Informacijski sustav u poljoprivredi Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske uz podršku Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te Ministarstva poljoprivrede okupio je poljoprivredne proizvođače, poduzetnike, međunarodne stručnjake, znanstvenu zajednicu, predstavnike državnih institucija i medije na još jednoj Agrorocks konferenciji u Osijeku, posvećenoj proizvodnji hrane u uvjetima klimatskih promjena i većih sigurnosnih rizika.
Prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) istaknuo je ovom prigodom kako su poljoprivrednici danas primorani što učinkovitije upravljati rizicima, pri čemu korištenje naprednih tehnologija ima velik značaj za rješavanje novih izazova s kojima se svakodnevno suočavaju. Stoga je iznimno važno razumjeti digitalnu budućnost, uz koju će sve više biti vezani prinosi.
“Rezultat poljoprivredne proizvodnje ovisi od mnoštva faktora, nad kojima poljoprivrednici nemaju potpunu kontrolu, ključ uspješnosti svakako leži u sposobnosti i brzini djelovanja, a na to u velikoj mjeri utječe dostupnost točnih informacija u stvarnom vremenu, što nam omogućavaju nove tehnologije”, poručio je prof. dr. sc. Karalić.
Više od 150 sudionika konferencije čuli su i poruke Jasenke Crnković, zamjenice gradonačelnika Grada Osijeka, Marijane Petir, predsjednice Odbora za poljoprivredu Sabora RH, Tugomira Majdaka, državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede RH, Norberta Linsa, predsjednik odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta, te Fabia Zammarettija, predsjednika izbora za traktor godine TotY.
Konferencija je bila koncipirana u tri panel rasprave s dva uvodna izlaganja.
O sveprisutnoj promjeni klime koja nas primorava na prilagodbu agrara uvodno je govorio poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula, koji je prognozirao da se u prosjeku može očekivati manji broj kišnih razdoblja, manja vlažnost tla, manji broj vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača, no sve više ekstrema. „Klimatske promjene u kombinaciji s onečišćenjem tla, atmosfere i voda, dovode do ugrožavanja opstanka i biljaka i životinja. Pokušajte se prema Zemlji ponašati po onom zlatnom pravilu svih religija ovog svijeta: Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čini tebi, jer s klimatskim izazovima ćemo se suočavati još godinama, za našeg života, za života ovog svijeta”, poručio je Vakula.
Znanost ima rješenja
Na panelu „Žitarice i uljarice u teoriji kaosa“, na kojem su sudjelovali Vlado Čondić (PP Orahovica), Mato Božić (Žito Grupa), prof. dr. sc. Bojan Stipešević (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek), Žarko Galetin (Agrarni analitičar), te dr.sc. Siniša Jelovčan (Syngenta Agro) istaknuto je kako se hrvatski poljoprivrednici već prilagođavaju, biraju sortiment otporniji na sušu, primjenjuju primjereniju obradu tla, siju postrne usjeve, koriste zelenu gnojidbu, kao i tehnike zadržavanja vlage u tlu.
U raspravi su istaknute i pozitivne strane klimatskih promjena među kojima mogućnost produžetka vegetacije i dvije žetve na istoj površini, uz navodnjavanje, te uvođenje novih usjeva koji se nisu uzgajali na ovim prostorima.
Istaknuto je da znanost ima rješenja za klimatske promjene, da su već u sjetvenom sortimentu zastupljeni hibridi stvoreni za nove prilike, s kraćom vegetacijom i boljom otpornosti na sušu, te nove kulture, kao što su sudanska trava i etiopski suncokret. No, na polja se vraćaju i zaboravljene kulture kao što su sirak i proso, koje imaju veću otpornost na sušu te bolesti i štetnike.
Pozdravljeno je prepoznavanje konzervacijske obrade tla i ekopoljoprivrede su sustavu poticaja, te istaknuto kako bi trebalo iznaći rješenja i za mogućnosti navodnjavanja i agrosolara.
Otvorila su se i pitanja ograničenja Europskog zelenog plana, među kojima je postavlja velike zahtjeve pred proizvođače, koji trebaju biti efikasniji i konkurentniji s manje goriva, sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva.
Za svaki naš problem imamo odgovor u Europi, zato moramo više informirati naše seljake. Svi odgovori leže u znanju. Imamo resurse, tradiciju, voda nam teče, novaca uvijek ima ako se dobro planira. Moramo zapošljavati više mladih koji imaju nov način razmišljanja i nove vještine. Tu je ključ rješenja, zaključili su panelisti.
