Posljednjih dana više lokalnih portala iz doline Neretve objavljuje vijesti o pojavi antraknoze,bolesti agruma čiji su se simptomi počeli viđati na sortama koje rano dozrijevaju. U „moru“ različitih informacija, koje lokalni proizvođači mandarina različito tumače i na njih različito reagiraju, potrebno je izdvojiti provjerene spoznaje i činjenice o ovoj bolesti.
Antraknoza mandarine prošle se godine javila u epidemijskim razmjerima i uzrokovala štete u domaćem agrumarstvu. Jaka pojava te bolesti može se očekivati i ove sezone u nekim nasadima, stoga je svakako potrebno domaće proizvođače agruma upozoriti na pojavu antraknoze i mjere zaštite protiv nje.

Iako je za veći broj proizvođača antraknoza „nova“ bolest jer se prije s njom nisu susretali ili ju zbog slabih zaraza nisu uočavali, ona se ne bi mogla smatrati „novom“. Na Satsuma mandarini u bivšoj državi opisana je još 1960-ih godina. Desetljećima se antraknoza agruma u nas javljala vrlo slabo i nije činila veće štete. To je naveo i prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković u svom kapitalnom djelu „Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze“, knjizi koja je izašla 2010. godine. Međutim, nedugo nakon 2010. situacija se počela mijenjati.
Sve toplija klima pogoduje razvoju uzročnika
Godine 2012. stručnjaci HAPIH-ova Centra za zaštitu bilja uočili su neobično jaku pojavu antraknoze u nekoliko nasada mandarine na proizvodnom području Ušće u dolini Neretve. Uzročnik antraknoze, gljiva Colletotrichum gloeosporioides, potvrđena je laboratorijski. Zbog očiglednog porasta štetnosti i pretpostavke da bi mogla postati važna u budućnosti, antraknoza se počela istraživati i predstavljati stručnjacima i proizvođačima. Objavljeno je nekoliko radova, održano više predavanja i pripremljeno nekoliko objava preko interneta. S antraknozom su upoznati i savjetodavci, koji su počeli objavljivati upozorenja proizvođačima.

Pretpostavka da će antraknoza postati sve važnija bolest mandarine u budućnosti pokazala se ispravnom. Prošle sezone bolest je eksplodirala na širem području doline Neretve. Ono što i među znanstvenicima ostaje nerazjašnjeno je pitanje zašto se Colletotrichum iz relativno manje važnog parazita „pretvorio“ u vrlo štetnog, čiji pritisak raste iz godine u godinu. Važnost i štetnost antraknoze agruma u porastu je u cijeloj južnoj Europi. Pokušavaju se naći novi pristupi zaštiti. Bolest postaje aktualna i u SAD-u, osobito u Floridi, saveznoj državi gdje je najveća proizvodnja agruma. Primjerice, u posljednje dvije godine u velikom zajedničkom istraživačkom projektu s europskim znanstvenicima utvrđeno je kako glavni uzrok masovnog otpadanja plodova naranče u Floridi možda nije „ozelenjavanje“ (hunaglongbing), opasna bakterijska karantenska bolest koja je poharala tamošnje voćnjake, već „obična“ antraknoza.

Pretpostavlja se kako je promjena klime jedan od najvažnijih čimbenika koji su pridonijeli širenju i porastu štetnosti biljnih bolesti uzrokovanih Colletotrichum vrstama. Promjenu klime gotovo nitko više ne osporava. Gljiva uzročnik antraknoze agruma prirodno je suptropski parazit, kojem odgovaraju visoke temperature za razvoj.
Otpali zaraženi plodovi – leglo širenje zaraze
Nažalost, širenju antraknoze agruma u Hrvatskoj gotovo sigurno pridonose i druge okolnosti. Uzročnik bolesti održava se na zaraženim plodovima koji otpadaju na tlo ili ostaju na stablu. Takvih plodova dosta preostane nakon berbe mandarina u Hrvatskoj, usprkos obvezi njihova zbrinjavanja zbog sredozemne voćne muhe (Ceratitis capitata). Uz muhu, na takvim plodovima razvija se Colletotrichum. Na taj način potencijal bolesti se povećava i umnožava. Moguće je pretpostaviti kako je nakon jakih zaraza plodova prošle godine stvoren golemi potencijal bolesti za ovu sezonu.


