U periodu od 9. do 19. lipnja ove godine, hrvatska delegacija koju su činili dr. sc. Marija Špehar (voditeljica Odjela za genetsko vrednovanje HAPIH-ovog Centra za stočarstvo), te kolege sa Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Jelena Ramljak, izv. prof. dr. sc. Ante Kasap i doc. dr. sc. Valentino Držaić bila je u radnom posjetu Institutu u Roslinu, zahvaljujući stipendiji u sklopu ‘Flexible Talent Mobility Award’ koju je ostvario naš kolega i suradnik sa Roslin Instituta dr. sc. Ivan Pocrnić.
Kolega Pocrnić bio je dio istraživačkog tima u sklopu projekta ‘Genomska karakterizacija, konzervacija i selekcija s optimalnim doprinosima kod hrvatskih mliječnih pasmina ovaca (OPTISHEEP)’, a suradnja s njim je nastavljena i po završetku projekta.
Tijekom posjete diskutiralo se o primjeni genomike kod hrvatskih izvornih pasmina ovaca (istarske i paške ovce) kroz korištenje selekcije s optimalnim doprinosima i genomsko vrednovanje, procjenu genomskog inbridinga i efektivne veličine populacije. Obzirom da je u tijeku razvoj tzv. single-step metodologije u primjeni genomskog vrednovanja ovih pasmina, poseban naglasak dan je novim opcijama u primjeni grupe programa BLUPF90. Jedan iz grupe ovih programa je i SEEKPARENTS90F koji utvrđuje konflikte u porijeklu temeljem genomskih informacija što je osobito korisno kod naših pasmina gdje nema umjetnog osjemenjivanja.
Kako bi se upoznali s dodatnim mogućnostima ovog programa, održan je online sastanak s dr. sc. Ignaciom Aguliarom iz Urugvaja koji je autor programa. Kolege iz grupe Ivana Pocrnića (Ivan Pocrnić’s Lab) bile su informirane o aktivnostima vezano uz selekciju i očuvanje. Dr. sc. Marija Špehar održala je prezentaciju o primjeni genomskih podataka u uzgoju i selekciji hrvatskih izvornih pasmina istarske i paške ovce. Nakon uvodnog dijela gdje su predstavljene aktivnosti Centra za stočarstvo u uzgojno-sekekcijskom radu, u nastavku prezentacije bilo je riječi o aktivnostima prikupljanja uzoraka biološkog materijala životinja istarske i paške ovce, genotipizaciji, korištenju genomskih podataka za genomsko vrednovanje na čijoj se implementaciji u praksu intenzivno radi kao i utvrđivanju konflikata u porijeklu koristeći genomske informacije.
Kolege s Agronomskog fakulteta također su odražle prezentacije o korištenju genomski podataka u konzervacijske svrhe ali i u svrhu odabira najprikladnih ovnova za sparivanje u stadima ovaca. Suradnja se i dalje nastavlja jer su zacrtane i nove aktivnosti, a rezultati dosadašnjih će ujedno biti prezentirani na kongresu Europske federacije za animalne znanosti (EAAP) koji će se održati u kolovozu u Innsbrucku u Austriji.
Zanimljiva informacija o Roslin Institutu je i ta što je upravo na njemu je 1996. godine došla na svijet prva klonirana životinja, ovca Dolly koja je ime dobila po pjevačici Dolly Parton. Ovca je živjela šest godina i ojanjila šest janjaca.