Kako se nositi sa sve izraženiji posljedicama klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju a povećati konkurentnost i dohodovnost gospodarstava uz istodobno poštivanje visokih zahtjeva europskih strategija, prvenstveno Zelenog plana, za smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš, glavni su izazovi o čijim će rješenjima u Dubrovniku od 11. do 16. veljače raspravljati više od 400 sudionika iz 20 zemalja na ovogodišnjem, 59. hrvatskom i 19. međunarodnom, Simpoziju agronoma.
Simpozij se održava u organizaciji Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Jedan od partnera Simpozija je i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
„Simpozij je prilika da stručnjaci ovog područja razmjene svoje ideje, diskutiraju o sektorskim aktualnostima, temama koje uključuju komasaciju poljoprivrednog zemljišta, kvalitetu hrane, zelene tehnologije i digitalizaciju u poljoprivredi te razvoj ruralnih područja“, rekla je prigodom otvorenja ministrica poljoprivrede Marija Vučković te istaknula kako ove teme obuhvaća Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Strateški plan ZPP-a, putem kojeg smo osigurali gotovo 3,8 milijarde eura do 2027. Dodala je kako su temeljni ciljevi jačanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, investicije kroz sektorske programe, intervencije koje doprinose klimi i okolišu, sudjelovanje u sustavima kvalitete te financiranje infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a poseban fokus je stavljen na proizvođačke organizacije te kratke lance opskrbe hranom.
Dekan Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Ivica Kisić je između ostaloga istaknuo kako je prošlo vrijeme kada su se agronomi brinuli samo o stabilnoj proizvodnji i prinosima. Nužna je transformacije poljoprivrede u otpornu poljoprivredu s fokusom na učinkovito korištenje resursa i zaštitu prirode. Pri tome su edukacija i suradnja znanstvenih institucija na svim razinama od krucijalne važnosti, zaključio je dekan Kisić podsjetivši i na respektabilnu obljetnicu Agronomskog fakultet koji obilježava 105 godina rada.
Na ovogodišnjeg Simpozija bit će prezentirani najnoviji rezultati aktualnih istraživanja hrvatskih i inozemnih stručnjaka i znanstvenika u više od 300 radova na teme iz područja agroekologije, održive poljoprivrede i klimatskih promjena; agrarne ekonomike i ruralnog razvoja; očuvanja bioraznolikosti, genetike i oplemenjivanja; povrćarstva, ukrasnog, ljekovitog i aromatičnog bilja; ratarstva; ribarstva, lovstva i pčelarstva; animalnih znanosti; vinogradarstva, vinarstva i voćarstva; fitomedicine; hrane i kvalitete hrane te precizne poljoprivrede. Bogati program Simpozija upotpunit će i nekoliko okruglih stolova i stručnih radionica među kojima radionica Zelene tehnologije u poljoprivredi te senzorske radionice i degustacije sira, vina, suhomesnatih proizvoda i meda.
Svoj su obol radu Simpozija s dvadesetak radova dali i djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Izvor fotografija: HAPIH i DNŽ