Predsjednik Vlade Andrej Plenković ja na otvaranju konferencije “2. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva”, održane u zagrebačkom Hotelu Sheraton 15. i 16. listopada u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, istaknuo da se s ciljem pomoći poljoprivredi u mandatu ove Vlade osmislilo, i u najvećem djelu realiziralo, više od 20 programa državnih potpora – vrijednih 253 milijuna eura, koje su u potpunosti financirane iz državnog proračuna.
„Tim smo mjerama intervenirali i na različite tržišne poremećaje uzrokovane ponajprije prirodnim nepogodama te reagirali na druge specifične probleme i potrebe“, dodao je i podsjetio na 20 milijuna kuna za poljoprivredu Požeštine koju su pogodile elementarne nepogode, te nabavu i skladištenje stočne hrane, kao i niz sustava pomoći pri prodaji stoke domaćih proizvoda na potresom stradalim područjima Banovine. Proveden je i program dodjele potpora male vrijednosti za sanaciju šteta od potresa poduzetnicima koji obavljaju djelatnost prerade drva i proizvodnje namještaja na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
450 milijuna kuna pomoći
Aktivirani su i svi mehanizmi poći sektoru stočarstva koji doživljava višestruke udare.
„Toga smo itekako svjesni. Onaj teži je rast cijena stočne hrane i samo na području stočarske proizvodnje provodi se devet mjera i programa kao odgovor na poteškoće uzrokovane pandemijom, a na raspolaganje je stavljeno 450 milijuna kuna pomoći“, kazao je premijer Plenković i dodao da su, nakon dugotrajnih i uspješnih pregovora s Europskom komisijom, sredstva za dobrobit životinja povećana su za 130 milijuna kuna. „Sada će iznositi najmanje 220 milijuna kuna“, izvijestio je.
Zbog dodatno otežanih uvjeta proizvodnje uslijed povećanja cijena stočne hrane održani su sastanci s predstavnicima stočarskog sektora. „Reagirali smo programom pomoći vrijednim 163 milijuna kuna“, naglasio je.
Također, na Vijeću za poljoprivredu od Europske komisije zatraženo je produljenje privremenog okvira za državne potpore do kraja 2022. godine, kao i povećanje iznosa pojedinačnih potpora. Inicijativu je podržalo čak 14 članica te se u sljedećim tjednima očekuju daljnji razgovori o ovoj temi.
Kad je riječ sredstvima za investicije, u razdoblju od 2016. do 2019. isplaćeno je ukupno 11,1 milijardi kuna, a u 2020. godini 3,2 milijarde kuna.
Ulaganja u ribarske luke – 359 milijuna kuna
S programima ruralnog razvoja, stavljeno je na raspolaganje korisnicima 22,8 milijardi kuna. Ugovoreno je 18, a isplaćeno skoro 14 milijardi kuna ulaganja u hrvatsku poljoprivredu.
„Ribarstvu je dodijeljeno 2,3 milijarde kuna javnih potpora, a isplaćeno je 1,2“, kazao je premijer Plenković izdvojivši pritom i ulaganja u ribarske luke – vrijedna 359 milijuna kuna, najveća ulaganja u ribarsku infrastrukturu od kada postoji hrvatska država.
Kada je riječ o Strategiji poljoprivrede, premijer Plenković kazao je da smo u ovoj godini, uslijed pandemije Covida-19, imali situaciju krize – spašavanje privatnog sektora, spašavanja ljudi od otpuštanja, kompanija od stečajeva te zadržavanje funkcioniranja stabilnosti društveno-ekonomskog ozračja.
„Usvajali smo bitne strateške dokumente, mjesecima iza nas su Nacionalna razvojna strategija iz koje slijedi usvajanje niza sektorskih strategija. Jedna od najbitnijih je Strategija poljoprivrede koju je Vlada pripremila. Zahvaljujem na svim inputima, konzultacijama i radu svih onih koji su doprinijeli da taj dokument bude sveobuhvatan, primjeren trenutku i s jasnim vizijama budućnosti hrvatske poljoprivrede. Očekujem da ga Hrvatski sabor usvoji do kraja godine“, poručio je predsjednik Vlade.
Dotaknuo se i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – u okviru kojega je poljoprivreda jedna od nezaobilaznih stupova. „I investicija i reformi. Stoga, želimo iskoristiti ta sredstva za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće, komasaciju najmanje 18 tisuća hektara, digitalizaciju poljoprivrede – na raspolaganju će praktički biti milijardu kuna, gdje moramo ići u korak s trendovima 4. industrijske revolucije“, poručio je ističući važnost da hrvatska poljoprivreda bude otporna, konkurentna i održiva, a da proizvodnja bude u skladu sa zaštitom okoliša.
