Promicanje inovacije i održive prakse u proizvodnji hrane i maloprodaji, povećavanje suradnje između ključnih aktera u industriji, poticati investicije u nove tehnologije i održiva rješenja, te unaprjeđenje politike i regulative koje podržavaju rast i razvoj ovih sektora, bio je cilj konferencije “Budućnost hrane i maloprodaje”, održane 3. rujna u Zagrebu u organizaciji Motus Medie. Konferencija je okupila brojne poslovne lidere i menadžere iz sektora hrane i maloprodaje, proizvođače i distributere, investitore i predstavnike financijskih institucija, nositelje izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake, kao i medije te sve zainteresiranima za razvoj i inovacije u industriji hrane i maloprodaje.
Na konferenciji sudjelovao je i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek te istaknuo: “Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme od koronakrize, do rata u Ukrajini. Briga o okolišu, klimatske promjene, održavanje dobavnih lanaca i proizvodnje, uz novu tehnologiju važni su elementi koji će kreirati ovo područje.”
U sklopu konferencije održane su dvije panel rasprave. Na panelu “Najveći rizici u proizvodnji hrane, sigurnost i kvaliteta proizvoda te zahtjevi potrošača” sudjelovao je i Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.
“Mogu odgovorno reći kako potrošači u Republici Hrvatskoj sasvim sigurno jedu sigurnu hranu jer je naš sustav sigurnosti hrane integralni dio europskog sustava sigurnosti hrane, koji se općenito smatra kao jedan od najrigoroznijih na svijetu.”, rekao je Knežević. Također je dodao kako je hrana proizvedena u Hrvatskoj kvalitetna i da bi se potrošači trebali orijentirati na domaće proizvode. Potrošači bi trebali obratiti pozornost i pogledati sastav i deklaracije proizvoda kako bi mogli vidjeti koja je hrana uvezena iz trećih zemalja ili potiče iz drugih europskih zemalja, i na temelju tih informacija donijeti odluku prilikom odabira i kupovine.
„Sad kad vidimo posljedice klimatskih promjena, moramo posebnu pozornost obratiti na izazove unutar Jednog zdravlja, koje se odnosi na međusobne utjecaje zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša u kojima živimo, moramo pripaziti na dolazak novih štetnih mikro i makroorganizama koji nisu samo štetni za ljude nego i životinje, prije svega mislim na zoonoze.“, istaknuo je Knežević te naveo kako je HAPIH aktivan u ovom području i trenutno s partnerima provodi projekt kojeg će se uspostaviti koordinirani sustav nadzora određenih bolesti prema pristupu Jednog zdravlja vrijedan oko milijun eura.
„Sve češće smo svjedoci povlačenja hrane s polica i to je znak učinkovitog i transparentnog funkcioniranja sustava. Sami subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za stavljanje sigurne hrane na tržište, međutim zbog kompleksnosti poljoprivredo-prehrambenog lanca, mnoštva dionika koji provode mnoštvo aktivnosti, moguće je da nastanu određene nesukladnosti. Službenim kontrolama koje provode nadležna državna tijela nastoji se pojava takvih nesukladnosti zadržati na što nižoj razini. ”, zaključio je Knežević.
Na konferenciji je sudjelovao i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević koji je ovom prigodom ustvrdio: “Da bismo mogli govoriti o budućnosti hrane i maloprodaje, u Hrvatskoj i EU treba prije svega analizirati i reći u kakvoj se situaciji po pitanju proizvodnje nalazimo. Hrvatska je lani ostvarila najveći, povijesno gledajući, vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda.To je bilo 1,9 milijardi eura, odnosno 30 posto u odnosu na 2020. godinu. Izvoz nam pada za 2,5 posto, a uvoz raste na 10 posto. U ovoj godini je pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67 posto.“
S obzirom na brze tehnološke inovacije, promjene u potrošačkim navikama i sve većem naglasku na održivosti, sektor hrane i maloprodaje suočava se s izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost globalne prehrambene infrastrukture. Ove su teme, ističu organizatori konferencije, posebno važne za Hrvatsku zbog poticanja inovacija i otvaranja novih radnih mjesta, što generira gospodarski rast. Važno je unaprijediti infrastrukturu i tehnologiju proizvodnje hrane, naročito u uvjetima zajedničkog europskog tržišta, zbog čega je bitno poticati konkurentnost domaćih proizvođača. Od velike je važnosti i digitalna transformacija, ali i povezivanje i suradnja svih sudionika u procesu proizvodnje i plasmana prehrambenih proizvoda, istaknuto je na konferenciji.
Izvor foto: Motus media
