Ovogodišnji, 5. po redu Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te partnera Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, okupili su 15. i 16. prosinca u Tuhelju poljoprivredne proizvođače, stručnjake i znanstvenike, inovativne poduzetnike, predstavnike institucija i donositelje odluka, kako bi napravili svojevrsnu „inventuru“ hrvatskog agrarnog sektora.
Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je istaknuo kako su ulaganja u poljoprivredu i hrvatsko selo ulaganja i u sigurnost, održivost i stabilnost cijele zemlje. Naveo je da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini iznosila 3,1 milijardu eura, što je 41 % više nego u prvoj godini mandata Vlade.
„Podaci pokazuju snažan rast i otpornost sektora za kojeg vjerujem da je i ove godine doživio novi zamah“, rekao je premijer Plenković i izrazio zadovoljstvo što je, unatoč svim nedaćama koje su ga zadesile, ostvaren napredak u području stočarstva. „Sustav je reagirao stručno i utemeljeno, širenje bolesti zaustavljeno, proizvodnja stabilizirana, a biosigurnosni standardi podignuti“, istaknuo je.
Kada je riječ o samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, rekao je kako je važno sagledati širu sliku, jer danas imamo segmente u kojima smo visoko samodostatni, kao što su žitarice i uljarice koje nam daju stabilnu osnovu prehrambene sigurnosti. No, neki drugi sektori, kao što su voće i povrće te mlijeko i meso, trebaju dodatna ulaganja kako bismo iskoristili potencijale koji su na raspolaganju.
„Ako želimo veću samodostatnost moramo poticati razvoj proizvodnje s većom dodanom vrijednošću, snažniju preradu, modernizaciju i tržišnu orijentaciju. Stoga je cilj unaprijediti sustav potpora tako da budu poluga rasta i produktivnosti, a ne samo mehanizam održanja postojećeg stanja. Više ćemo usmjeravati sredstva prema inovacijama, digitalizaciji, modernim tehnologijama, uz jasne kriterije i mjerljive rezultate“, poručio je premijer Plenković i istaknuo kako hrvatska poljoprivreda danas raste i jača, što je rezultat sustavnog ulaganja, korištenja i kombinacije nacionalnih i europskih sredstava.
Kao jedan od najvećih uspjeha vidi generacijsku obnovu hrvatskog sela, jer Hrvatska ima veći udio mladih poljoprivrednika nego je prosjek Europske unije, 14 posto u odnosu na europskih 11, što je po njemu znak da je poljoprivreda još uvijek privlačna, i kao djelatnost perspektivna, rekao je, između ostaloga, premijer Plenković.
U svom se uvodom obraćanju kao domaćin konferencije potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić također osvrnuo se na izazove koji su pratili ovaj sektor, posebice stočarstvo, od početka njegovoga mandata. Istaknuo je kako je, unatoč svemu, sustav pokazao odlučnost, spremnost i odgovornost, a prije svega učinkovitost.
„Veliki naglasak kontinuirano stavljamo na edukaciju, komunikaciju i transparentnost, čime smo stekli povjerenje i kod poljoprivrednika, i kod proizvođača, a i cjelokupne javnosti. Od pojave afričke svinjske kuge 2023. godine u hrvatsko je svinjogojstvo uloženo preko 40 milijuna eura, a model repopulacije primijenjen je i kod izbijanja bedrenice za što je osigurano otprilike 1800 eura po svakoj uginuloj jedinki. Time smo dokazali da snažno čuvamo našu proizvodnju i stojimo uz stočare“, naveo je, između ostalog, ministar Vlajčić te posebno naglasio kako je poljoprivreda pokretač gospodarstva i temelj prehrambene sigurnosti svake nacije. „Upravo zato zaslužuje naše duboko poštovanje i maksimalnu potporu, a posebno raduje sve veći broj mladih koji prepoznaju vrijednost aktivnog rada u poljoprivredi i kojima moramo omogućiti sve kako bi ostali ovdje i gradili svoju budućnost u Hrvatskoj“, zaključio je.
Okupljenima se obratila i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, koja se, između ostaloga, osvrnula i na aktualna ulaganja u obranu poručujući da one koji nas trebaju braniti netko treba i hraniti, stoga nema obrambene ni nacionalne sigurnosti bez prehrambene sigurnosti, zaključila je.
Otvaranje konferencije bila je prigoda i za svečano uručenje ugovora za provedbu intervencija Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Ugovora Programa potpora za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Ova 44 ugovora u vrijednosti gotovo pet milijuna eura omogućit će nova ulaganja u modernizaciju proizvodnje te podršku mladim poljoprivrednicima u jačanju konkurentnosti i održivosti hrvatske poljoprivrede.
Novi ZPP u praksi – između održivosti i administracije; Digitalna poljoprivreda – prilika ili izazov?; Pametno navodnjavanje – resurs koji odlučuje o prinosu; Zakon o poljoprivrednom zemljištu – novi okvir za razvoj sela… samo su neke od aktualnih tema o kojima su raspravljali sudionici ovogodišnjeg jubilarnog izdanja konferencije. Predvođeni s 37 panelista, podijelili su svoja znanja i ideje, predstavili dobre prakse i uspješne priče, razmijenili iskustva u primjeni Zajedničke poljoprivredne politike, te zahvaljujući gostovanju predstavnika Europske komisije i OECD-a dobili i međunarodnu perspektivu.
Bila je ovo prigoda također i da HAPIH predstavi svoje aktualne projekte te redovite aktivnosti i usluge koje provodi u okviru svojih djelatnosti. Pozornost je privukao duhovit i poučan blic-kviz koji su mogli riješiti svi zainteresirani sudionici skupa i tako osvojiti prigodne promotivne materijale #PlantHealth4Life kampanje. Ovu edukativnu kampanju HAPIH provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane kako bi podigli svijesti hrvatskih građana da svojim odgovornim postupcima prilikom putovanja mogu spriječiti širenje neželjenih štetnika i tako očuvati zdravlje bilja.
Tradicionalno veliko zanimanje sudionika konferencije privukli su i ovog puta praktični promotivni materijali HAPIH-ovog sustava označavanja Hrana hrvatskih farmi i polja, koji je proizvođačima dodana vrijednosti njihovih proizvoda u vidu prepoznatljivosti na tržištu, a potrošačima pouzdani putokaz do domaćeg proizvoda.
