Svinjogojci raspravljali o brojnim temama – od udruživanja do uloge masti u zdravlju ljudi

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je u suradnji sa Središnjim savezom udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede kao i Krapinsko-zagorske županije 12. i 13. travnja ove godine održala 17. savjetovanje uzgajivača svinja Republike Hrvatske. 

„Unatoč brojnim izazovima s kojima se posljednjih godina susreće ovaj sektor, uvjeren sam da sve aktivnosti koje provode naše institucije, ali isto tako i mjere koje je Ministarstvo poljoprivrede donosilo kao i one koje zajedno u dijalogu s vama pripremamo za buduće razdoblje, daju potporu da ovaj sektor ne samo opstaje, nego bude konkurentniji i uspješniji“, rekao je državni tajnik Zdravko Tušek otvarajući savjetovanje u ime ministrice poljoprivrede Marije Vučković. Podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede, između ostaloga, kroz Program ruralnog razvoja do kraja prošle godine ugovorilo nešto više od 400 milijuna kuna investicija u svinjogojske farme, prije svega u objekte za uzgoj svinja kao i zbrinjavanje stajskog gnoja, te više od 150 projekata malih poljoprivrednih proizvođača i 13 projekata investicija 100 milijuna kuna za osiguranje reprodukcijskog materijala u svinjogojstvu i povećanje broja krmača, uz povećanje isplata za dobrobit životinja. Trenutno je aktivan natječaj za ulaganja u tovilišta za svinje vrijednosti nešto više od 200 milijuna. Istaknuo je kako se i u teškim vremenima mora investirati u proizvodnju, te najavio i pripremu novih mjera i potpora. Zahvalio je organizatorima na ustrajnosti organiziranja skupa a time i davanju prilike za kvalitetnu komunikaciju primarnih proizvođača, prerađivača, predstavnika državnih institucija i znanstvene zajednice.

Oslikano kompleksno stanje u sektoru

„Posjećenost ovog kao i dosadašnjih Savjetovanja potvrđuje potrebu uzgajivača za razmjenom iskustava i stjecanjem novih znanja, kao i otvaranja novih poslovnih mogućnosti. Jedan od naših zadataka je informiranje i edukacija uzgajivača jer je ono od ključnog značaja za postizanje učinkovite stočarske proizvodnje“, rekla je ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić ističući ulogu HAPIH-a u iznalaženju rješenja na izazove s kojima se suočavaju proizvođači u ovom sektoru, te podizanju produktivnosti i konkurentnosti obiteljskih gospodarstava. Djelatnost HAPIH-a u sektoru svinjogojstva u prvom redu je vezana uz provedbu uzgojnih programa konvencionalnih, ali i hrvatskih izvornih pasmina svinja, i u tom kontekstu intenzivan rad na ustrojavanju vjerodostojnog sustava praćenja proizvodnih pokazatelja koji će biti koristan uzgajivačima pri donošenju odluke o odabiru uzgoja kojeg žele primijeniti na svojoj farmi. 

I predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) Dalibor Vrček istaknuo je zadovoljstvo što je ovogodišnji skup okupio gotovo dvjestotinjak sudionika od kojih očekuje aktivno uključivanje u poticanje rasprave o problemima koji ih muče. Nada se da će svinjogojci uvidjeti važnost udruživanja radi jačanja pregovaračke snage i kvalitetnijeg nastupa na tržištu, što je jedna od glavnih ciljeva ovoga Saveza. Smatra da država puno pomaže sektoru ali država bi trebala biti samo servis. Kao najveći problem trenutno ističe nesređenost na tržištu, te uvoz s dampinškim cijenama.

A statistički podaci govore da  je prosječna cijena svinjetine tijekom 2021. godine bila značajno niža od prethodne godine na razini EU (-10,2 %) i u RH (-15,1 %). Početkom godine cijene u RH bile su niže za 35 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tijekom proljeća i početkom ljetnog razdoblja u EU dolazi do povećanja cijena, a zatim slijedi vrlo oštar pad sve do kraja godine. Na samom kraju godine zaustavlja se pad i bilježi se lagano povećanje cijena. Podaci Europske komisije pokazuju povećanja cijena svinjetine za više od 30 % u posljednjih šest tjedana. U uobičajenim okolnostima ovo bi značilo i izvrsnu zaradu, no zbog rekordnog porasta cijena stočne hrane i energije to nije tako.

