Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi prioriteti su u nadolazećem razdoblju, poručeno je sa stručnog skupa Samodostatnost u hrani za sigurnu budućnost koji se u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i u suradnji sa Županijskom komorom Otočac održao u Sisku.
„Jedno od važnih pitanja je kako povećati produktivnost i fizički obujam proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda da bismo u budućnosti mogli smanjiti uvoznu ovisnost i lakše se nosili s globalnim tržišnim poremećajima i cjenovnim pritiscima“, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Za razvoj hrvatske poljoprivrede kroz Strateški plan 2023.-2027. na raspolaganju je 3,8 milijardi eura, a cilj je u ovom razdoblju kroz poljoprivredne EU fondove domaćim poljoprivrednicima i ostalim korisnicima u ruralnom prostoru dodatno osnažiti dohodak te modernizirati poljoprivrednu proizvodnju, podignuti razinu prerade i povećati ukupnu razinu samodostatnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH. U Strateškom planu stoga je podignut i udio financiranja iz nacionalnih sredstava s 15 na 20 posto te je povećana omotnica za poljoprivredu za 103 milijuna eura, istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
„Očekujemo i kroz ovaj stručni skup razmjenu mišljenja i ideja te smjernice stručnjaka i dionika na koji način pospješiti provedbu EU fondova u poljoprivredi, odnosno ubrzati realizaciju investicija u ovaj sektor, kako bi podigli našu konkurentnost u proizvodnji hrane. S druge strane, hrvatska poljoprivreda mora težiti realizaciji kapitalnih projekata kako bi poljoprivreda i prehrambena industrija ponovo oživjela na području Sisačko-moslavačke županije, ali i njoj sličnih županija. Novi projekti koji će ostvariti dodatnu vrijednost našem sirovinskom potencijalu (žitarice, uljarice, voće i povrće) te staviti u funkciji neiskorištene resurse (zemljište i voda) i kroz povećanu cijenu rada u poljoprivredi ostvariti kvalitetnija zapošljavanja u ovom strateškom sektoru“, istaknuo je Majdak.
Na panelu „Poremećaji na tržištu hrane ( i budući izazovi )“ ravnateljica HAPIH-a doc. dr. sc. Darja Sokolić je istaknula: „Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu kroz svoje redovne aktivnosti i planove doprinosi aktivnostima u prijeko potrebnom podizanju samodostatnosti i konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvođača, zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kako kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, tako i intenzivnom suradnjom sa svim dionicima, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo učiniti značajne pomake.“
U nastavku je navela kao primjere aktivnosti izrade karte pogodnosti tla kao podloge Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u smislu postavljanja dodatnih kriterija za mjere i natječaje, kao i nedavno pokrenutu suradnju HAPIH-a s Osječko-baranjskom županijom na unapređenju uzgoja voća i povrća, kroz uspostavu pokušališta s ciljem povećanja produktivnosti naših proizvođača, kao i suradnju s Dubrovačko-neretvanskom županijom kroz podizanje eksperimentalnih nasada u svrhu ispitivanja postojećih i inovativnih modela uzgoja agruma.
Ravnateljica se osvrnula i na značajne projekte koji su u planu, a koji će nam dati rješenja uporabe nusproizvoda u cilju proizvodnje visokovrijednih sirovina, odnosno ekoloških sredstava za zaštitu bilja.
Stručni skup u Sisku bio je prilika za razmjenu iskustava, znanja i primjera dobre prakse. Tihomir Babić, predsjednik HGK ŽK Sisak, istaknuo je kako je daljnji razvoj poljoprivrede iznimno važan za opstanak i razvoj ruralnih područja. „Nove investicije, modernizacija i uvođenje inovacija u procese proizvodnje i prerade hrane imat će značajnu ulogu u revitalizaciji Sisačko – moslavačke županije, za stvaranje novih radnih mjesta, a time i za zadržavanje i povratak ljudi u ovaj kraj, zaključio je Babić.