Vremenski uvjeti za sada idu na ruku ratarima i ovogodišnja proljetna sjetva trebala bi se odvijati u relativno stabilnim okolnostima s obzirom na to da sjemena i gnojiva ima dovoljno. U strukturi sjetve očekuje se rast površina pod suncokretom i šećernom repom i ako se nastave pozitivni trendovi, hrvatska poljoprivreda mogla bi ostvariti stabilne prinose i zadržati visoku razinu samodostatnosti u najvažnijim ratarskim kulturama, rezime je konferencije za novinare, tradicionalnog okupljanja predstavnika institucija, industrije i znanstvene zajednice u HGK Županijskoj komori Osijek u povodu proljetne sjetve 2026. na kojem se analiziraju rezultati prošle, ali i uvjeti u kojim kreće nova proizvodna sezona. Na konferenciji su sudjelovali Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dr.sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnatelja i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Miroslav Skalicki, član Uprave Petrokemije i prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS).
Osvrnuvši se na 2025. godinu, Tugomir Majdak je istaknuo kako je prošlogodišnja žetva strnih žitarica, prije svega pšenice, bila rekordna. Hrvatska proizvodi više od tri milijuna tona žitarica godišnje, od čega izvozi 1 – 1,2 milijuna tona žitarica, uključujući pšenicu i kukuruz. Samodostatnost u proizvodnji žitarica je 150 posto, a još je izraženija u proizvodnji uljarica kojih se proizvede približno 450 tisuća tona, što je i do 250 posto samodostatnosti. “Očekujemo povećanje površina pod suncokretom jer su tržišne cijene vrlo ohrabrujuće. Moguće je da će dio tih površina doći na račun soje, ali ne očekujemo značajniji pad ukupnih površina pod uljaricama”, pojasnio je Majdak i najavio niz mjera kojima resorno ministarstvo želi dodatno stabilizirati proizvodnju i olakšati financiranje, među kojima je i petogodišnji program potpore za korištenje certificiranog sjemena žitarica i soje za koji je planirano 35 milijuna eura.
„Certificiranog sjemena za proljetnu sjetvu ima u dovoljnim količinama. Ukupne količine sjemena povećane su za oko 6 % u odnosu na prošlu godinu. U ovom trenutku za domaće tržište je ukupno certificirano 55.000 tona sjemena što je povećanje za 3.000 tona u odnosu na prošlu godinu. Za potrebe izvoza u treće zemlje certificirano je oko 9.000 tona sjemena, što je povećanje za dvjesto tona. Očekuje se da će do kraja sezone biti ukupno certificirano preko 70.000 tona sjemena“, rekao je dr. sc. Goran Jukić i dodao kako se cijene sjemena u prosijeku kreću na razini prošlogodišnjih.
Kada je riječ o pojedinim kulturama, sjemena šećerne repe i suncokreta ima nešto više nego prošle godine, dok se kod kukuruza bilježi nešto slabiji interes proizvođača, iako su količine osigurane na razini prošle godine tako da će na raspolaganju biti oko 5.000 tona sjemena kukuruza, od čega će 1.000 tona završiti u izvozu. U tijeku je certificiranje sjemena soje te se očekuje oko 8.000 tona sjemena odlične kvalitete. “Klijavost i energija klijanja sjemena soje su izvrsne, što daje dobru osnovu za uspješnu vegetaciju”, naglasio je dr. sc. Jukić. Što se tiče jarih strnih žitarica osigurano je između 4.500 do 5.000 tona sjemena, od čega je 3.000 tona jarog ječma, 1.000 tona jare zobi, a razlika se odnosi na ostale biljne vrste u grupi jarih strnih žitarica.
Iako su se cijene sjemena manje-više nisu mijenjale, poremećaji na tržištu plina odrazit će se na cijene mineralnih gnojiva. Gnojiva neće nedostajati, poručio je Miroslav Skalicki, ali će njegova cijena ovisiti o globalnim energetskim kretanjima.
Prof. dr. sc. Stipešević je podsjetio na vrlo povoljne vremenske uvjete tijekom zime koje su djelovali kao odličan prirodni pesticid jer su smanjili broj štetnika na poljima, i donekle usporili razvoj zimskih korova. “Vrijeme je idealno za obavljanje poljskih radova, od prihrane do pripreme za sjetvu”, ocijenio je. Posebno je istaknuo važnost očuvanja oprašivača, osobito kod kultura kao što je suncokret te savjetovao uspostavu cvjetnih traka uz polja, za što se mogu ostvariti i poticaji kroz mjere ruralnog razvoja. Podsjetio je i na važnost sjetve leguminoza u plodoredu, koje obogaćuju tlo dušikom i tako smanjuju potrebu za mineralnim gnojivima.
