U ponedjeljak, 15. siječnja 2024. godine, na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je Kick-off sastanak projekta CROOH – Uspostava koordiniranog sustava nadzora bolesti u skladu s pristupom “Jedno zdravlje” u Republici Hrvatskoj (CROOH – Establishment of a coordinated disease surveillance system (in Croatia) in accordance with the OH approach). Projekt je započeo 1. siječnja 2024., a ovaj sastanak smatra se i njegovim službenim početkom.
Glavni ciljevi projekta CROOH su organiziranje praćenja odabranih bolesti na nov način i uključivanje svih relevantnih nacionalnih dionika u donošenje planova nadzora zaraznih bolesti koje se sa životinja i/ili okoliša prenose na ljude, i obrnuto, tzv. zoonoza, a sve u skladu s pristupom „Jedno zdravlje“. Projektom je predviđeno praćenje devet bolesti – Krimsko-Kongoanske hemoragijske groznice, ehinokokoze, hepatitisa E, influence (svinja), Lajmske borelioze, Q-groznice, groznice Riftske doline, krpeljnog encefalitisa i groznice Zapadnog Nila. Uzročnici bolesti tražit će se u uzorcima vektora i okoliša, domaćih životinja, divljih životinja i kućnih ljubimaca. Kroz takav sustav praćenja očekuje se povećana mogućnost detekcije uzročnika navedenih bolesti kao i brži odgovor na pojavu patogena korištenjem optimalnih dijagnostičkih metoda. U okviru projekta uspostavit će se nacionalno tijelo koje će uključivati relevantne stručnjake iz već postojećih sustava koji se bave nadzorom bolesti ljudi i životinja, te okoliša, kako bi se osigurao što učinkovitiji sustav nadzora kroz pristup „Jedno zdravlje“ i time će još više pridonijelo zaštiti zdravlja ljudi i životinja.
U projektu sudjeluju Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Veterinarski fakultet i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koja je ujedno i voditelj projekta.
Rezultati istraživanja će biti korišteni u procjeni rizika i omogućiti prioritiziranje bolesti
Na početku sastanka, prisutne je pozdravio dekan fakulteta, prof. dr. sc. Marko Samardžija, koji je iskazao najiskreniju dobrodošlicu i zadovoljstvo zbog sudjelovanja u ovom projektima, naglasivši kako fakultet na taj način ispunjava svoju strukovnu misiju: „Nadam se i očekujem da naš fakultet i dalje bude važno mjesto svih naših susreta, a posebice svih koji na inicijativu „Jedno zdravlje“ kontinuirano i posvećeno surađuju“.
Nakon pozdravnih riječi dekana, uvodnu riječ je održala voditeljica projekta, dr. sc. Brigita Hengl iz Centra za sigurnost hrane HAPIH-a, koja je istaknula kako će rezultati dobiveni ovim istraživanjem bit pohranjeni u novostvorenoj bazi podataka i korišteni za izradu procjene rizika na nacionalnoj razini kako bi se omogućilo prioritiziranje bolesti, te će se redovito dostavljati Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). „Tijekom projekta CROOH, širenje informacija i aktivnosti podizanja svijesti o pristupu „Jedno zdravlje“ doprinijet će boljem poznavanju ne samo zainteresiranih strana, već i šire javnosti. Uspostava poboljšanog koordiniranog sustava nadzora u Hrvatskoj prema pristupu „Jedno zdravlje“ bit će doprinos za praćenje patogena koji prijete cijeloj Europskoj uniji“, istaknula je dr. sc. Hengl.
U radnom dijelu sastanka, svi voditelji radnih paketa (WP) ukratko su predstavili predviđene aktivnosti. Voditeljica radnog paketa 1 (WP1) – Upravljanje projektom i koordinacija, dr. sc. Brigita Hengl izvijestila je o potrebi formiranja Upravnog odbora projekta, dinamici održavanja sastanaka, kontroli troškova te pravovremenom izvještavanju.