Uz plodove, uzročnik bolesti obilato se razvija na vrhovima suhih grana, lokalno poznatima kao „suvarci“. Ako se suhe grane ne režu i uklanjaju, bolest se u nasadu održava i uvećava. Zapuštenije ili slabo održavane nasade s pravom se može smatrati izvorištima za širenje bolesti.
Pretpostavlja se kako na porast antraknoze u nas utječe i relativno slabija praksa korištenja fungicida u proizvodnji. Ukidanje sredstva DITHANE DG NEOTEC na osnovi mankozeba uslijed ograničenja u Europskoj uniji samo je pogoršalo situaciju. Od konvencionalnih sredstava, na tržištu su do ove godine za suzbijanje antraknoze bili preostali samo bakarni fungicidi. Uz ograničen izbor fungicida, praksa njihova korištenja u dolini Neretve općenito je bila puno rjeđa u usporedbi s insekticidima. Jednostavno, bolestima agruma nije se davala pažnja kao štetnicima. Zbog povećanih troškova proizvodnje posljednjih godina se na uporabi sredstava za zaštitu bilja u proizvodnji mandarine još više štedi. Tako se stvara začarani krug u kojem proizvodnja postaje skuplja i manje isplativa, ulaganja se smanjuju kako bi se snizili troškovi, a štetnici i bolesti čine sve više štete, oduzimaju prinos, smanjuju isplativost i tako „poništavaju“ štednju.
Konačno, čini se kako jačina antraknoze raste ako su stabla u slaboj kondiciji ili pod stresom. Pojedini strani znanstvenici zadnjih godinu-dvije ističu kako je to važno otkriće koje je konačno potvrđeno. No, na to je upozoravao prof. Cvjetković još 2010. godine kada je pisao kako se Colletotrichum javlja na stablima koja su zapuštena, u slaboj kondiciji i slabo ishranjena.
Smanjena ulaganja u prihranu, zastarjela tehnologija, starost pojedinih nasada, zaslanjivanje tla, tople zime s naglim padovima temperatura te vruća i vrlo sušna ljeta poput ovogodišnjeg negativno utječu na kondiciju nasada. Moguće je pretpostaviti da antraknoza „iskorištava“ takvo stanje, širi se po Dolini i postaje sve štetnija.
Simptomi antraknoze
Simptomi antraknoze relativno su prepoznatljivi. Iako uzročnik bolesti redovito naseljava suhe vrhove grana i mladica, još nije razjašnjeno uzrokuje li Colletotrichum to sušenje ili se naseljava na već suhe ili oslabljene grane i mladice. U svakom slučaju, ne može se tvrditi da je žućenje listova na vrhovima grana posljedica antraknoze. Također, antraknoza ne uzrokuje sušenje dijela krošnje, debljih grana ili sušenje čitavih stabala, što se navodilo na nekim portalima.


Antrknoza je ponajprije bolest plodova. Zaraza na plodovima mandarina javlja se u vrijeme dozrijevanja u vidu nekrotičnih pjega ili lezija koje se s vremenom šire i postaju izraženo udubljene. Lezija je tamno smeđa i oštro ograničena od okolnog tkiva. Ako lezija obuhvati dio oko čaške, dolazi do opadanja plodova. Prošle godine uočeno je kako plodovi koji nemaju leziju oko čaške također otpadaju. Zaraženi plodovi brzo dobivaju narančastu boju, na neki način „ubrzano“ dozrijevaju. Fenomen otpadanja zaraženih plodova još nije potpuno istražen i razjašnjen.
Za suzbijanje bolesti ključno uklanjanje otpalih i zaraženih plodova
Antraknoza je bolest koju nije jednostavno suzbijati. Uzročnik antraknoze, gljiva Colletotrichum gloeosporioides, na neki je način „podli“ parazit koji se dugo skriva. Zaraziti se mogu već i cvjetovi, ali simptomi se ne vide. Gljiva površinski zarazi i zelene plodove, u koje još ne može prodrijeti. Zato se na površini takvih plodova „začahuri“ i čeka njihovo dozrijevanje. Simptoma u toj fazi nema. Simptomi se počinju javljati tek kada plodovi počnu dozrijevati, odnosno mijenjati boju. Ove godine simptomi antraknoze postajati će vidljivi kako koja sorta dozrijeva, od najranijih na kojima je nedavno uočena, do najkasnijih. Skrivena zaraza može se početi razvijati i nakon berbe, tijekom skladištenja. Prošle godine Colletotrichum je masovno izbijao iz plodova koji su prošli „odzelenjavanje“, uzrokujući njihovo propadanje. Za sada nisu uočene neke razlike u osjetljivosti domaćeg sortimenta, no prava istraživanja tu još nisu provedena. Moguće je istaknuti kako antraknoza plodova za sada gotovo da nije viđena na domaćim klementinama, limunu i slatkim narančama.


Zbog skrivene zaraze teško je odrediti optimalno razdoblje za primjenu fungicida. Preporuke i prakse koje se trenutno koriste jesu tretmani u kretanju vegetacije, u cvatnji i tijekom dozrijevanja plodova. U kasnu zimu ili rano proljeće tretira se bakarnim pripravcima, čime se suzbija više bolesti. Praksa koja još nije praktično zaživjela je tretman organskim fungicidom u doba cvatnje ili neposredno nakon nje. Konačno, tretman ili dva provode se u fazi dozrijevanja plodova, vodeći računa o karenci. Za suzbijanje antraknoze u Hrvatskoj su do ove godine bila registrirana samo sredstva na osnovi bakra, NEORAM WG (karenca=20 dana), CUPRABLAU Z 35 WG (tretiranje samo do pred cvatnju) i AIRONE SC (karenca=14 dana). U 2024. godini Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva odobrilo je proširenje sredstva GEOXE za suzbijanje antraknoze na agrumima. Aktivna tvar fludioksonil u tom sredstvu ima izraženu djelotvornost na Colletotrichum vrste. Karenca sredstva GEOXE na mandarini je 10 dana, a najviše su dozvoljene dvije primjene.
Suzbijanje antraknoze nikako se ne bi trebalo osloniti isključivo na primjenu fungicida. Ključne mjere su uklanjanje otpalih i zaraženih plodova koji su izvor zaraze, kao i uklanjanje suhih vrhova mladica i grana. Kombinacijom agrotehničkih i izravnih mjera, uz održavanje kondicije nasada i vitalnosti stabala, moguće je bolest držati pod kontrolom. Kao i u svakoj poljoprivrednoj proizvodnji, zaštita bi se trebala provoditi dosljedno i donekle ujednačeno u svim nasadima. Ako se u jednom nasadu mjere provode temeljito, a drugi se zapuste, antraknoza će se uspješno održavati, jačati, širiti i postati stalni pratitelj domaćeg agrumarstva.