Procjenjuje se da će do 2050. godine Zemlju napučivati oko 10 milijardi stanovnika, dok se istodobno u kontekstu osiguravanja dovoljnih količina pristupačne i sigurne hrane svjetsku javnost upozorava na ograničenost prirodnih resursa za poljoprivrednu proizvodnju. Kako bi pozvala na iznalaženje rješenja za žurniji zaokret prema održivom načinu života uz očuvanje naše poljoprivrede i izvora hrane, medijska kuća Motus Media organizirala je 28. svibnja ove godine u Zagrebu konferenciju Održiva poljoprivreda: Izazovi i rješenja.
Na konferenciji su održane dvije panel rasprave – „Poljoprivreda kao samodostatna, inovativna, strateška industrija Hrvatske i suradnja s prehrambenom industrijom za izvoz“ te „Kako će i s kojim posljedicama Hrvatska implementirati složene zahtjeve zelenih politika EU-a“.
Panelisti Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore, te Ivo Grgić, redoviti profesor sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta u Zagrebu raspravljali su o rješenjima koja bi omogućila razvoj poljoprivrednog sektora, povećanje njegove produktivnosti i konkurentnosti.
Izv. prof. dr. sc. Karalić podsjetio je kako je još 2018. godine proizvođačima posjednicima poljoprivrednih površina većih od hektra propisana obveza dati uzorke tla na analizu. Naveo je kako se godišnje u 12 laboratorija, 11 ovlaštenih i referentni laboratorij HAPIH-a analizira oko 40.000 uzoraka tla, a fizikalno-kemijske analize, između ostaloga, obuhvaćaju i koncentracije fosfora, kalija, sadržaj humusa te pH vrijednost tla. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti HAPIH-ov Centar za tlo provodi monitoring, odnosno trajno praćenje stanja tla, u kontekstu kojega će biti uspostavljeno 90 postaja.
„Na temelju dosada prikupljenih podataka uočen je trend degradacije poljoprivrednog zemljišta i pad sadržaja organske tvari u tlu niže od optimalnih dva posto”, rekao je izv. prof. dr. sc. Karalić i dodao kako je otklanjanje svih strukturnih problema koje imamo dugoročan posao. Potrebno je horizontalno udruživanje proizvođača i vertikalno povezivanje s našom industrijom, rješavanje pitanja niske prosječne veličine posjeda i rascjepkanosti parcela, nepovoljne dobne i obrazovne strukture, a prvenstveno ulaganja u kapital i tehnologiju, rješenja su kojima bismo mogli povećati produktivnost i konkurentnost te unaprijediti našu poljoprivredu i povećati vrijednost proizvoda, zaključio je Karalić.
Foto: Motus Media
