„Cilj je do 2030. godine povećati proizvodnju visokokvalitetne hrane, lokalnih i tradicijskih proizvoda s višom dodanom vrijednošću te Slavoniju, kao aktualnu žitnicu Lijepe naše, dodatno brendirati i pozicionirati kao veliku tvornicu vrhunske hrane. Bez obzira na okvire Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koji definiraju određena ograničenja, trebamo iskoristiti prilike koje se nude za hrvatske poljoprivredne proizvođače i prerađivačku industriju i hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Prilike za povećanje produktivnosti s naglaskom na povećanje konkurentnosti i samodostatnosti naše poljoprivredne proizvodnje. Na tragu horizontalnog cilja kojem svi težimo, to su inovacije i sveobuhvatna digitalizacija, buduća hrvatska poljoprivredna politika oslanjat će se na vas poljoprivrednike, proizvođače hrane, a Ministarstvo poljoprivrede će biti dostojan partner na tome putu“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, otvarajući konferenciju “Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane”, održanu u Čepinu 16. prosinca ove godine.
Pod pokroviteljstvom Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, ovu su konferenciju, koja je i dio serijala Europske komisije o budućnosti Europe, organizirali Društvo agrarnih novinara Hrvatske i informacijski sustav u poljoprivredi Agroklub, uz podršku partnera, među kojima je i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
„Novo programsko razdoblje ZPP-a daje okvir za postupanje, a na nama je da damo inovativna, cjelovita i brza rješenja. U HAPIH-u će naglasak biti na zaštiti tla te očuvanju biljnih i životinjskih genetskih izvora. Veliku pažnju ćemo i nadalje, kao stručna, tehnička i znanstvena podrška, posvetiti proizvođačima u smislu povećanja produktivnosti s naglaskom i na sljedivost hrane i na kratke lance opskrbe. Čeka nas i kompletna digitalizacija poljoprivrede. Posebne nam se mogućnosti otvaraju u jednom novom području, koje smo tek zagrebli. Riječ je o otpadu koji nastaje od proizvodnje primarnih i prehrambenih proizvoda i predstavlja visokovrijednu sirovinu, s kojom uz inovativne tehnologije možemo doći do proizvoda visoke nutritivne vrijednosti. U svakom slučaju, veliki su izazovi pred nama, ali smo spremni za njih“, izjavila je ovim povodom dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.
Okupljenu su sudionici imali prigodu poslušati i izjave zastupnice u EU parlamentu Sunčane Glavak, predsjednice saborskog Odbora za poljoprivredu Marijane Petir, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, predsjednice Hrvatskog društva biljne zaštite Jasminke Igrc Barčić, predsjednika uprave Petrokemije d.d. Davora Žmegača, vlasnika tvrtke Jerković d.o.o. Alojza Jerkovića, člana skupštine Nacionalne udruge ugostitelja Srećka Koljića, te predsjednika Udruge trgovine i logistike Denisa Čupića.
Svoja su mišljenja o aktualnom trenutku hrvatske poljoprivrede, pozitivna i negativna iskustva u proizvodnji, ali i očekivanja od novog programskog razdoblja ZPP-a i ambicioznih ciljeva europskih strategija kroz dvije panel rasprave iznijeli predsjednik uprave Osatina Grupe Mirko Ervačić, član uprave Žito d.o.o. Mato Božić, predsjednik uprave Belje plus d.o.o Andrej Dean, predsjednica uprave tvrtke ENNA Fruit d.o.o. Sanja Burić, direktor tvrtke Rabo d.o.o. Nikola Velicki, proizvođač sira Ivan Gašić, proizvođač rajčice u plasteničkom uzgoju Darko Filakov, proizvođač rakija Dinko Romić, vinar i jedan od ovogodišnjih najboljih mladih hrvatskih poljoprivrednika Ivan Gerštmajer, svinjogojac Goran Jančo, te ratar Mato Brlošić.
Sudionici konferencije su, između ostaloga, kao velike izazove strategije poljoprivrede istaknuli podizanje vrijednosti proizvodnje odnosno produktivnosti, te zaštitu okoliša i očuvanje ruralnih krajeva, čije će ostvarivanje dodatno otežati istodobni zahtjevi ZPP-a za smanjenjem primjene pesticida, mineralnih gnojiva te povećanjem površina pod ekoproizvodnjom.
U kontekstu klimatskih promjena, istaknuta je i nužnost povećanja površina pod navodnjavanjem, povećanje energetske neovisnosti, uvođenja rezistentnih sorata, inovacija… Naglašena je i važnost informiranja, praćenja trendova, traženja novih načina prodaje, edukacije, ne samo proizvođača nego i potrošača. I tako zatvaramo krug.
Slavonija ima velike potencijale proizvoditi više kvalitetne hrane s većom dodanom vrijednosti samo ju moramo dobro brendirati, a to je ostvarivo kroz sinergiju proizvodnje, prerade, marketinga i edukacije, sukus je rasprave na konferenciji „Slavonija 2030“.
„Moramo pratiti potrebe tržišta, a tržište traži kvalitetu, ozbiljan proizvod i brendiran proizvod. Mi u Slavoniji sve znamo raditi, osim dobro se prodati. Sve što ovdje imate kod nas je vrhunski proizvod, ali trebamo intenzivnije raditi na marketingu. U svakom slučaju – hrana je budućnost i okrenimo se tomu, potičimo mlade ljude da ne odlaze i da se bave proizvodnjom hrane“, zaključio je osječko-baranjski župan Ivan Anušić zatvarajući konferenciju.