Što donosi proizvodnja mesa i mlijeka
Druga panel rasprava, na kojoj su europarlamentarac Tonino Picula, Kemal Hrnić (ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede BiH), prof. dr. sc. Vladimir Margeta (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek), Branko Kolak (predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda) i dr.sc. Drago Solić, (načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje HAPIH-a) raspravljali o aktualnostima u sektoru proizvodnje mlijeka i mesa, otvorena je osvrtom na pojavu afričke svinjske kuge na našem području.
Dr.sc. Drago Solić, je istaknuo kako su, iako izgledaju rigidne, vrlo oštre i stroge, biosigurnosne mjere jedini put ka rješavanju bolesti.
“Nažalost bolest nema cjepiva, nema lijeka, životinje bi ugibale, ako se ne bi eutanazirale. Kad sve to zajedno prođe, situacija mora ići u smjeru da se ona kontrolira. Bolest neće proći, ona se mora kontrolirati provođenjem jakih biosigurnosnih mjera”, naveo je Solić, dodavši kako će šume, gdje će virus vjerojatno stalno biti, ostati veliki potencijalni rizik.
U raspravi su razmijenjena iskustva u suočavanju s izazovima i dana paralela sa sličnim situacijama u zemljama EU-a i regije, pri čemu je istaknuto kako je Zajednička poljoprivredna politika EU najstarija zajednička politika, na koju odlazi polovina europskog proračuna. Njena tri noseća stupa su da građanima omogući visoko kvalitetnu i pristupačnu hranu, poljoprivrednicima osigura dobar život od njihova rada i treći da se pri tome očuva okoliš. No, razlike u zemljama ipak postoje.
Nakon oslikavanja aktualne situacije u proizvodnji mlijeka i mesa konkretnim primjerima, te može se rezimirati kako bi korektna „raspodjela kolača” između proizvođača, prerađivača i trgovaca mogla bi očuvati sektor stočarstva, u ovim izazovnim vremenima.
Rješenje u novim tehnologijama i kooperaciji
Sektor voćarstvo i povrćarstvo osjetljiviji je na klimatske (ne)prilike nego ratarska proizvodnja istaknuto je na panel “United colors of #voće & #povrće” na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Zoran Keserović (Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Novom Sadu), dr. sc. Josip Haramija (Hrvatsko agronomsko društvo) Marijo Puškarić (AgroPuškarić), Goran Punda (ENNA Fruit) te Dalibor Kezele (Podravka).
Rani proljetni mrazevi, opasne ljetne tuče, olujni vjetrovi, povećanje temperature i vlage te posljedično pojave novih bolesti i štetnika ostavljaju posljedice na količinu, kvalitetu, ali i kontinuitet proizvodnje, dovode do smanjenja tržišne vrijednost odnosno gubitka prve i druge klase plodova, istaknuto je u raspravi. Kako bi se smanjio rizik proizvodnje, potrebno je ulagati u navodnjavanje, zaštitu od tuče, zaštitu od mraza, osiguranje usjeva ali i sorte otpornije na pojačanu insolaciju i tehnologije uzgoja kao primjerice primjena preparata za odgađanje cvatnje.
Opetovano je istaknuta važnost poštovanja pravila struke, kao i poštivanje uloge agronoma u proizvodnji.
Našim proizvođačima nedostaje edukacije, a tko ulaže u kvalitetu dobit će i višu cijenu. Jedno od rješenja problema ovog sektora svakako je u udruživanju i kooperaciji, pri čemu tajna uspjeha leži u dobrom planiranju, potrebama tržišta i usavršavanju, čulo se na trećem panelu, posvećenom sektoru voća i povrća.
Aktivacijom sudionika promovirana kampanja „EU bira sigurnu hranu“
Sudionicima konferencije predstavljena je aktualna kampanja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) „EU bira sigurnu hranu“ koju na nacionalnom nivou provodi HAPIH, jedan od partnera ovogodišnjeg AgroRocksa. Kampanja #EUChooseSafeFood, koja ističe ulogu europskih znanstvenika i njihovu suradnju na zaštitili potrošača od rizika povezanih s hranom, osmišljena je kako bi se potrošačima pružila podrška u svakodnevnom odabiru hrane informiranjem o kompleksnim temama na njima jednostavan i lako razumljiv način te poticanjem na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju.
U interaktivnoj animaciji kviz-pitalicama, stručnjaci HAPIH-ovog Centra za sigurnost hrane približili su sudionicima konferencije glavne teme kampanje savjetima koje potrošači mogu slijediti kako bi sigurno rukovali prilikom kupovanja, pripreme i pohrane hrane, pravilno čuvali ostatke hrane i smanjili njezino bacanje kao i razumjeli što sve stoji iza pojma nove hrane.
Izvor foto: Agroklub i HAPIH
