Zlatna žutica vinove loze je karantenska bolest koja predstavlja veliku opasnost za hrvatsko vinogradarstvo. Njenu prisutnost u zaraženim vinogradima treba iskorijeniti te spriječiti njeno daljnje širenje izvan zaraženih područja.
Epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu uzrokuje vektor američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Taj kukac hrani se sišući sokove iz floema vinove loze, pri čemu usvaja fitoplazmu koju unosi u svoj organizam i prenosi je hranjenjem sa zaraženih trsova na zdrave trsove.
Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je prisutna. Za sprječavanje njenog daljnjeg širenja potrebno je ukloniti izvor zaraze, zaraženi trs, a u ekstremnim slučajevima i čitave vinograde u kojima više od 20% trsova pokazuje simptome fitoplazmi. Ključna mjera za sprječavanje širenja zlatne žutice je suzbijanje vektora, američkog cvrčka.
Navedene mjere potrebno je provoditi u određenim područjima (demarkiranim područjima) koja obuhvaćaju zaraženo područje širine 1 km oko mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice (zaraženog trsa) i koje obuhvaća jednu ili više susjednih katastarskih općina i sigurnosno područje koje okružuje zaraženo područje u širini od 5 km računajući od granice zaraženog područja, a koje obuhvaća više susjednih katastarskih općina koje okružuju zaraženo područje. Demarkirana područja proglašava ministar nakon što se laboratorijskom analizom potvrdi zaraženost vinove loze zlatnom žuticom u vinogradu. Kartografski prikaz demarkiranih područja sastavni je dio „Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprečavanja širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (»Narodne novine«, broj 55/18).
Do ove godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj županiji i Gradu Zagrebu te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. Vinogradari trebaju provjeriti nalaze li se njihovi vinogradi u zaraženom ili u sigurnosnom području i prema tome moraju obvezno provoditi mjere propisane „Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (»Narodne novine«, broj 48/18).
Fitosanitarne mjere koje se poduzimaju nakon nalaza zlatne žutice imaju za cilj iskorjenjivanje (eradikaciju) bolesti, odnosno sprječavanje ili ograničavanje njenog širenja. Kako bi se to postiglo, nužno je pravodobno otkriti nova zaražena područja ove bolesti. Simptomi zlatne žutice i drugih fitoplazmoza („žutica“) vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije.
Obvezne mjere suzbijanja i sprječavanja širenja zlatne žutice propisane su Naredbom. Svi posjednici vinove loze u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) obvezni su pratiti prisutnost vektora zlatne žutice vinove loze, američkog cvrčka, postavljanjem žutih ljepljivih ploča te su obvezni suzbijati američkog cvrčka dopuštenim insekticidima. Također, vinogradari su obvezni pratiti pojavu simptoma koji bi upućivali na eventualnu zarazu zlatnom žuticom te su u slučaju sumnje na zarazu dužni o tome obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Centar za zaštitu bilja. U nezaraženom području suzbijanje američkog cvrčka provodi se prema uputama i preporučenim rokovima suzbijanja vektora ovisno o području.
Posjednici vinove loze trebaju postaviti žute ljepljive ploče u vinograde početkom srpnja na srednju armaturnu žicu. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Ploče služe posjedniku da provjeri učinkovitost suzbijanja vektora u svom vinogradu, ali i za informaciju o tome jesu li provedene mjere suzbijanja vektora u okolnim vinogradima.
Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja. Prvo tretiranje provodi se prema preporučenim uputama i rokovima temeljem redovitog praćenja. Prvim tretiranjima suzbijaju se ličinke do trećeg razvojnog stadija (L3) prije nego što one postanu zarazne. Na taj način se sprječava daljnje širenje zlatne žutice. Drugo tretiranje provodi se u prvoj dekadi srpnja odnosno dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja (poklapa se s suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja na žutim ljepljivim pločama utvrdi prisutnost vektora. Kod ovog tretiranja treba paziti na karencu i vrijeme berbe sorte koju se tretira. Program suzbijanja američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja.
Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka u Hrvatskoj dozvolu za tu namjenu imaju insekticidi Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Nurelle D, Chromorel-D, Avaunt EC, Cythrin Max, Reldan 22 EC, Abanto, Kristan EC i Piretro Natura.
Važno je naglasiti da zapušteni vinogradi predstavljaju potencijalnu opasnost za širenje zlatne žutice. Svaki posjednik bilja obvezan je zapušteni vinograd privesti poljoprivrednoj proizvodnji te ga redovito obrađivati i održavati u skladu s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 20/18). Fitosanitarni inspektor naredit će krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom području bez uzimanja dodatnih uzoraka za laboratorijsku analizu. Isto tako, ako posjednik bilja ili bilo koja druga osoba nađu zapušteni vinograd izvan demarkiranoga područja, o tome moraju obavijestiti nadležnog poljoprivrednog inspektora ili poljoprivrednog redara u skladu s Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Kako je suzbijanje američkog cvrčka obvezno u vinogradima i rasadnicima u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) te nezaraženim područjima ako se utvrdi njegova prisutnost, obavještavaju se vinogradari, vinogradari amateri i rasadničari da je vrijeme za prvo tretiranje.
*Napomena:
Ministarstvo poljoprivrede će u službenom glasilu Republike Hrvatske objaviti izmjene i dopune važeće Naredbe kao i Odluku o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprječavanja širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze s pripadajućim kartama demarkiranih područja utvrđenih sustavnim praćenjem pojave zlatne žutice tijekom 2018. godine.
Priredili:
Goran Ivančan, dipl.ing.agr.
Dr.sc. Željko Budinšćak