Nadzor vektora, farmskih i divljih životinja te kućnih ljubimaca
Radne pakete 2, 3, i 4 (WP2, WP3, WP4) predstavili su predstavnici Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI). Voditelj radnog paketa 2 (WP2) – Integrirani sustav nadzora – Vektori i okoliš, dr. sc. Relja Beck istaknuo je kako su bolesti prenosive vektorima značajna skupina bolesti u svijetu, s udjelom od 17 %, te kako na ovaj rast utječu globalne promjene – klimatske, trgovina životinjama i proizvodima, turizam, promjene u populaciji vektora, zaštita divljih životinja, povećanje populacije kućnih ljubimaca i način uzgoja domaćih životinja, kao i promjene u navikama ljudi. Također je istaknuo kako zoonoze dominiraju emergentnim bolestima, te ih je većina (71,8 %) porijeklom od divljih životinja. Posebno je uočen trend porasta bolesti koje se prenose vektorima, stoga se kao ključni rezultati ovog radnog paketa očekuju: uspostava nadzora nad krpeljima i komarcima, prijenosnicima uzročnika bolesti; uspostava nadzora nad uzročnicima bolesti u krpeljima i komarcima, te osiguranje optimalnog sustava uzorkovanja za detekciju patogena u okolišu.
Zadatke i ciljeve radnog paketa 3 (WP3) – Integrirani sustav nadzora – farmske životinje, predstavila je dr-sc. Lorena Jemeršić. Istaknula je kako su glavni rezultati izrada Prijedloga uzorkovanja farmskih životinja i Prijedloga programa nadziranja farmskih životinja, dok ciljevi ovog radnog paketa obuhvaćaju osiguranje optimalnog modaliteta uzorkovanja domaćih, farmskih životinja i dostavu uzoraka u nadležne laboratorije Hrvatskog veterinarskog instituta, uspostavu serološkog i molekularnog nadzora influence svinja na farmama, uspostavu serološkog nadzora nad virusom Zapadnog Nila u peradi i nadzor u konja u Istri i Dalmaciji, uspostavu nadzora nad uzročnikom krpeljnog encefalitisa u domaćih životinja i mlijeku za prehranu ljudi, uspostavu nadzora nad virusom hepatitisa E u rasplodnih svinja i detekciju protutijela u konja, uspostavu sustava nadzora i ranog otkrivanja groznice Riftske doline u domaćih preživača, uspostavu nadzora Q-groznice u domaćih preživača i konja, uspostavu nadzora nad Lajmskom boreliozom u konja, te uspostavu nadzora Krimsko-Kongoanske hemoragijske groznice u domaćih životinja.
Dr. sc. Jelena Prpić predstavila je radni paket 4 (WP4) – Nadzor divljih životinja, koji podrazumijeva zajednički rad Hrvatskog veterinarskog instituta i Veterinarskog fakulteta. Ciljevi radnog paketa obuhvaćaju Prijedlog programa uzorkovanja divljih životinja i Prijedlog programa nadziranja navedenih patogena u divljih životinja, koji će biti realizirani kroz osam radnih zadataka. Zadaci obuhvaćaju uspostavljanje sustava uzorkovanja divljih životinja, serološko testiranje divljih svinja – influenca svinja, određivanje virusa zapadnog Nila u divljim životinjama – serološko testiranje divljih kanida, molekularno testiranje divljih ptica – sekvenciranje i filogenetsku analiza cirkulirajućih sojeva, Echinococcus granulosus u divljim životinjama – molekularnu detekciju E. granulosus u divljim kanidima – sekvenciranje i filogenetsku analizu, virusa krpeljnog encefalitisa u divljim životinjama – serološko molekularno testiranje, hepatitis E virusa u divljim svinjama – molekularno testiranje, virusa groznice Riftske doline u divljim životinjama – serološko i molekularno testiranje divljih preživača, te virusa Krimsko-Kongoanske hemoragijske groznice u divljim životinjama – serološko i molekularno testiranje divljih preživača.
