Pčele su ključni pokazatelj zdravlja okoliša i važan čimbenik u procesima oprašivanja te izravno utječu na sigurnost opskrbe hranom i kvalitetu života ljudi. Njihovo očuvanje preduvjet je dugoročne održivosti poljoprivrednih sustava, ali i zdravog okoliša, što čini poveznicu između poljoprivrede, zdravstva i farmacije, poruka je RE-AGRO konferencije o održivoj poljoprivredi koja je 23. listopada 2025. u Čepinu održana u organizaciji Glasa Slavonije i suorganizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) .
Konferencija je organizirana s ciljem poticanja interdisciplinarnog dijaloga o ulozi pčela u održavanju poljoprivredne produktivnosti, bioraznolikosti i stabilnosti ekosustava. U vremenu sve izraženijih klimatskih promjena postaje nužno prepoznati međusobnu ovisnost poljoprivrede i pčela te potrebu za ravnotežom između proizvodnje hrane i očuvanja prirodnih resursa.
Otvarajući konferenciju potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić je istaknuo da pčele i svi drugi oprašivači imaju iznimno značenje za cjelokupan ekosustav te Ministarstvo prepoznaje pčelarstvo kao jedan od strateški važnih sektora u poljoprivrednoj proizvodnji, ne samo zbog njegove gospodarske vrijednosti nego i zbog nezamjenjive uloge u očuvanju bioraznolikosti i stabilnosti ekosustava.
„Na razini EU-a imamo 51 zaštićeni proizvod, sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, od čega je pet hrvatskih medova – slavonski, zagorski, goranski, istarski i dalmatinski. Uz europski sustav kvalitete, Ministarstvo je uspostavilo i nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“. APPRRR je uspješno provela administrativnu obradu svih zahtjeva za isplatu u pčelarstvu, pri čemu je ukupna omotnica od 3,8 milijuna eura u potpunosti iskorištena“, istaknuo je ovom prigodom ministar Vlajčić.
Ministar Vlajčić je najavio kako će se na sljedećoj sjednici Vlade naći i točka o programu pomoći vrijednom 100.000 eura, u sklopu kojega će svi pčelari koji su pretrpjeli pomor pčela dobiti potporu od 185 eura po pčelinjoj zajednici.
„Usporedno s tim ide intervencija 73.02, u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom, a idućeg tjedna dogovorit će se potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala u pčelarstvu,najavio je.
Ističući značaj konferencije RE-AGRO u naporima da okupljanjem stručnjaka, ključnih dionika sektora, upozori na važnost pčelarstva u ekosustavu i hrvatskoj poljoprivredi, potvrdio je kako će Ministarstvo na tom tragu dati podršku svim nastojanjima kako bi se pčelarstvo zadržalo na zadovoljavajućoj razini i razvilo u svakom slučaju.
„U svim sektorima poljoprivredne proizvodnje iznimno su važni udruživanje, brendiranje i dokazana kvaliteta, kako bi hrvatski proizvodi bili konkurentniji na tržištu“, zaključio je ministar Vlajčić.
Sudionike konferencije također su pozdravili i predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Tihomir Florijančić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ-a Ilija Pranjić te u ime organizatora i domaćina Mario Mihaljević, glavni urednik Glasa Slavonije.
Domaći med sa znakom Med hrvatskih pčelinjaka prepoznatljiv na tržištu
Kao uvod u raspravu, održano je predavanje na temu „Neobvezni sustav označavanja domaćeg meda znakom Med hrvatskih pčelinjaka“ u kojem je Damir Karakaš, mag. ing. agr. voditelj HAPIH-ovog Odjela za označavanje proizvoda, istaknuo kako je iznimno važno informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda.
