Prošla godina po pitanju sjemenskih usjevima bila je na razini prethodne, proizvedeno je dovoljno sjemena za proljetnu i jesensku sjetvu što nam je iznimno bitno. Samodostatni smo po proizvodnji sjemena strnih žitarica, soje i lucerne dok s kukuruzom zadovoljavamo oko 50 posto potreba, izjavio je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, na konferenciji za medije u Osijeku koju već tradicionalno uoči proljetne sjetve na temu sjetvenog plana te dostupnosti certificiranog sjemena i mineralnih gnojiva organizira Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Osijek.
Ministar Vlajčić je nadalje istaknuo kako je za sektor sjemenarstva namijenjen Program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO) u kojemu je za ovu godinu na raspolaganju gotovo 60.000 eura te Program potpore sjetve certificiranog sjemena soje za 2025. godinu vrijedan 4,5 milijuna eura. Naveo je da je bilanca vanjskotrgovinske razmjene žitarica u 2023. godini bila pozitivna, sa suficitom od 1.151.329 tona odnosno 223.474.282 eura, dok je u prvih jedanaest mjeseci 2024. godine izvezeno ukupno 1.543.299 tona žitarica u vrijednosti 338.196.169 eura.
Na konferenciji su sudjelovali i dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnatelja i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) te Damir Piršić, direktor prodaje Petrokemije d.d.
Certificirano više sjemena u odnosu na prethodnu godinu
„U ovom trenutku imamo 50.000 tona sjemena što je povećanje od 8 posto u odnosu na prošlu godinu. Oko 9.000 tona sjemena se izvozi u treće zemlje i to je povećanje za više od 50 posto“, rekao je dr. sc. Goran Jukić.
Dodao je kako je šećerne repe nešto manje nego lani dok je sjemena jarog ječma i jare zobi što je više nego prošle godine sa oko 4.000 certificiranih tona. Cijene sjemena ovih kultura su na razini prošlogodišnjih. Suncokreta smo certificirali negdje oko 57 tona, ostalo je iz uvoza. Cijena sjemena na tržištu kreće se na razini prošle godine, a kod nekih hibrida je i nešto niža.
„Prošla je godina za kukuruz bila sušna, no do sada smo uspjeli certificirati oko 4000 tona sjemena te očekujemo još oko 500 tona, tako da bismo imali 4.500 tona sjemena. Trećina tog sjemena završava u izvozu, a ostatak sjemena dolazi iz uvoza ili unosa iz drugih zemalja. Ima dovoljno sjemena svih hibrida“, istaknuo je dr. sc. Jukić i potvrdio da Hrvatska ima stabilnu proizvodnju soje, koja iz godine u godinu raste.
„Imali smo 7500 hektara soje i to su rekordne godine u povijesti Hrvatske, proizveli smo oko 18.000 tona sjemena, no određene količine su bile lošije kakvoće. Certificirali smo 12.000 tona, a potrebe Hrvatske su 11.000 tona“, naveo je dr. sc. Jukić i savjetovao proizvođačima da ne žure sa sjetvom soje jer i sjemenu niže kakvoće treba dati priliku da svaka biljka normalno nikne.
I prof. dr. sc. Stipešević je upozorio proizvođače da moraju biti oprezni u najavljenom razdoblju lijepog vremena te onima koji su planirali ranije krenuti sa proljetnom sjetvom preporučio da pričekaju. Tlo mora imati temperaturu 10 oC na dva centimetra dubine da bi usjevi počeli rasti kako treba, pojasnio je. Svima koji imaju ozimine prof. dr. sc. Stipešević je preporučio da ih u naredna dva najavljena topla tjedna provjere i primijene neophodnu zaštitu, kao i prihranu, za koju nije kasno.
„I opet se pokazalo da će kasnije sijane ozimine bez problema ući u ovu godinu, dok oni koji nisu htjeli biti strpljivi, s malo ranijom sjetvom, imaju malo veći problem s prisutnim insektima i širenjem raznih bolesti“, komentirao je prilagodbe rokova sjetve klimatskim promjenama prof. dr. sc. Stipešević.
Damir Piršić, direktor prodaje Petrokemije d.d., je istaknuo kako je posljednjih godina tržište mineralnim gnojivima u padu. Ranijih godina je potrošnja bila 550.000 tona, 2023. godina završila je s manje od 400.000 tona potrošnje, a 2024. bilježi lagani oporavak i približava se 400.000 tona potrošnje mineralnih gnojiva.
„Petrokemija ima zalihe mineralnih gnojiva prvenstveno fokusirane za hrvatsko tržište. Očekujemo nastavak proizvodnje sredinom ožujka i vjerujemo da neće biti nedostatka mineralnih gnojiva. Cijene mineralnih gnojiva su početkom godine zbog manjka robe na tržištu skočile za 15 posto u apsolutnom iznosu“, rekao je Piršić.
U HAPIH-u o zakonodavnim prioritetima i deforestaciji
Tijekom posjeta Osječko-baranjskoj županiji, ministar Vlajčić, je posjetio i osječku ispostavu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te sjedište Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Tom je prigodom održao i radni sastanak s izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Karalićem, v.d. ravnateljem HAPIH-a, na kojem se razgovaralo o ključnim zakonodavnim aktivnostima, provedbi Zakona vezanog uz Uredbu o deforestaciji te pripremi i rokovima izmjene Zakona o HAPIH-u.
