Utjecaj stresa na proizvodnju i kvalitetu ovčjeg i kozjeg mlijeka; utjecaj hranidbe na kemijski sastav mlijeka; duljina laktacije – izazov u upravljanju proizvodnošću stada; proizvodnja voluminozne krme u novim klimatskim okolnostima; utjecaj klimatskih promjena na zdravlje i proizvodnost ovaca i koza, ekološko ovčarstvo i kozarstvo… samo su neke od tema iz kojih je najnovija saznanja i rezultate recentnih istraživanja imalo prigodu razmijeniti više od 130 sudionika 26. po redu Savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj te 25. Izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva održanih 28. i 29. listopada 2024. godine u Opatiji.
I ovogodišnje savjetovanje i izložbu zajednički su organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza (OV-KO savez), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te supokroviteljstvom Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko- goranske županije.
Ovom je prigodom izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja HAPIH-a, između ostaloga istaknuo činjenicu kako je europska samodostatnost u proizvodnji ovčjeg mesa 82 %, a samodostatnosti Hrvatske 81%. Upravo na ovoj činjenici, naglasio je, zasniva se izvrsna niša za obiteljska poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji proizvoda kojeg Europa nema dovoljno i nema visoko industrijalizirane i automatizirane konkurencije u europskom prostoru kao što je to čest slučaj u drugim granama stočarske proizvodnje.
HAPIH znak kvalitete podiže dodanu vrijednost proizvoda na višu razinu
HAPIH je, kao nositelj organizacije Ocjene ovčjih i kozjih sireva, ove godine napravio značajan iskorak u promociji kvalitete ovih domaćih proizvoda.
„Kako bismo napravili iskorak u promociji kvalitete sireva i ukazali na značaj senzorne ocjene te dodatno motivirali naše sirare na njihovom putu ka izvrsnosti, ove smo godine uveli nove oznake koje danas imate priliku premijerno vidjeti, a naši nagrađeni sirari biti prvi njihovi ponosni nositelji“, rekao je izv. prof. dr. sc. Karalić. Oznaka odražava vrijednost proizvoda kroz zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju, čiju će naljepnicu na svoje nagrađene proizvode sirari moći koristiti u godini u kojoj je obavljeno ocjenjivanje.
„U budućnosti želimo razvijati taj znak, tako da imamo certificirane ocjenjivače, akreditirane procedure i protokole, ne samo za sireve nego i za druge kategorije proizvoda. I ono, naravno, što će biti krajnji rezultat, kada taj znak bude u potpunosti razvijen, je da ga potrošači traže na proizvodima. To će biti potvrda da smo u našoj nakani uspjeli“, zaključio je ravnatelj Karalić.
Tomislav Vidas,predsjednik OV-KO saveza, je oslikavajući trenutno stanje ovog sektora naveo da je evidentan pad broja grla te Savez ulaže napore u definiranju uzroka i razloga ovoga trenda i u suradnji s resornim ministarstvom traži načine kako proizvodnju vratiti na prijašnje, više brojke. „Ovčarstvo i kozarstvo se po meni nalazi u jednoj paradoksalnoj situaciji, broj grla nam pada, proizvodnja nam pada, a svi sve svoje proizvode uspiju prodati. Nameće se pitanje trebamo li raditi na postizanju tog zamišljenog većeg broja ili trebamo raditi na povećanju kvalitete samih proizvoda onih koji su ostali u sektoru“, rekao je ovog prigodom Vidas.
U tijeku su dorade kriterija i pripreme programa za poticanje proizvodnje
„Trebamo svakako podizati ovih 80 posto samodostatnosti paralelno radeći i na unaprjeđenju kvalitete po kojoj smo već prepoznati“, referirao se u svom obraćanju Zdravko Barać,ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u svojstvu posebnog izaslanika dopredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Josipa Dabre.
„Držimo da je savjetovanje izvrstan kanal za protok informacija prema uzgajivačima, izvrstan alat u stjecanju novih saznanja o aktualnim temama i da će prikupljena znanja svakako pomoći u daljnjem unaprjeđenju posla na vašim farmama. Iz čitavog niza mjera jasno je da je stočarstvo u fokusu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, jasno je i zašto je to tako, jer to je grana s najvećom dodanom vrijednošću“, rekao je ravnatelj Barać podsjećajući i na niz negativnih čimbenika posljednjih turbulentnih godina koji su imali refleksije na stočarstvo te na niz interventnih mjera kojima je resorno ministarstvo nastojalo sačuvati sektor.
„U ovom smo programskom razdoblju zadržali proizvodno vezana plaćanja za sektor ovčarstva i kozarstva, idu sveobuhvatne izmjene nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, značajno smo podigli sredstva i za dobrobit životinja u ovom programskom razdoblju, značajno smo podigli sredstva, na 800.000 eura, za rad svakog uzgojnog udruženja“, naveo je Barać. Dodao je da su ove godine proveli program za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru proizvodnje mlijeka u kojem su ravnopravno stavili proizvođače i kravljeg i ovčjeg i kozjeg mlijeka te ga je 60-ak proizvođača iskoristilo.
„Planiramo do kraja godine doradu kriterija i donošenje tog programa kao trogodišnjeg jer je dosta interesa. Takav program kojim potičemo isključivo povećanje proizvodnje u iduće dvije godine, radimo trenutno i u mesnom ovčarstvu i kozarstvu, držim da je naročito interesantno za povećanje proizvodnje u najmanje 24 mjesečnom razdoblju s avansnim plaćanjem sredstava“, najavio je ravnatelj Barać otvarajući rad skupa.
