Kako registrirati preradu mesa na gospodarstvu; važnost predstartera u proizvodnji svinja; izazov i rješenja produženog tova; izazovi i novi trendovi mesnih proizvoda; značaj senzorske ocjene mesnih proizvoda; dugovječnost krmača u suvremenoj proizvodnji – gdje smo i kamo trebamo ići, neke su od tema o kojima je bilo više riječi na 19. Savjetovanju uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, koje je u organizaciji Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) i suorganizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) održano 26. i 27. veljače 2026. godine u Prelogu. Ovogodišnje savjetovanje održano je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) te supokroviteljstvom Grada Preloga i Međimurske županije.
Zamjenik ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krešimir Kuterovac osvrnuo se na snažne tržišne poremećaje, ocijenivši kako je trenutačna situacija složena, ali rješiva. Istaknuo je da je svinjogojstvo i dalje opterećeno afričkom svinjskom kugom, no da postoje primjeri drugih zemalja koje su uspješno stabilizirale proizvodnju, izrazivši pritom optimizam da se rješavanjem tog problema mogu otvoriti mogućnosti za jačanje domaće proizvodnje.
Predsjednik SUS-a Damir Jagić istaknuo je kako se svinjogojstvo u Hrvatskoj nalazi u jednom od najizazovnijih razdoblja u posljednjih nekoliko desetljeća. Upozorio je da se sektor, uz stalnu prijetnju afričke svinjske kuge, suočava i s dodatnim pritiskom zbog viškova svinjskog mesa na europskom tržištu. Naglasio je da komunikacija s resornim ministarstvom postoji, no da konkretne financijske mjere potpore za proizvođače trenutačno izostaju.
Međimurski župan Matija Posavec složio se s tvrdnjom da su pitanja proizvodnje hrane i samodostatnosti, kao i ulaganja te podrške proizvođačima, ujedno i pitanja suvereniteta jedne države.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je kako je iznimno važno što su se u Prelogu okupili brojni uzgajivači svinja – od mikro, malih i srednjih proizvođača do predstavnika velikih sustava koji proizvode svinjsko meso u Hrvatskoj. Naglasio je kako su rasprave bile usmjerene na aktualne izazove u sektoru, uz osvrt na proteklo razdoblje koje je bilo iznimno zahtjevno. Upozorio je pritom na potrebu snažnijeg povezivanja primarne proizvodnje, otkupljivača i prerađivača unutar prehrambene industrije, kao i na intenzivniji dijalog s trgovcima koji plasiraju svinjsko meso na tržište. Također je istaknuo da se dodatno pokreće dijalog s ciljem uspostave sektorskih organizacija u proizvodnji svinjskog mesa, naglasivši kako je ključno jače sektorsko povezivanje i uključivanje svih dionika u lancu proizvodnje mesa.
Savjetovanju je kao domaćin nazočio gradonačelnik Preloga i saborski zastupnik Ljubomir Kolarek, koji je Savjetovanje otvorio u ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića. U svom obraćanju istaknuo je kako je stočarska proizvodnja, uključujući svinjogojstvo, govedarstvo i peradarstvo, uvelike uvjetovana ključnim odlukama jedinica lokalne samouprave, ponajprije prostorno-planskim dokumentima. Naglasio je da je onima koji se ozbiljno bave stočarskom proizvodnjom nužno omogućiti odgovarajuće uvjete za rad kroz prostorno-plansko planiranje, neovisno o tome radi li se o najmanjoj općini, većoj općini ili gradu. Zaključno je poručio kako čelnici jedinica lokalne samouprave u tom segmentu snose veliku odgovornost.
Panel rasprava o održivosti sektora svinjogojstva
Središnji dio programa prvoga dana, bila je panel rasprava „Održivost sektora svinjogojstva“ u kojoj su relevantni dionici sektora rasvijetli ključne čimbenike koji utječu na održivost hrvatske svinjogojske proizvodnje. Raspravu je moderirala Mirta Milas a uvodno izlaganje iznio dr. sc. Drago Solić (HAPIH). Osim dr. sc. Solića panelisti su bili i Krešimir Kuterovac (HAPIH), Damir Jagić (SUS), Antun Golubović (HPK), dr. sc. Mato Čačić (MPŠR), mr. sc.Tatjana Krajačić (MPŠR) te dr. sc. Krešimir Trninić (Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju).
Afrička svinjska kuga ostaje konstantna opasnost za svinjogojsku proizvodnju kao što je i jedina konstanta u borbi protiv ove bolesti poštivanje biosigurnosnih mjera. Pad cijena svinjskog mesa u EU-u koji se vrlo brzo prelio na domaće tržište ozbiljno je uzdrmao i ovako već krhke osnove na kojima se nalazi sektor zbog prevelike izloženosti mesu iz zemalja koje su veliki proizvođači svinjskog mesa. Unatoč svim problemima, uzgajivači se nadaju iznalaženju modela po kojem će moći plasirati svoje svinje u ovoj situaciji.
Prvi puta organizirana radionica senzorske ocjene mesnih proizvoda
Drugog dana savjetovanja, uz predavanja uvaženih stručnjaka, po prvi je put održana radionica „Uvod u senzorsku ocjenu mesnih proizvoda“. Radionicu su sudionicima predstavili prof. dr. sc. Ivica Kos i prof. dr. sc. Ivan Vnučec s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a u njoj su sudjelovali uzgajivači svinja i ostali prisutni sudionici savjetovanja. Nakon provedene senzorske ocjene mesnih proizvoda, sudionicima su predstavljeni i analizirani rezultati ocjenjivanja.
I ovogodišnje središnje okupljanje svih dionika sektora omogućilo je razmjenu korisnih i praktično primjenjivih spoznaja i iskustava iz područja agrarne politike, ruralnog razvoja, selekcije, uzgoja, držanja, hranidbe, proizvodnje, kvalitete stočarskih proizvoda, zdravstvene zaštite, tehnologije proizvodnje stočne hrane kao i žustre ali konstruktivne rasprave koje su otvorile pitanja i ponudile neke od smjernica za buduće mjere u rješavanju izazova s kojima se uzgajivači suočavaju.
Prezentacije sa Savjetovanja možete preuzeti OVDJE
