U Opatiji je održan 19. međunarodni kongres „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo”, jedno od najvažnijih stručnih i znanstvenih okupljanja posvećenih razvoju biljne proizvodnje i sjemenarske industrije. Tako su hrvatski i inozemni stručnjaci i znanstvenici iz područja genetike, oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva od 10. do 13. studenoga raspravljali o aktualnim izazovima i perspektivama oplemenjivanja bilja, proizvodnje sjemena i sadnog materijala, europskom zakonodavnom okviru te ulozi novih tehnologija u budućnosti poljoprivrede. Kongres su organizirali Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko sjemenarsko udruženje (Euroseeds), uz sudjelovanje i suorganizaciju relevantnih znanstvenih i stručnih institucija te potporu resornih ministarstava.
Sjeme – strateški resurs i temelj prehrambene sigurnosti
Sudionike su pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i Organizacijskog odbora, doc. dr. sc. Ivana Dugalić, predsjednica Znanstvenog odbora, Hrvoje Hefer, mag.ing.bil., ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, te prof. dr. sc. Vlado Guberac, prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
U ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva obratio se državni tajnik Tugomir Majdak, istaknuvši kontinuiranu potporu razvoju domaćeg sjemenarstva i rasadničarstva.
Kongres je otvorila Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, koja je istaknula kako sjeme nije samo početak poljoprivredne proizvodnje, nego i dio nacionalne genetske baštine te važan preduvjet prehrambene sigurnosti i poljoprivredne suverenosti. Klimatske promjene, ratovi i poremećaji u opskrbnim lancima dodatno potvrđuju potrebu jačanja vlastitih sjemenskih kapaciteta i razvoja sorti prilagođenih domaćim uvjetima. Upozorila je i na rizike koncentracije prava na biljni genetski materijal u rukama malog broja velikih kompanija, što bi moglo ograničiti pristup domaćih oplemenjivača genetskim resursima i pravo poljoprivrednika na sjeme. Naglasila je da tehnološki napredak mora biti u funkciji razvoja poljoprivrede, uz poštovanje načela predostrožnosti, očuvanje bioraznolikosti i hrvatskog opredjeljenja za proizvodnju bez GMO-a.
Dodijeljena priznanja „Zlatno sjeme”
I ovoga je puta Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo priznanja „Zlatno sjeme” za poseban doprinos razvoju hrvatskog sjemenarstva. Na temelju podataka HAPIH-a o certificiranim količinama sjemena u sezoni 2025./2026. priznanja su dobili Bc Institut d.d. Zagreb za najrašireniju sortu ozime zobi u Hrvatskoj – Bc Elza, Poljoprivredni institut Osijek za najrašireniju sortu ozime pšenice – Kraljica, te RWA Hrvatska d.o.o. kao najveći dorađivač sjemena u Hrvatskoj u navedenoj sezoni.
Rast proizvodnje i značajna pozicija Hrvatske u EU
U plenarnom izlaganju dr. sc. Gorana Jukića, pomoćnika ravnatelja HAPIH-a, predstavljeni podaci o razvoju hrvatskog sjemenarstva u razdoblju od 2017. do 2026. pokazuju pozitivne trendove. U odnosu na prosječne vrijednosti zabilježen je porast broja sorti u postupku priznavanja za 11,19 posto, certificiranih količina sjemena za 5,85 posto, izvoza sjemena u treće zemlje prema OECD-u za 33,37 posto te sjemenske proizvodnje za 15,98 posto.
Podaci HAPIH-a pokazuju kako je u sezoni 2025./2026. certificirano 72.017 tona sjemena, uz sudjelovanje 26 dorađivača. Bilo je zastupljeno 20 biljnih vrsta i 438 sorti. Najveći udio činile su žitarice s 86,64 posto, zatim uljarice i predivo bilje s 10,20 posto, krmno bilje i trave s 2,13 posto te povrće s 1,03 posto. Hrvatski doradbeni kapaciteti iznose oko 114.000 tona, a njihova iskorištenost u 2026. godini bila je 63,15 posto. Za stručni nadzor prijavljeno je 19.386 hektara sjemenskih usjeva, što je 16,1 posto manje nego prethodne godine. Ozima pšenica i soja činile su 69,43 posto ukupnih površina sjemenske proizvodnje.
