Svjetski dan sigurnosti hrane, pod motom „Sigurnija hrana, bolje zdravlje“, obilježen je 7. lipnja ove godine i u Sloveniji, po četvrti puta, u organizaciji tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede, gospodarstva i hrane, Uprave za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja, Europske agencije za sigurnost hrane te Državnog vijeća Republike Slovenije. Skupu su prisustvovali brojni istaknuti predstavnici ključnih institucija u području sigurnosti hrane Republike Slovenije, kao i međunarodne zajednice, a među njima i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Ministrica poljoprivrede Republike Slovenije Irena Šinko, istaknula je važnost pitanja sigurnosti hrane kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Također je naglasila kako je jedno od strateških pitanja Slovenije samodostatnost u pogledu poljoprivrednih proizvoda, što je posebno došlo do izražaja u okolnostima koje su nas zadesile u protekle dvije godine, osvrnuvši se na situaciju uzrokovanu uslijed pandemije Covid-19, a potom i rata u Ukrajini. Podršku obilježavanju Svjetskog dana sigurnosti hrane uputio je i Tomaž Kunstelj, veleposlanik Stalnog Predstavništva za FAO i WFP Republike Slovenije.
Program skupa bio je podijeljen u četiri dijela. Prvi dio – slovensko viđenje pitanja sigurnosti hrane – obuhvatilo je prikaz razvoja sustava sigurnosti hrane u Republici Sloveniji, o kojem je govorio Matjaž Guček, generalni direktor Uprave za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja. Podsjetio je na razvoj sustava sigurnosti hrane u Sloveniji od 1883. godine kada je dr. Bleiweis preveo na slovenski i objavio upute za pregled mesa u klaonicama, od kojih su neka pravila aktualna još i danas, preko dobro razvijenog zakonodavnog okvira o sigurnosti hrane u bivšoj Jugoslaviji, do primanja Slovenije u članstvo EU (2004), te preuzimanja EU propisa iz područja sigurnosti hrane, tzv. „higijenskog paketa“ i Uredbe 178/2002. Konstatirao je nakraju kako je sigurnost hrane nerazdvojno povezana s pitanjima održivog razvoja, klimatskih promjena, ekonomskih i socijalnih kriza te ratnih sukoba. „Ako želimo daljnju učinkovitu izgradnju sustava sigurnosti hrane bit će nužno uključivanje svih dionika sustava“, zaključio je.
Osvrt na stavove potrošača i znanje o pitanjima sigurnosti hrane predstavila je dr. Mojca Jevšnik s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Rekla je kako su potrošači još uvijek nedovoljno informirani, iako su pravila u području sigurnosti hrane, kao i briga za zdravlje potrošača jasno definirani na razini EU propisa. Istraživanje o stavovima potrošača u pogledu poznatih rizika i novih, odnosno onih u nastajanju, pokazalo je kako upravo ovi drugi povećavaju zabrinutost u potrošača, te kako oni uvijek žele dobiti točnu i pravovremenu informaciju, što se u mnogome odražava na percepciju rizika od strane potrošača. Zaključila je konstatacijom kako je pandemija COVID-19 u znatnoj mjeri dovela do promjena u načinu prehrane i kupnje hrane, što je neminovno pokazalo i utjecaj na zdravlje potrošača.
Europski aspekt sigurnosti hrane
Europski aspekt sigurnosti hrane, drugi dio skupa, bavio se temama djelokruga rada EFSA-e, zatim jačanja aktivnosti slovenskih znanstvenika u EFSA znanstvenim mrežama, te važnosti razmjene podataka koje EFSA prikuplja u svrhu pravovremenog reagiranja na rizike u cijelom sustavu sigurnosti hrane i poljoprivrede. U okviru zaključaka koji su proizašli iz ovog niza predavanja potvrđeno je kako je osnivanje EFSA-e i njezin doprinos u području procjene rizika uistinu velik i značajan, te kako je način na koji EFSA radi profesionalan, nepristran i učinkovit.
Kroz treći dio – EFSA aspekt, dr. Blaža Nahtigal, dr. Urška Blaznik i Viktoria Villamar (EFSA) prikazale su iskustva i izazove u radu EFSA-e tijekom njezinih dvadeset godina od osnivanja, zatim su se osvrnule na izazove i mogućnosti slovenskih stručnjaka u održivom partnerstvu s EFSA-om te su dale osvrt dio EFSA strategije do 2027. koji se odnosi na jačanje suradnje sa zemljama članicama u svrhu izgradnje održivog modela procjene rizika na europskoj razini. Zaključeno je kako je suradnja između EFSA-e i zemalja članica nužan preduvjet za napredovanje i razvoj procjene rizika, a samim tim i zaštite zdravlja potrošača.
Okrugli stol „Izazovi Europske Uredbe 178/2002 – dvadeset godina kasnije“
Posljednji dio skupa bio je organiziran u vidu okruglog stola, pod nazivom „Izazovi Europske Uredbe 178/2002 – dvadeset godina kasnije“. Članovi okruglog stola bili su predstavnici nacionalnih institucija za procjenu rizika Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Kosova, Crne Gore i Hrvatske. Uvodno izlaganje održala je predstavnica Hrvatske, Andrea Gross – Bošković iz Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koja je dala pregled razvoja okvira za sigurnost hrane na europskoj, a zatim na nacionalnoj razini u posljednjih dvadeset godina.
Gross – Bošković je prikazala na koji način je EFSA doprinijela razvoju procjene rizika u Agenciji, te je komentirala izazove koji su pred nama. Naglasila je kako zaštita zdravlja i interesa potrošača u skladu s načelom ‘od polja do stola’ predstavlja izazov kako za razvijene, tako i za zemlje u razvoju, te kako je sigurnost hrane jedan je od strateških ciljeva Republike Hrvatske, koji se temelji na konceptu analize rizika, u sklopu koje Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu provodi dio procjene rizika, te stoga predstavlja značajan i neodvojiv dio u ostvarenju ovog cilja. Obavljanje ovog zadatka temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima, slijedeći načela neovisnosti, objektivnosti i transparentnosti. Zaključila je kako nam globalna trgovina donosi nove izazove, ali i nove prilike za suradnju, znanstveni razvoj i nove alate i znanja kako bismo na njih bolje i pravodobno odgovorili. U tom je nastojanju važno održavati dobru suradnju sa svim institucijama koje se bave pitanjima sigurnosti hrane, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao i s akademskom zajednicom, laboratorijima i subjektima u poslovanju s hranom.
Također, kratkim predstavljanjem nacionalnih sustava sigurnosti hrane doprinijeli su i ostali sudionici okruglog stola, kojeg je moderirao dr. Andrej Ovca, u suradnji s dr. Blažom Nahtigal i prof. Peterom Rasporom, koji je ujedno i najzaslužniji za obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti hrane.