut). Osim toga, uključena je u dvije COST akcije, Risk based meat inspection and integrated meat safety assurance – RIBMINS i European Burden of Disease Network – EU BOD. Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva, sekcije za mikrobiologiju hrane, World Poultry Science Association i EFSA-ine Mreže za mikrobiološku procjenu rizika Europske agencije za sigurnost hrane (European Food Safety Authority, EFSA MRA – Microbiological Risk Assessment Network). Uredila je priručnike u izdanju Hrvatske agencije za hranu: Biološke opasnosti u hrani i Kemijske opasnosti u hrani, te Godišnjih izvješća o zoonozama u RH (za 2014., 2015/16.). Autorica je i koautorica brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja procjene rizika, sigurnosti hrane te kemijskih i bioloških opasnosti u hrani.
Od 2017. do 2021. godine bila je predstavnica Republike Hrvatske u konfiguraciju 9. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija, programskog odbora Obzor 2020.
Dr. sc. Deni Kostelac rođen je Zagrebu, 03.08.1991. godine. Diplomirao je 2016. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Molekularna biotehnologija. Akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti, znanstveno polje biotehnologija, stekao je 2022. godine. Od 2017. godine zaposlen je u Laboratoriju za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Koautor je desetak znanstvenih radova, sveučilišnog udžbenika te poglavlja u znanstvenoj knjizi. Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima te na brojnim tečajevima i radionicama. Dobitnik je dekanove nagrade za najbolji ostvareni prosjek u generaciji na diplomskom studiju. Član je Hrvatskog mikrobiološkog društva, Hrvatskog društva za Biotehnologiju, Hrvatskog genetičkog društva te Europskog društva za mutagenezu okoliša i genomiku. Trenutno je suradnik na predmetima: Mikrobiologija, Mikrobiologija namirnica, Bakteriologija i Mikologija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te na predmetu Primjena mikroba u proizvodnji i zaštiti autohtonih prehrambenih proizvoda, na Sveučilištu Sjever u Koprivnici. Trenutno sudjeluje na dva projekta: „Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena“, financiran sredstvima EU i „Tehnologija preprekama i 3D printanje za okolišno prihvatljivu proizvodnju funkcionalnih voćnih sokova“. Prethodno je sudjelovao na projektu društveno korisnog učenja: „U društvu mikroba“, Hrvatskog mikrobiološkog društva gdje je imao funkciju mentora. Obnašao je funkciju zamjenskog člana Upravnog odbora COST akcije CA16112. Nagrađen je zlatnom medaljom na 19. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2021 te posebnim priznanjem za zdravstveni značaj inovacije na Salonu inovacija Bjelovar 2021. za razvijenu probiotičku kapsulu. Trenutno je član Fakultetskog vijeća Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu i tehnički je urednik časopisa „Croatian journal of food technology, biotechnology and nutrition”.
Sandra Šikić je rođena je 24. ožujka 1971. u Zagrebu, Hrvatska. Od 1985. do 1989. pohađala je Farmaceutsku školu, Zagreb, Hrvatska. Godine 1997. diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Kemijski odsjek (inženjer kemije). Za svoja istraživanja u području anorganske kemije dobila je Rektorovu nagradu za izvrsnost u preddiplomskim istraživanjima 1996. godine. 2009. obranila je magistarski rad: Utjecaj kadmija, cinka i njihove kombinacije na biokemijske parametre stresa u lećaki (Lemna minor L) i 2011. Doktorska disertacija: Utjecaj kadmija i cinka i njihove kombinacije na ekspresiju proteina u duhanu (Nicotiana tabacum) na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2015. završila je poslijediplomski studij Menadžer u zdravstvu.
Trenutno radi kao savjetnica ravnatelja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Zagreb, Hrvatska.
Tijekom svog profesionalnog iskustva radila je kao analitičar u laboratorijima za analizu vode u području istraživanja onečišćenja vode na ionskoj i plinskoj kromatografiji, spektrometriji i drugim fizikalno-kemijskim analizama te kao voditelj Laboratorija za piće, površinske i podzemne vode, voditelj Odjela za analize voda i voditelj Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju. Od 2013. godine obavlja upravljačke funkcije kao zamjenik ravnatelja te ravnateljica Zavoda do travnja 2022. Godine.
Tijekom svoje profesionalne karijere bila je članica Tehničkog povjerenstva 147 – kvaliteta vode, Nacionalnog zavoda za standardizaciju i mjeriteljstvo, članica Zdravstvenog tima Grada Zagreba i članica Povjerenstva za zdravstveno ekologiju Ministarstva zdravstva, Članica Stožera civilne zaštite Grada Zagreba a trenutno je članica IMEKO International metrology Confederation, Odbor T23 Metrology in Food and Nutrition.
