U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku, uz podršku Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Hrvatskih šuma i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 25. i 26. siječnja 2024. održana je četvrta konferencija Ministarstva poljoprivrede „Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva“.
Tom se prigodom u svom govoru premijer Andrej Plenković osvrnuo na izazove s kojima se poljoprivreda suočava kao i na jačanje hrvatskih poljoprivrednika i ukupne otpornosti poljoprivredne proizvodnje ističući kako je hrvatsko selo ključno za proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane iz domaćeg uzgoja, što pridonosi većoj prehrambenoj samodostatnosti zemlje ali i povećanju izvoza.
Naveo je kako je u krizama koje su značajno utjecale na sektor poljoprivrede i proizvodnje, Vlada reagirala paketima pomoći vrijednim 7,2 milijarde eura. Između ostaloga, istaknuo je kako su Vladine mjere dovele do toga da je zadnji slučaj afričke svinjske kuge zabilježen 29. studenoga prošle godine, podsjećajući kako je Vlada svinjogojcima osigurala 40 milijuna eura pomoći. Naveo je kako je prije izbijanja afričke svinjske kuge u Hrvatskoj bilo registrirano oko 800.000 svinja, a nakon epidemije ih je 950.000.
Generacijska obnova ključna za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede i sela
„Zahvaljujući sve boljem korištenju fondova, osobito u poljoprivredi, svim našim poljoprivrednicima osiguravamo prosperitetnu budućnost“, rekao je između ostaloga premijer Plenković, ističući da je generacijska obnova ključna za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede i hrvatskog sela, stoga je mladim poljoprivrednicima do sada osigurano više od 74 milijuna eura potpora.
„To se pokazala odlična mjera jer je danas broj mladih poljoprivrednika povećan za gotovo 32 posto, čime smo uspjeli preokrenuti negativan trend“, istaknuo je.
zrazio je zadovoljstvo što smo s čak 46 poljoprivrednih proizvoda zaštićenih oznakom izvornosti na visokom sedmom mjestu među članicama Europske unije, a tri godine zaredom među 2-3 države u EU s najvećim gospodarskim rastom. Hrvatska je istodobno dvanaesta od 193 države kad je riječ o ispunjavanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, te osma u EU prema udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.
„To znači da, iako nije sve idealno, uspijevamo bolje od mnogih drugih pomiriti snažan gospodarski rast i održiv rast uz očuvanje prirodnih resursa i zaštitu okoliša. Tome važan doprinos daju naši poljoprivrednici na čemu im želim odati priznanje“, rekao je Plenković ističući kako je poljoprivredna proizvodnja visoko na listi prioriteta i u fokusu Vlade koja je uvijek stala uz hrvatskog seljaka, pronalazila sredstva za razvoj hrvatskog sela i tako će biti i ubuduće.
„Nastavit ćemo kvalitetno i ciljano koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju, bit ćemo najčvršći oslonac poljoprivrednicima, uvijek ćemo rado saslušati vaše prijedloge kako bismo zajedničkim snagama rješavali probleme s kojima se suočavate. Zajednički nam je cilj boljitak Hrvatske poljoprivrede, i one marljive Hrvatske koja rano rani svakoga dana u godini. Cijeneći vaš trud, vaš rad i vaše žuljeve Vlada će biti partner svim poljoprivrednicima, ribarima i šumarima“, poručio je premijer Andrej Plenković.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković podsjetila je da je 2017. vrijednost poljoprivredne proizvodnje bila nešto više od 2,2 milijarde eura, a na kraju 2022. godine 3,2 milijarde eura. Uvjerena je da vrijednost neće padati ni kada stignu podaci za prošlu godinu. Kad je riječ o Programu ruralnog razvoja, istaknula je kako je do danas ugovoreno 97 posto, a isplaćeno više od 86 posto sredstava.
Premijer Plenković i ministrica Vučković uručili su 24 ugovora o potporama u okviru mjera Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti 3,5 milijuna eura.
Obilježeno 5 godina rada HAPIH-a
Ovom je prigodom i premijerno prikazan video-spot o radu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a povodom obilježavanja pete godišnjice od njenog osnutka.
U nastavku bogatog programa održane su brojne panel rasprave i prezentacije na kojima su sudjelovali predstavnici državne, lokalne i regionalne uprave, javnih ustanova, stručne i znanstvene zajednice te poljoprivredni proizvođači. Tako su među temama panelaa bile „Komasacija poljoprivrednog zemljišta“, „Izazovi u stočarskoj proizvodnji s posebnim osvrtom na afričku svinjsku kugu“ te „Uspostava Banke hrane u RH – Hrana nije otpad“ na kojoj je u svojstvu panelistice sudjelovala i ravnateljica HAPIH-a doc. dr. sc. Darja Sokolić.
Ravnateljica Sokolić je istaknula kako HAPIH kontinuirano prati percepciju i razinu razumijevanja potrošača ciljanim istraživanjima, te kako su stručnjaci (tadašnje Hrvatske agencije za hranu), već 2014. detektirali kao jedan od ključnih uzroka bacanja hrane u kućanstvima – nerazumijevanje roka trajanja. Slijedom tog saznanja, provođene su razne komunikacijske aktivnosti za ciljane skupine
„Imajući u vidu podatak da se najviše hrane baca u kućanstvima, i da bacanje hrane ima ekonomski, ekološki i etički učinak, moramo ulagati dodatne napore u osvješćivanju potrošača jer velikim dijelom svojim djelovanjem možemo značajno utjecati na smanjenje bacanja hrane“, zaključila je Sokolić.
Ovogodišnja konferencija okupila je gotovo 500 sudionika iz cijele Hrvatske i regije, a Osijek i Osječko-baranjska županija pokazala su se pravom lokacijom i izvrsnim domaćinom ovog respektabilanog skupa.
