Dan hrane upisan je u svjetskom kalendaru 16. listopada, u spomen utemeljenja Organizacije za hranu i poljoprivredi Ujedinjenih naroda (FAO) davne 1945. godine.
Obilježavajući u Rimu ovogodišnji Svjetski dan hrane pod sloganom “Nemojte nikoga ostaviti iza sebe”, FAO je istaknuo sve veću globalnu krizu u dostupnosti hrane izazvanu, uz klimatske promjene i dugotrajne sukobe, i rastućim cijenama hrane, energije i gnojiva, što je posljedično dovelo do sve većeg broja ljudi izloženih riziku od ozbiljne gladi u Aziji i Africi.
“Suočeni s prijetećom globalnom krizom hrane, moramo iskoristiti snagu solidarnosti i kolektivnog zamaha kako bismo izgradili bolju budućnost u kojoj svatko ima redovit pristup dovoljno hranjive hrane”, rekao je ovim povodom glavni direktor FAO-a QU Dongyu.
Prema FAO-vom Izvješću o dostupnosti hrane i prehrani u svijetu, oko 970.000 ljudi u Afganistanu, Etiopiji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu prijeti glad, a 3,1 milijarda ljudi si još uvijek ne može priuštiti zdravu prehranu. Iz FAO-a navode kako su najteže pogođeni najosjetljiviji – žene, mladi, autohtoni narodi i ruralni poljoprivrednici, koji se i najviše bore da dobiju pristup obuci, financijama, inovacijama i tehnologijama.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres istaknuo je da se Svjetski dan hrane 2022. održava “u trenutku izazova za globalnu sigurnost hrane” i pozvao dionike da djeluju zajedno kako bi se pomaknuli “od očaja do nade i akcije”.
“Ove godine, više nego ikad, Svjetski dan hrane trebao bi biti poziv na jačanje aktivnosti za pomoć malim poljoprivrednicima u ruralnim područjima, koji opskrbljuju hranom svoje zajednice i zemlje – kroz krizu za krizom – unatoč nejednakosti, ranjivosti i siromaštvu“, rekao je Alvaro Lario, predsjednik UN-ovog Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).
Poziv na akciju
Ne izostaviti nikoga znači raditi na više frontova u isto vrijeme. Za FAO, kažu, to uključuje inicijativu Ruka u ruci, koja je osmišljena za ubrzavanje transformacija poljoprivredno-prehrambenih sustava a uključuje, među ostalim, iskorjenjivanje siromaštva, iskorjenjivanje gladi i pothranjenosti, smanjenje nejednakosti, promicanje dostojanstvenog ruralnog zapošljavanja i usluga, ukidanje dječjeg rada i dr.
Treba učiniti više kako bi se pomoglo malim farmama, koje proizvode više od trećine svjetske hrane, ali predstavljaju 80 posto svjetskih proizvođača, ističu, jer su jedan od temelja svjetskih poljoprivredno-prehrambenih sustava. To zahtijeva transformaciju postojećih poljoprivredno-prehrambenih sustava kako bi se pružile jednake mogućnosti za sve proizvođače i pomoglo malim posjednicima da dobiju pristup novim tržištima. Navode kako ulaganja u osposobljavanje, poticaje, znanost, podatke i inovacije mogu uvelike doprinijeti stavljanju malih gospodarstava u središte ove transformacije kako bi postali aktivni i ravnopravni akteri održivog razvoja. Konačno, za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja, vlade moraju integrirati obećanje da nikoga neće izostaviti u svoje strategije, planove i proračune.
Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život
„Suočeni s globalnim krizama, globalna rješenja potrebna su više nego ikada. Težeći boljoj proizvodnji, boljoj prehrani, boljem okolišu i boljem životu, možemo transformirati poljoprivredno-prehrambene sustave i bolje graditi naprijed implementacijom održivih i holističkih rješenja koja razmatraju dugoročni razvoj, uključiv gospodarski rast i veću otpornost“, poručuju iz FAO-a.
Ovaj je značajan datum stotinama sličnih inicijativa za promicanje svijesti, s pozivom na akciju na više od 50 jezika, obilježen i u 150 zemalja. Ovakva kolektivna akcija širom svijeta ono je što Svjetski dan hrane čini jednim od najslavljenijih dana u kalendaru UN-a. Događaji pod vodstvom ili suorganizacijom FAO-a osmišljeni za podizanje svijesti o globalnoj borbi protiv gladi bit će u fokusu i ovog tjedna, s drugim izdanjem Svjetskog foruma hrane.
„Cilj je poticati dijalog i raspravu među relevantnim dionicima, uključujući mlade ljude, poljoprivrednike, male proizvođače, autohtone narode, kreatore politika, poljoprivredne ulagače i znanstvenike, koji će se uključiti sa sve četiri strane svijeta s jednim zajedničkim ciljem: pomaknuti iglu osigurane dostupnosti hrane kako bi se postigla bolja budućnost hrane za sve, ne izostavljajući nikoga“, zaključuju iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.
