U sklopu završnice izbora za „Inovativni proizvod u stočnoj hrani 2026.“ održana je panel rasprava o tome što inovacija u hranidbi životinja danas zaista znači u praksi. Tijekom rasprave govorio se o učincima inovativnih proizvoda u povećanju proizvodnju, zdravlju životinja, manjom potrošnjom hrane, ekonomskoj isplativost i utjecaju na okoliš.
Sudionici panel rasprave bili su prof. dr. sc. Goran Kiš s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Dragan Solić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Centra za stočarstvo, Mario Jarnjak, direktor FANON-a d.o.o., te Tomica Tonković, dipl. ing. agr., voditelj prodaje hrane za konje Centaur.
Tijekom rasprave istaknuto je kako naši uzgajivači prihvaćaju inovacije onda kada u njima prepoznaju rješenje svog konkretnog problema.
Hrvatski stočar nije konzervativan prema inovacijama – on je prije svega pragmatičan. Ako mu nova tehnologija smanjuje trošak, olakšava rad, poboljšava zdravlje životinja ili povećava proizvodnju, vrlo će je brzo prihvatiti. Inovaciju potrebno približiti proizvođaču kroz konkretne rezultate. Hranidba je jedan od ključnih troškova stočarske proizvodnje i upravo zato svako povećanje učinkovitosti hranidbe izravno utječe na konkurentnost gospodarstva. Cilj je iz iste količine hranjivih tvari dobiti više korisnog proizvoda – više mlijeka ili mesa – uz manje gubitaka. To podrazumijeva kvalitetnija krmiva, preciznije sastavljene obroke, bolju iskorištenost hranjivih tvari te prilagodbu obroka stvarnim potrebama životinje. Istodobno možemo smanjiti metaboličke i zdravstvene probleme, produžiti proizvodni vijek životinja i smanjiti nepotrebne gubitke dušika i drugih hranjivih tvari.
Uloga HAPIH-a u hranidbi domaćih životinja može se promatrati kroz dva smjera: analiza stočne hrane i kontrola proizvodnosti. Raspolaganje s ovim informacijama omogućuje primjenu precizne hranidbe
Zato kvalitetnija hranidba nije samo pitanje proizvodnje, nego pitanje ukupne učinkovitosti gospodarstva. Ako hrvatski proizvođač iz iste količine hrane može proizvesti više kvalitetnog mlijeka ili mesa, uz manje troškove i manje gubitaka, on postaje konkurentniji i na domaćem i na europskom tržištu. Upravo u tome vidim jedan od najvećih potencijala inovacija u hrvatskom stočarstvu.