„Neobvezno označavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama Hrana s hrvatskih farmi i polja za sve u lancu nosi niz prednosti, među kojima, poljoprivredni proizvođači dobivaju mogućnost povećanja proizvodnje, sigurnijeg plasmana i dodane vrijednosti proizvoda. S druge strane prehrambena industrija dobiva paletu prepoznatljivih domaćih proizvoda, a potrošači dobivaju jasnu informaciju i siguran putokaz za domaći proizvod, proizveden na hrvatskim farmama, poljima i pčelinjacima. Ovaj program tako pomaže i očuvanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje te očuvanju nacionalnog identiteta“, istaknuo je Karakaš.
Također je naveo da je sustav neobveznog označavanja domaćeg meda znakom Med hrvatskih pčelinjaka pokrenut u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom 2004. godine, kako bi se na vidljiv način istaknuo domaći med na tržištu i potrošačima olakšao izbor pri kupnji.
„Stvaranjem povjerenja potrošača prema domaćem medu, osiguranjem sljedivosti od pčelinjaka do stola i praćenjem kvalitete, dolazi do povećanja potrošnje i potražnje za domaćim medom te postizanja veće konkurentnosti na tržištu. Svako je pakiranje meda označeno naljepnicom koja sadržava znak Med hrvatskih pčelinjaka i neponovljivi serijski broj, koji se dodjeljuje samo proizvođaču meda kako bi se osigurala sljedivost. Upotrebom web-aplikacije https://med.hapih. hr/ i neponovljivog serijskog broja na naljepnici potrošači mogu provjeriti podatke o proizvođaču meda, kao i detaljne podatke o vrsti meda, datumu vrcanja i mjestu ispaše pčela“, navodi Karakaš.
Sustav je neobavezan i besplatan za pčelare, jer se upotreba znaka i naljepnica sa znakom ne naplaćuje. Korisnici znaka mogu biti hrvatski pčelari upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, koji za ostvarivanje prava upotrebe znaka Med hrvatskih pčelinjaka podnose zahtjev za korištenje znaka, rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednika ili rješenje o upisu u Upisnik registriranih objekata za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda.
Neraskidiva ovisnost pčela i održive poljoprivrede
Na okruglom stolu „Pčele i poljoprivreda – međusobna ovisnost u kontekstu održivog razvoja“ panelisti: Mato Čačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, prof. dr. sc. Irena Jug te doc. dr. sc. Marin Kovačić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Stjepan Ivić iz Pčelarstva Ivić, razgovarali su o potrebi usklađivanja poljoprivredne proizvodnje s načelima očuvanja okoliša, klimatske otpornosti i biološke raznolikosti te izazovima koji ih prate.
U središtu rasprave bila je održiva poljoprivreda, kao temelj prehrambene sigurnosti i gospodarskog razvoja, ali i kao sustav koji mora osigurati ravnotežu između učinkovitosti i ekološke stabilnosti. Poseban naglasak stavljen je na ulogu pčela i drugih oprašivača u održavanju produktivnosti i stabilnosti agroekosustava te na prijetnje koje proizlaze iz intenzivne poljoprivredne proizvodnje, neadekvatne uporabe pesticida i klimatskih promjena.
Sudionici okruglog stola zaključili su da održiva poljoprivreda i pčele čine neraskidivu i međusobno ovisnu poveznicu unutar ekološkog sustava koja osigurava stabilnost proizvodnje hrane, očuvanje bioraznolikosti i dugoročno zdravlje okoliša.
„Kao ključni oprašivači, pčele imaju presudnu ulogu u funkcioniranju i otpornosti agroekosustava, a održive poljoprivredne prakse istodobno su temelj za njihovu zaštitu i opstanak. Ta međuovisnost jasno potvrđuje da bez pčela nema održive poljoprivrede, a bez održivih poljoprivrednih praksi nema ni pčela. Pčele treba prepoznati ne samo kao gospodarski važan nego i kao ekološki ključan pokazatelj stanja okoliša te kao saveznika u očuvanju održive budućnosti poljoprivrede“, zaključeno je.
