U opatijskom hotelu Ambasador od 12. do 14. svibnja održana je tradicionalna konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane Hrvatske gospodarske komore koja je okupila brojne stručnjake i znanstvenike, predstavnike nadležnih tijela, javnog zdravstva, instituta te subjekata u poslovanju s hranom. Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva zdravstva i Državnog inspektorata RH, u suradnji s brojnim partnerima, među kojima i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
U fokusu i ovogodišnjeg, 18. izdanja konferencije, bile su inovacije u prehrambenoj industriji, novosti iz zakonodavstva, klimatske promjene i rizici, održivost i odgovorno poslovanje u lancima opskrbe, zdravstveni aspekt i dr.
Uvjetovana aktualnim izazovima, od geopolitičkih sukoba i carinskih ratova, do negativnog utjecaja klimatskih promjena, samodostatnost postaje pitanje nacionalne sigurnosti, a proizvodnja hrane strateški nacionalni interes stoga treba ojačati otpornost prehrambenog sektora i povećati produktivnost, poruka je ovogodišnje konferencije.
Potrebno ciljano investiranje u nove tehnologije i inovacije
“Hrvatska prehrambena industrija ima veliki potencijal, od ulaska u EU fizički volumen proizvodnje hrane i pića povećao se za preko 20 posto, a stvorili smo prehrambene brendove koji ravnopravno mogu konkurirati na najzahtjevnijim tržištima EU. Međutim, niska produktivnost, podinvestiranost i mali kapaciteti zahtijevaju dodatna ulaganja. Zato je važno da u aktualnim 3. izmjena Strateškog plana ZPP-a uz EU sredstva, povećamo udio nacionalnih sredstava barem za 30 posto i ciljano ih usmjerimo u investicije, nove tehnologije i inovacije koje su preduvjet povećanja produktivnosti i konkurentnosti, ali i ključni alat za rješavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji”, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva istaknuo je kako Ministarstvo podupire inicijative koje povezuju znanost i inovacije s tradicijskom proizvodnjom. „Kroz oznaku ‘Dokazana kvaliteta’ jačamo prepoznatljivost domaćih proizvoda. Hrvatska ima 51 EU-zaštićeni proizvod, čime je među vodećima u EU. Sigurnost hrane je pitanje zdravlja, ali i sigurnosti. Suočeni s izazovima, ulažemo u modernizaciju i održivost kako bi sustav bio učinkovit i transparentan”, naglasio je Matijević.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić je istaknuo kako kontinuirane službene kontrole kvalitete i sigurnosti hrane predstavljaju temeljnu, svakodnevnu zadaću sanitarne, veterinarske i poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata.
Predstavljen novi alat za povećanje učinkovitosti samokontrola u prehrambenoj industriji
Uvodnim predavanjem „Rangiranje rizika od opasnosti u hrani – alat za povećanje učinkovitosti samokontrola u prehrambenoj industriji“, dr.sc. Dražen Knežević, voditelj HAPIH-ovog Centra za sigurnost hrane, upoznao je okupljene predstavnike prehrambene industrije s metodologijom rangiranja rizika od kemijskih kontaminanata koji se mogu nalaziti u hrani, a koju je razvio HAPIH-ov Centar za sigurnost hrane.
Naime, Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda i Svjetska zdravstvena organizacija ukazuju na to kako se novi proizvodni sustavi pojavljuju širom svijeta kao odgovor na nova tehnološka dostignuća, nova znanstvena otkrića i potrebe za pomakom prema održivosti i otpornosti, ali i rastućim utjecajem klimatskih promjena, utječući pri tome na značajno mijenjanje poljoprivredno-prehrambenog krajobraza u sljedećih 5 do 25 godina. U svjetlu postojećih i predstojećih transformacija istaknuta je potrebu za proaktivnom pripremom nadležnih tijela za sigurnost hrane i subjekata u poslovanju s hranom, posebice u kontekstu povećanje korištenja znanstvenih dokaza i procjena rizika u donošenju odluka, optimiziranja prilagođene procjene sigurnosti hrane, usklađivanja regulatornih zahtjeva i standarda sigurnosti hrane.
Kao odgovor na postojeće i buduće izazove dr.sc. Knežević upoznao je sudionike skupa s metodologijom rangiranje rizika prema vrsti kontaminanta i prema posebnim kombinacijama kontaminanata ili skupina kontaminanata i skupina proizvoda. Istaknuo je kako ovakvo rangiranje rizika u prehrambenoj industriji, u okviru kojeg bi se analizirali podaci vezani za rezultate samokontrola i prodaje, može pomoći pri sveobuhvatnom razumijevanju potencijalnih rizika i donošenju informiranih poslovnih odluka usmjerenih prema zaštiti i unaprjeđenju poslovanja te zaštiti potrošača, sustavnoj analizi potencijalnih opasnosti i procjeni povezanih rizika, kako bi se poboljšala sigurnosna učinkovitost i postigli organizacijski ciljevi, identificiranju i klasificiranju izvora rizika, utvrđivanju rizika u nastajanju i utvrđivanju nedostataka u znanju i pouzdanosti informacija.
Dodatno je istaknuo kako rangiranje rizika u prehrambenoj industriji može pomoći voditeljima osiguranja kvalitete prilikom određivanja rasporeda revizija i određivanja svrhe i opsega svake revizije, odobrenim revizorima kada procjenjuju sigurnost procesa unutar prehrambenog poslovanja, u skladu s opsegom revizije na temelju kriterija revizije te industrijskim udruženjima, tvrtkama i konzultantima za sigurnost hrane pri razumijevanju rizika koje trebaju kontrolirati u svojim prehrambenim procesima ili procesima svojih klijenata te značaju tih rizika za javno zdravlje.
Ovom su prigodom predstavnici prehrambene industrije iskazali interes za unaprjeđenjem poslovanja temeljeno na rezultatima ovakvog rangiranja rizika.