Hrvatska je samodostatna u sjemenu strnih žitarica i soje, dok domaća proizvodnja sjemena kukuruza pokriva 50 do 60 posto potreba. Na razini Europske unije zauzima drugo mjesto u proizvodnji sjemena soje, šesto u proizvodnji ozimog ječma i osmo u proizvodnji ozime pšenice.
Na kongresu su predstavljene i promjene europskog zakonodavstva u području biljnog reprodukcijskog materijala. Pozitivno je ocijenjeno prihvaćanje prijedloga agronomske struke i sjemenara o uvođenju programa potpore za sjetvu certificiranog sjemena žitarica, soje i nabavu certificiranih sadnica voćnih vrsta i vinove loze.
Nove genomske tehnike i očuvanje autohtonih sorti
Središnja tema kongresa su nove genomske tehnike (NGT), o kojima je održana panel-rasprava „Nove genomske tehnike – što nas čeka?”. Raspravu je moderirala Mirta Milas, a sudjelovali su Marijana Petir, državni tajnik Tugomir Majdak i Domagoj Šimić, znanstvenik Poljoprivrednog instituta Osijek i predsjednik Vijeća za GMO.
Razgovaralo se o mogućnostima primjene novih tehnologija, njihovim potencijalnim koristima, ali i rizicima za okoliš, bioraznolikost i poljoprivrednu proizvodnju. Petir je posebno upozorila na potrebu pravodobne pripreme provedbenih i kontrolnih kapaciteta Hrvatske do početka primjene nove europske uredbe, predviđenog za 17. srpnja 2028., kao i na važnost zaštite domaćeg sjemenarstva i proizvodnje bez GMO-a.
Uz razvoj novih tehnologija, kongres je otvorio i pitanje očuvanja starih autohtonih sorti, koje predstavljaju važan dio hrvatske prirodne i kulturne baštine. Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Josip Haramija istaknuo je kako stare i čuvane sorte imaju neprocjenjivu genetsku vrijednost. Njihova prilagođenost lokalnim klimatskim i zemljišnim uvjetima, kao i specifična otpornost na bolesti i štetnike, čine ih važnim resursom za buduće oplemenjivačke programe, stoga bi trebalo omogućiti njihovo sustavno održavanje, umnažanje i dostupnost domaćim proizvođačima.
Predstavljeni rezultati najnovijih istraživanja
Tijekom četiri dana rada kroz 40-ak stručnih i znanstvenih izlaganja predstavljeni su rezultati najnovijih istraživanja hrvatskih i inozemnih agronomskih stručnjaka. Svoj su obol radu ovogodišnjeg kongresa dali i stručnjaci i znanstvenici HAPIH-a iz Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Centra za voćarstvo i povrćarstvo, koji su kao autori ili koautori održali prezentacije radova: Pristup DUS pokusima u postupku ispitivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti biljnih sorti – iskustva i praksa prema proceduri CPVO-a; Priznavanje sorti u Republici Hrvatskoj od 2016. do 2026. godine; Genotipovi ozime pšenice u vegetacijskoj godini 2025/2026.; Gospodarski potencijal čuvanih sorti rajčice za industrijsku preradu u uvjetima različite agrotehnike; Proizvodnja voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u RH; Pomološka evaluacija jabuke „Paradox“; Višegodišnje iskustvo uzgoja šljiva na slabobujnim podlogama; te Utjecaj slabo bujnih podloga na svojstva sorti trešnje: dvadesetogodišnje istraživanje na pseudogleju.
Devetnaesto izdanje međunarodnog kongresa još je jednom potvrdilo važnost povezivanja znanstvene zajednice, stručnih institucija, proizvođača, oplemenjivača i donositelja političkih odluka. Brojke o proizvodnji i certificiranju sjemena pokazuju da hrvatsko sjemenarstvo raspolaže značajnim potencijalima i prepoznatljivim položajem u pojedinim segmentima europskog tržišta. Istodobno, promjene klimatskih uvjeta, novi tehnološki pristupi, europski regulatorni zahtjevi i potreba očuvanja genetskih resursa nameću nove zadatke cijelom sektoru.
Upravo su razmjena znanja, razvoj domaćih sorti, jačanje proizvodnih kapaciteta i očuvanje genetske raznolikosti ključni preduvjeti za dugoročnu konkurentnost i sigurnost poljoprivredne proizvodnje.
Izvor foto: Agroklub