Što se same proizvodnje tiče, prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj krmača u 2020. godini prvi put manji od 100.000. Samodostatnost proizvodnje svinjskog mesa u našoj zemlji je 58 posto. Tijekom 2021. godine europska proizvodnja svinjskog mesa povećana je za 1,6 %, a Republike Hrvatske za 7,5 %. Kako je riječ o povećanju proizvodnje prema iskazanim klaoničkim pokazateljima, moramo uzeti u obzir i povećanje broja uvezenih grla izravno u klaonice u Republici Hrvatskoj (+16,32 %).

Konstruktivne rasprave

Kroz 15-ak izlaganja znanstvenika Agronomskog i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Medicinskog fakulteta Osijek te stručnjaka Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a bilo je riječi o provedbi uzgojno-selekcijskih mjera i postupaka, preventive i zdravstvene zaštite, hranidbe, smještaja svinja, kružnom gospodarenju, zakonske legislative, agrarne politike, ruralnog razvoja… ali i o sve većim zahtjevima potrošača za kvalitetom proizvoda, održivosti sustava, dobrobiti životinja i porijekla proizvoda, te u konačnici brige o ljudskom zdravlju. U kontekstu promocije domaće proizvodnje istaknuti su i sustavi neobaveznog označavanja Meso hrvatskih farmi i Dokazana kvaliteta.

Razmjenu mišljenja, ideja i prijedloga dodatno su potaknule i dvije panel rasprave, koje je moderirao dr.sc. Drago Solić. O ključnim čimbenicima koji utječu na organiziranost tržišta svinjskog mesa govorili su Zdravko Tušek ispred Ministarstva poljoprivrede, predsjednik SUS-a Dalibor Vrček, Goran Jančo kao predstavnik proizvođačke organizacije, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac, Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, David Kranjac s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) te Davor Pašalić iz HAPIH-a.

Rasprava se fokusirala na nužnost udruživanja većeg broja proizvođača ne samo radi bolje pregovaračke pozicije prema otkupljivačima i trgovačkim lancima nego i radi izgradnje klaoničkih kapaciteta i distributivnih lanaca u vlasništvu proizvođačkih organizacija. Istaknuti su i problemi ugovaranja proizvodnje, uvoza svinjetine, klaoničkih cijena, povećanja samodostatnosti, pritisku zahtjeva europskih strategija na troškove proizvodnje, usmjeravanje proizvodnje na ekološku prema smjernicama Zajedničke poljoprivredne politike i Zelenog plana, te podizanju konkurentnosti kroz ponudu kvalitetnih proizvoda na tržištu ali i podizanju svijesti potrošača o kupovini domaćeg mesa.

Panelisti drugog okruglog stola na temu „Meso svinja u prehrani ljudi“ su bili Marija Tumpak ispred Ministarstva poljoprivrede, predsjednik SUS-a Dalibor Vrček, Goran Kiš i Daniel Karolyi s Agronomskog fakulteta, Sven Menčik s Veterinarskog fakulteta, Goran Kušec s FAZOS-a, Marija Heffer s Medicinskog fakulteta Osijek, Mario Bratulić ispred Udruge proizvođača istarskog pršuta te Brigita Hengl iz HAPIH-a. Među zahtjevima koji se postavljaju pred proizvođače mesa su i očekivanja potrošača ne samo za kvalitetom proizvoda nego i za održivosti sustava proizvodnje odnosno humanijem tretiranju životinja, pokretima koji uvažavaju i ugljični otisak, čulo se na ovoj panel raspravi na kojoj je komentiran koncept „Jedno zdravlje“ koji obuhvaća ne samo brigu za zdravlje ljudi i zdravlje životinja nego i brigu za okoliš. Veliko je zanimanje pobudio i dio izlaganja o ulozi masti u prehrani ljudi kroz prizmu očuvanja zdravlja, kvaliteti masti u odnosu na ulja, kratkim lancima opskrbe, preradi mesnih proizvoda te značaju tradicionalnih gastrodelicija od svinjskog mesa.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA

Skip to content