Sudjelovala je i bila aktivno uključena u brojne znanstvene i stručne edukacije, kongrese i skupove kao što su Znanstveni stručni skupovi „Voda i javna vodoopskrba“, Stručni skupovi laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda, Hrvatski kongres preventivne medicine, EUROTOX i Aqua, Epidemiološki kongres Hrvatske, Međunarodni kongresi o sigurnosti i kvaliteti hrane te Internacionalne konferencije IMEKOFOODS.
Objavila je više od 80 znanstvenih i stručnih radova i sažetaka radova članaka. Trenutno je pročelnica Katedre za zdravstvenu ekologiju i viši predavač na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu (Hrvatska) te viši predavač na Veleučilištu zdravstvenih znanosti Mostar (Bosna i Hercegovina).
Diplomirala je 1995. g. i obranila doktorsku disertaciju 2002. g. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) u Zagrebu od 1997. g.: od 1997. do 2002. g. u Jedinici za fiziologiju mineralnog metabolizma, od 2002. g. u Jedinici za medicinu rada i okoliša, a od 2000. g. uključena je u stručni rad Centra za kontrolu otrovanja IMI-ja kroz 24-satna telefonska dežurstva i izradu ocjena toksičnosti sredstava za zaštitu bilja. Specijalizaciju iz medicine rada završila je 2005. g. Od 2013. g. članica je Odbora za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije.
Istraživački projekti koji su u tijeku: voditeljica projekta Hrvatske zaklade za znanost “Izloženost piretroidnim i organofosfatnim insekticidima u djece – procjena rizika od štetnih učinaka na neuropsihološki razvoj i hormonski status – PyrOPECh” (HrZZ IP-2019-04-7193; http://pyropech.imi.hr); suradnica na HORIZON projektu „The European Partnership for the Assessment of Risks from Chemicals – PARC“ (HORIZON-HLTH-2021-ENVHLTH-03-01; koordinator: Francuska agencija za hranu, okoliš i zdravlje i sigurnost na radu – ANSES; https://www.anses.fr/en/content/european-partnership-assessment-risks-chemicals-parc).
Područja istraživanja: procjena izloženosti pesticidima u hrvatskoj populaciji te procjena rizika od štetnih učinaka izloženosti pesticidima na neuropsihološki i spolni razvoj djece; epidemiološka istraživanja iz područja medicine rada, alergologije i pulmologije u općoj populaciji i populacijama profesionalno izloženih dišnim štetnostima; eksperimentalna i epidemiološka istraživanja s područja toksikologije metala.
Publikacije: 57 radova indeksiranih u WoS Core Collection (H-index 14); ostale publikacije na https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/222620.
Jasenka Petrić rođena je u Osijeku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 2001. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, a nekoliko godina kasnije magistrirala je toksikologiju na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. 2010. godine upisala je poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštita priroda i okoliša na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje je stekla doktorat u području biotehničkih znanosti.
Od 2015. do 2019. godine radila je u Hrvatskoj agenciji za hranu kao viša stručna savjetnica u Odjelu za procjenu rizika, a od 1. siječnja 2019. radi u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu na istom radnom mjestu. Njezino područje rada je sigurnost hrane, s naglaskom na procjenu rizika od mikrobioloških opasnosti u hrani. Od 2007. do 2010. godine radila je kao pomoćnica koordinatora za Hrvatsku u pretpristupnom projektu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), a posljednjih godina zamjenica je predstavnika Hrvatske u EFSA-inoj Znanstvenoj mreži za mikrobiološku procjenu rizika i jedna od predstavnika nacionalne kontakt točke EFSA-e (engl. EFSA Focal Point).
Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva i Hrvatskog društva tehnologa, biotehnologa i nutricionista. Aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima, radionicama i edukacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Rođena je 14. studenog 1976. godine u Osijeku. Po završetku srednje škole upisuje Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku na kojemu je diplomirala 2003. godine. U siječnju 2016. završila je poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni studij Molekularne bioznanosti i stekla akademski supanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti. Od kolovoza 2007. godine zaposlena je na Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo kao analitičar u laboratoriju, od 2010. godine zaposlena je na poslovima rukovoditeljice Odsjeka za biotehnološke analize, a od 2018. godine na poslovima rukovoditeljice Odjela.