Konstantnom edukacijom i upornošću sirara do visoke kvalitete hrvatskih sireva
Črni bodul OPG-a Magriž i svježi sir u vosku s biberom i mješavinom začina OPG-a Moravec – ovogodišnji su šampioni Ocjenjivanja ovčjih i kozjih sireva RH. Rezime je to ovogodišnjeg ocjenjivanja na kojem su se bodovali izgled, boja, presjek, konzistencija, miris i okus 16 proizvoda od ovčjeg i 54 od kozjeg mlijeka, a ukupno 59 sireva, četiri fermentiranih mlijeka (jogurta i kefira), šest sirnih namaza i jedna maslac. Među ovogodišnjim kandidatima za medalje bilo je 33 proizvoda s različitim dodatcima kao što su primjerice sušeno povrće, tartufi, orahov list i dr.
Respektabilan broj prijavljenih uzoraka, kojih je ove godine bilo 70-ak, senzorski je ocjenjivao panel vrsnih stručnjaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s pridruženim ocjenjivačima iz HAPIH-a i OV-KO saveza.
Predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva prof. dr. sc. Samira Kalita, je predstavljajući rezultate i dojmove ocjenjivanja istaknuo vrlo visoku kvalitetu pristiglih mliječnih proizvoda od kojih je više od četvrtine (26 posto) zaslužilo zlatnu plaketu!
„Ovime hoću reći da ovčari i kozari nisu hobi-sirari. To su ljudi koji ovdje dolaze dugi niz godina učiti i svoj proizvode prodaju na tržištu, dakle rade za kupca i to se vidi na proizvodima. Treba naglasiti da je bilo čak pet kandidata za šampiona koje smo morali dodatno ocjenjivati da možemo izdvoji nešto posebno“, istaknuo je predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva i dodao kako uvijek ima prostora za napredak osobito kod novih proizvođača.
To je upravo i cilj ovoga ocjenjivanja koje osim natjecateljske dimenzije, dodjele nagrada (ove godine 18 zlatnih, 23 srebrna i 12 brončanih odličja), ima i edukativnu dimenziju kojom se nastoji ukazati na mogućnosti unaprjeđenja proizvoda odnosno načine za daljnje pomake u podizanju kvalitete.
Tako je s velikim zanimanjem praćeno i predavanje prof. Kalita u kojem je analizirao najčešće greške u ciklusu proizvodnje a koje rezultiraju senzornim nedostacima finalnog proizvoda.
Rasprave dale smjer u iznalaženju rješenja za izazove
Izlaganje „Mogućnosti i ograničenja razvoja ovčarstva i kozarstva u Hrvatskoj“ koje je održao prof. dr .sc. Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prethodilo je panel raspravi „Stanje i budući izgledi ovčarstva i kozarstva u RH“ na kojoj su uz prof. Grgića na ovu temu raspravi panelisti Zdravko Barać (MPŠR, Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane), Silvio Šimon (MPŠR, Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju), Tomislav Vidas (OV-KO savez), Drago Solić (HAPIH) i Boro Mioč (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
„Brojke jasno ukazuju gdje smo i gdje bismo trebali biti. Što se tiče kontrole proizvodnosti, čim je pad broja uzgojno valjanih grla manji od opće populacije, znači da sustav funkcionira. Selekcija je odabir roditelja budućih generacija, ako bismo pomogli proizvođačima, koristimo metode kao što je kontrola proizvodnosti u mliječnom sektoru i to ne samo kao kriterij za odabir nego se ti rezultati koriste i za upravljanje menadžmentom samog stada. Ove su HAPIH-ove usluge potpuno besplatne. Toga nema nigdje u Europi. Pet godina, dakle, kontrola proizvodnosti hrvatske proizvođače ne košta doslovno ništa“, naglasio je tijekom panel rasprave Drago Solić.
U nastavku dvodnevnog rada savjetovanja održano je 13-ak predavanja koja su prezentirali renomirani predavači s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Između ostalih, predavači na ovom savjetovanju su bili i dr. sc. Zdenko Ivkić, voditelj Centra za stočarstvo, koji je predstavio aktivnosti HAPIH-a u sektoru ovčarstva i kozarstva te dr. sc. Marija Špehar, koja je održala prezentaciju o selekciji mliječnih pasmina ovaca korištenjem uzgojnih vrijednosti.
Na skupu je uz izazove s kojima se susreće ovaj sektor kao i cjelokupan poljoprivredni sektor, od prilagodbe klimatskim promjenama, do tržišnih oscilacija, kao jedan od najvećih problema istaknuta starost gospodarstava odnosno nužnost generacijske obnove.
Ističući napore HAPIH-a u pomoći poljoprivrednim proizvođačima, između ostaloga, je komentirana i aktivnost testiranja i ocjene uzgojno valjanih muških rasplodnih grla u sklopu provedbe uzgojih programa. Komentiran je pad broja uzgojno valjanih grla koji ipak nije u reciprocitetu s ukupnim padom broja ovaca i koza u općoj populaciji nego je dvostruko manji. I okrugli stol i stručna predavanja bili su popraćeni zanimljivim, u nekim trenucima i burnim raspravama s konkretnim pitanjima publike koji su ukazali na izazove s kojima se svakodnevno susreći i dali smjernice za traženje mogućih rješenja za unaprjeđenje sektora te su tako još jednom potvrdili nužnost ovakvog središnjeg godišnjeg okupljanja proizvođača, prerađivača, stručnjaka, znanstvenika, kreatora i nositelja poljoprivredne politike s ciljem razmjene informacija, mišljenja i iskustava te educiranja proizvođača kao jedne od ključnih pretpostavki u postizanju učinkovite stočarske proizvodnje.