Peti radni paket (WP5) – Mali kućni ljubimci, predstavio je prof. dr. sc. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta, ističući važnost pristupa Jedno zdravlje: „One Health je suradnički, multisektorski i transdisciplinarni pristup — koji djeluje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini — s ciljem postizanja optimalnih zdravstvenih ishoda prepoznajući međupovezanost između ljudi, životinja, biljaka i njihovog zajedničkog okoliša“. Ciljevi radnog paketa definirani su kroz uspostavu optimalnog modaliteta uzorkovanja za male kućne ljubimce i dostavu uzoraka na naznačeno mjesto laboratorijima, te uspostavu nadzora kod malih kućnih ljubimaca nad virusom Zapadnog Nila, trakavici E. granulosus sensu lato, virusom krpeljnog encefalitisa, hepatitis E virusom, bakterijama Coxiella burnetii i Borrelia burgdoferi, te virusom Krimsko-Kongoanske hemoragijske groznice.
Osnivanje nacionalnog tijela i nacionalne baze podataka
Za provedbu šestog radnog paketa (WP6) – Održivost – osnivanje Nacionalnog tijela za „Jedno zdravlje“ zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, kao nadležno tijelo za zakonodavstvo i upravne poslove u području veterinarstva, poljoprivrede i poljoprivredne politike, ribarstva, šumarstva, ruralnog razvoja i prehrambene industrije. Dr. sc. Ivana Lohman objasnila je kako će uspostava navedenog tijela doprinijeti izradi preporuka za nadzor i suzbijanje zoonoza u Hrvatskoj. Preporuke će sadržavati popis zoonoza koje nisu navedene Uredbom (EU) 2016/429 kao bolesti od posebnog značaja za Hrvatsku, s prijedlogom mjera nadzora i suzbijanja tih bolesti. U Dodatku, preporuke trebaju uključivati prijedloge za nadzor i kontrolu zoonoza koje su već navedene Uredbom (EU) 2016/429 i kategorizirane kao C, D ili E bolesti.
Za provedbu radnog paketa 7 (WP7) – Diseminacija – promotivne aktivnosti vezane uz edukaciju, umrežavanje i informiranje javnosti, i radnog paketa 8 (WP8) – Evaluacija – izrada nacionalne baze podataka zadužen je HAPIH. Vezano uz diseminacijske aktivnosti, voditeljica radnog paketa dr. sc. Jasenka Petrić pojasnila je kako će se kroz ovaj radni paket podržati specifični ciljevi održavanjem transparentnog, strukturiranog i visokokvalitetnog izvještavanja kroz ciljanu distribuciju rezultata projekta. Planirano je redovito ažuriranje rezultata projekta i kontinuirana razmjena informacija s ciljnim skupinama/dionicima, izrada komunikacijskih materijala, treninga, radionica te ostalih komunikacijskih aktivnosti s ciljem podizanja vidljivosti projektnih rezultata. Naposljetku, voditeljica radnog paketa 8, Andrea Gross – Bošković, dipl. ing., prikazala je glavni cilj ovog radnog paketa koji se očituje kroz uspostavu nacionalne baze podataka prikupljenih u okviru projekta, a koji će se moći transformirati, potvrditi i proslijediti EFSA-i, u skladu s ciljevima projekta. „Prikupljanje podataka važan je zadatak i nacionalnih agencija za sigurnost hrane i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), kao i temeljna komponenta procjene rizika. Naš plan u okviru ovoga projekta je izrada i razvoj nove baze podataka pomoću MS SQL servera. Rezultati ovog projekta omogućit će dugoročnu održivost novog automatiziranog sustava izvješćivanja i prijave podataka“, zaključila je Gross – Bošković.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 874.962,28 eura, od čega se 80 % nepovratno financira iz EU sredstava. Predviđeno trajanje projekta je tri godine, te se završetak očekuje 31. prosinca 2026. godine.