U periodu od 2009. do 2013. godine bila je član Odbora za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama, od 2013. godine je članica Vijeća za genetski modificirane organizme, a od 2017. godine obnaša dužnost predsjednice Vijeća za genetski modificirane organizme RH. Članica je radne skupine za soju i radne skupine za krumpir pri Europskom uredu za koegzistenciju. Imenovana je predstavnica u EFSA Scientific Network for Risk Assessment of GMOs za područje procjene rizika utjecaja na okoliš, te zamjenskom žarišnom točkom za FAO GM Food platformu. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, te pohađa brojne edukacije vezane uz provođenje službenih kontrola u području sjemena, hrane i hrane za životinje.
Prof. dr. sc. Mirna Habuda-Stanić rođena je 5. siječnja 1973. u Osijeku.
Diplomirala (1999.), magistrirala (2006.) i doktorirala (2011.) je na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek gdje je i zaposlena od 1999. godine. 2011. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2016. godine u zvanje izvanrednog profesora. 2021. godine izabrana je u zvanje redovitog profesora. U dva mandata obnašala je dužnost predsjednice Katedre za kemiju i ekologiju te u jednom mandatu dužnost predstojnice Zavoda za primijenjenu kemiju i ekologiju. Trenutno obnaša dužnost predsjednice Katedre za ekologiju i toksikologiju na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek.
Nositeljica je 5 kolegija na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju Prehrambeno tehnološkog fakulteta Osijek. Od 2008. godine do danas, vanjski je suradnik Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek, a od 2019. i Fakulteta zdravstvenih nauka Sveučilišta u Sarajevu. Nositeljica je i kolegija na Sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom i specijalističkom studiju Zaštita prirode i okoliša. Mentorica je 4 doktorske disertacije,2 poslijediplomska specijalistička rada, 47 diplomska i 28 završna rada te komentorica 1 doktorske disertacije i 3 diplomska rada. Pomogla je pri izradi 12 diplomatskih i 6 završnih radova.
Usavršavala se u Francuskoj (2008.), Irskoj (2013.), Turskoj (2014.), Finskoj (2016.), Norveškoj (2016., 2017., 2018., 2019.). u Sjedinjenim Američkim Državama (2019.) te na Islandu (2021.).
2015. godine je izabrana te 2021. reizabrana za civilnog stručnjaka Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u području kontaminacije voda.
2021. godine izabrana je za stručnjaka-edukatora Europske komisije (TAIEX program) za područje pakiranih voda.
Od 2018. godine predstavnica je Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek u međunarodnoj organizaciji International Federation of Environmental Health (IFEH).
Od 2005. do danas članica je Povjerenstva za procedure priznavanja i izradu zakonskih propisa za područje pakiranih voda pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske.
Od 2012. do 2018. godine bila je predsjednica/članica nekoliko radnih skupina Hrvatske agencije za hranu za izradu znanstvenih mišljenja o utjecaju kvalitete vode za piće na zdravlje ljudi. Od 2016. godine do danas članica je Upravnog vijeća Javne ustanove Park prirode Kopački rit.
U razdoblju 2015. -2019. godine obnašala je dužnost predsjednice Udruge TehnOS – Udruge bivših studenata i prijatelja Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (dva mandata).
Inicijatorica je i predsjednica Organizacijskog i Znanstvenog odbora dvije međunarodne konferencije: Međunarodne konferencije VODA ZA SVE koja se u Osijeku održava od 2011. godine te Međunarodne studentske GREEN konferencije koja se u Osijeku održava od 2018. godine.
Od 2012. godine do danas bila članica je organizacijskih i znanstvenog odbora sljedećih skupova: Simpozij „Kopački rit – jučer danas, sutra“, Voda i javna vodoopskrba, International Conference on Environmental Science and Technology (CEST), Hranom do zdravlja te Okolišni potencijali, održivi razvoj i proizvodnja hrane – OPORPH.
Područje znanstvenog interesa Mirne Habuda-Stanić obuhvaća zaštitu i pročišćavanje voda te zaštitu okoliša.
Kao autor/koautor objavila: 1 sveučilišni udžbenik, 6 poglavlja u knjigama te 75 radova od kojih je 17 indeksiranih u WoS-SCI bazi. Trenutno sudjeluje u realizaciji projekta Naturavita, a vodila je 1 znanstveno-istraživački i 1 stručni projekt te 3 edukacijska projekta. Sudjelovala je u realizaciji 1 međunarodnog projekta i 2 domaća znanstveno-istraživačka projekta.
Glavna urednica je 8 zbornika međunarodnih konferencija, 4 zbornika sažetaka i 4 zbornika radova te je članica Uređivačkih odbora 4 međunarodna časopisa.
Dobitnica je Nagrade Rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (1999.), Povelje za osobit rad i postignuća u nastavnoj, znanstvenoj i stručnoj djelatnosti Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (2021.) te Zelene Povelje Osječko-baranjske županije (2022.).
Udana je i majka troje djece.