Nakon uvodnih obraćanja upriličena je svečanosti dodjele ugovora vrijednih 8,7 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u vrijednosti većoj od 29 milijuna kuna.
Strateške smjernice za suočavanje s izazovima u poljoprivredi
Drugog dana konferencije ministrica poljoprivrede Marija Vučković je upredstavljanju strateških smjernica ključnih za rješavanje izazova u poljoprivredi u narednom razdoblju, istaknula kako su hrvatskoj poljoprivredi na raspolaganju do 2027. godine sredstva veća od pet milijardi kuna.
Apostrofirala je prilike za rast sektora: jačanje veza s prehrambenom industrijom koja se izdvaja po potencijalu stvaranja dodane vrijednosti i novih radnih mjesta, otvaranje novih mogućnosti plasmana na tržištu smanjenjem uvoza i diferenciranjem ponude, smanjenje troškova u proizvodnji boljom prilagodbom klimatskim uvjetima, ulaganja u osnovnu infrastrukturu i usluge u ruralnim područjima koja pozitivno utječu na prihode u poljoprivredi, poboljšanje učinkovitosti poljoprivrednih potpora preraspodjelom među korisnicima te korištenje i poticanje na korištenje novih tehnologija koja olakšavaju prijenos znanja i informacija te pristup tržištu.
Digitalna transformacija poljoprivrede
Održana je i panel rasprava na temu perspektive poljoprivrede u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) obilježenoj klimatskim promjenama.
U međuresornoj raspravi sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg, predsjednik Uprave Koka d.d. Stjepan Sabljak, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove grupe Valamar Ivana Budin Arhanić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, izvršni direktor tvrtke Agrivi d.o.o. Matija Žulj, predstavnica tvrtke SMARTER d.o.o. Zvjezdana Blažić te voditelj proizvođačke organizacije JabukaHR Luka Cvitan. Panelom je moderirao dugogodišnji voditelj i urednik renomirane Emisije za poljoprivredu i selo na Hrvatskom radiju Martin Vuković.
Sudionici panela jasno su detektirali sve moguće prijetnje i izazove, ali i konkretno naveli prilike za rast hrvatske poljoprivrede, zaključivši kako digitalizacija više nije budućnost već sadašnjost. Istaknuli su kako je za postizanje klimatsko-okolišnih ciljeva na društveno i gospodarski održiv način za poljoprivrednike ključno uvođenje novih tehnologija i inovacija, navodnjavanje, osiguravanje stabilnosti kroz ulaganja u distribucijske centre, jačanje proizvođačkih organizacija, uz daljnji pristup povezivanja primarne i prehrambene industrije te kvalitetnog raspolaganja europskim sredstvima.
Na konferenciji je predstavljena nova platforma za informiranje poljoprivrednika e-Savjetnik, te najavljeno skoro otvaranje natječaja za robotizaciju farmi. Pomoću 77 milijuna kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provest će se digitalna transformacija poljoprivrede uspostavom sustava sljedivosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i sustava pametne poljoprivrede te digitalnih javnih usluga.
Dokazana kvaliteta – Hrvatska
„Dokazana kvaliteta – Hrvatska“ predstavljena je na konferenciji na prvom proizvodu označenom takvom oznakom, domaćim jabukama proizvođača PZ Jabuka HR koje se već nalaze u trgovinama. Ovom jedinstvenom oznakom potrošač će biti informiran da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti, provjerene kvalitete, odnosno kako je upravo Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden ili prerađen.
Nedavno je priznata i druga oznaka Dokazane kvalitete, i to za konzumna jaja. Zaprimljen je i treći Zahtjev za priznavanje oznake, a odnosi se na sektor proizvodnje povrća.
Konferencija je završena setom tema iz ribarstva, upravljanja resursima u Jadranu i korištenja EU fondova u ribarstvu. Predstavljene su smjernice i planovi koje će se provoditi kroz Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu 2021. do 2027., čija će alokacija biti veća od 300 milijuna eura. Zacrtana su četiri prioriteta: ribarstvo i očuvanje bioresursa, akvakultura, prerada i stavljanje na tržište, održivo plavo gospodarstvo i razvoj ribarskih te akvakulturnih zajednica i međunarodno upravljanje oceanima.
Izvor fotografija: Ministarstvo poljoprivrede