Povodom predstojeće proljetne sjetve u velikoj je dvorani Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek 9. ožujka ove godine održan stručni skup o biljnoj proizvodnji koji je okupio predstavnike institucija, tvrtki i proizvođača u sektoru poljoprivrede.
“Procjena je da će se kukuruz sijati na oko 270 tisuća hektara, suncokret na 50 do 60 tisuća, a soja, koja je u Hrvatskoj stabilna kultura, na 85 do 90 tisuća hektara. U sjemenskoj smo proizvodnji soje među vodećim zemljama u Europskoj uniji“, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i dodao kako su globalna i europska kriza, kao i rast otkupnih cijena, utjecali na povećanje površina pod ratarskim kulturama. Istaknuo je kako Vlada priprema i proljetne mjere pomoći poljoprivrednicima, te da je u obradi i natječaj za skladišne kapacitete uljarica i žitarica za koji je osiguran iznos od 33 milijuna eura.
„Problema sa sjemenom nema. U Republici Hrvatskoj se certificira 41 biljna vrsta, a u prosjeku imamo između 70.000 i 74.000 tona certificiranog sjemena za hrvatsko tržište. U ovom trenutku imamo 500 tona certificiranog sjemena više u odnosu na prošlu godinu“, rekao je dr.sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
Dodao je kako je sjeme šećerne repe već stiglo u RH, a cijena je jednaka prošlogodišnjoj. Slična je situacija i sa suncokretom, ali uz prosječno 10 posto višu cijenu.
„Sjemena soje ima manje zbog prošlogodišnje suše, ali s količinom od 9.600 tona imamo ga dovoljno za hrvatske potrebe pa nema potrebe za uvozom ili unosom sjemena. Zbog ekstremno sušne godine koja je bila u 2022. godini ne preporučujemo ranu sjetvu soje zbog prosječno nešto niže klijavosti i energije klijanja sjemena u odnosu na prošlu godinu“, savjetovao je dr.sc. Jukić te istaknuo kako kukuruz na tržištu dolazi iz dva izvora, u također dovoljnim količinama sjemena za hrvatske potrebe.
„Zbog loše proizvodne godine, pojedinih hibrida biti će količinski manje, ali su osigurani drugi hibridi istih FAO grupa. Sjemena domaćih oplemenjivačkih kuća Poljoprivrednog instituta Osijek i Bc Instituta Zagreb je u prosjeku certificirano oko 5.500 tona, a slično očekujemo i u ovoj godini. S obzirom da dio domaćeg sjemena kukuruza završi u izvozu, ono pokriva 35-40 posto naših površina“, izvijestio je ovom prigodom dr.sc. Jukić.
Izvor naslovne foto: Ministarstvo poljoprivrede