Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) je na dan otvaranja Gospodarskog centra u Osijeku, u petak, 21. travnja, u sklopu programa 29. Osječkog proljetnog sajma organizirala okrugli stol „Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju s posebnim osvrtom na tlo, voćarstvo i stočarstvo“.
Panelisti Hrvoje Hefer, (HAPIH), Milena Andrišić (HAPIH), dr. sc. Daniel Rašić (HAPIH), prof. dr. sc. Domagoj Rastija (FAZOS), prof. dr. sc. Zdenko Lončarić (FAZOS) i izv. prof. dr. sc. Tomislav Vinković (FAZOS) te dr. sc. Drago Solić (HAPIH) okupljenim su sudionicima prezentirati rezultate istraživanja provedenih u sklopu projekata „AGROEKOTEH- Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama“ KK.05.1.1.02.0018 te „APPLERESIST – Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna području kontinentalne Hrvatske“, KK.05.1.1.02.0029.
U interaktivnoj raspravi panelisti su raspravljali o zabilježenom utjecaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju kao i projekcijama očekivanih trendova u budućnosti, te ukazati na potencijalne mjere prilagodbe proizvodnje u cilju smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena na hrvatsku poljoprivredu.
Hrvoje Hefer, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za tlo istaknuo je uvodno kako su klimatske promjene dovele do toga da statistički gledano ima dovoljno oborina na papiru, ali nisu dobro raspoređene tijekom vegetacije, što se ključno u najosjetljivijim fenofazama razvoja – oplodnji i nalijevanju zrna, pa je krajnji rezultat smanjeni prinos. Kako bi struka i znanost iznašla rješenja i pomogla poljoprivrednicima u prilagodbi, pokrenut je projekt Agroekoteh.
“Važno je da svi prikupljeni podaci ne ostanu samo u tablicama ili udžbenicima nego da se predstave javnosti, da se vidi što se događa s našim tlom u posljednjih 15 godina. Evidentno je da humus opada, mijenja se pH, javljaju se neke nove tvari koje nismo imali u našem tlu“, rekao je Hefer istaknuvši potrebu za nastavkom istraživanja i novim projektom kojim bi se istraživanja proširila na više lokacija i više analiza.
Uloga stočarstva
Problemi s gospodarenjem organskim tvarima posljedica su, između ostaloga, i zanemarivanja dobre poljoprivredne prakse kao što je primjerice zelena gnojidba, ali i smanjivanja stočarskog fonda, rečeno je na panelu.
Dr. sc. Dragan Solić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje u HAPIH-u povukao je paralelu europskog i hrvatskog stočarstva te ocijenio kako je danas stočarstvo globalno ugroženo, jer je jedan od najvećih izvora emisija stakleničkih plinova. Istaknuo je veliku razliku u količini emisija stakleničkih plinova gledano na svjetskoj, europskoj i hrvatskoj razini, pri čemu su kod nas emisije prilično niske. Glavni je razlog tomu smanjenje broja životinja u stočarskoj proizvodnji, poglavito preživača koji i najviše doprinose emitiranju metana i dušikovog oksida. Kao jedno od glavnih pitanja ističe globalni rast stanovništva, odnosno kako će poljoprivreda omogućiti hranu za populaciju koja je sve bogatija i traži sve više animalnih bjelančevina, što za sobom povlači povećanje proizvodnje mlijeka, mesa i jaja, a samim tim i stakleničkih plinova. Moguće je, kaže, do određene granice ostvariti povećanje proizvodnje s istim brojem životinja tako da se primjenom novih tehnologija poveća proizvodnja po grlu. Ovdje vidi prostora za povećanje domaće stočarske proizvodnje pri čemu zbog niskih emisija neće biti plaćanja europskih kazni.
Solić prošle godine uvedene potpore za korištenje stajskog gnojiva na poljoprivrednom zemljištu ocjenjuje kao izvrsne, i za ratarstvo i za stočarstvo, no upozorava na probleme pokrivanja spremišta radi smanjenja emisije stakleničkih plinova iz stajskog gnojiva te korištenja količina zeolita u tlu.
Rezultati istraživanja pokazali promjene
Dr.sc. Daniel Rašić, rukovoditelj Odjela za informacijski sustav u Centru za tlo HAPIH-a i jedan od istraživača na Agroekoteh projektu je naveo kako su rezultati analize ukupno 1.000 uzoraka tla pokazali degradaciju svih svojstava tla. Značajna degradacija je utvrđena kod sadržaja humusa koji se na istim parcelama nakon 15 godina intenzivnog korištenja smanjio s 2,22 % na 2,09 %.
Razina humusa značajno je smanjena na četiri od pet lokacija uzimanja uzoraka, potvrdila je Milena Andrišić, dipl.ing.agr, rukovoditeljica Odjela za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, te dodala kako su na tri lokacije najvrjednija i najkvalitetnija tla – černozemi, na kojima se razina humusa i najviše smanjila. Naglasila je kako se smanjenjem humusa posljedično smanjio i kapacitet tla za vodu te upozorila da je zadnji trenutak za akciju – držanje plodoreda, zelenu gnojidbu, primjenu stajskog gnojiva, kao neminovne mjere.
Nužna prilagodba agrotehničkih mjera
Prof.dr.sc. Zdenko Lončarić je istaknuo kako problem zakiseljavanja tla ide rame uz rame s problemom smanjenja organske tvari u tlu. Podsjetio je kako se posljednjih desetljeća, posebice u bivšem sustavu, intenzivirala uporaba mineralna gnojiva čime se značajno smanjio potencijal elastičnosti tla i povećala njegova kiselost. Pohvalio je mjeru 10.1.17. za financiranje upotrebe stajskog gnojiva, koju je Ministarstvo poljoprivrede propisalo u okviru eko shema. Naveo je kako su ispitivanja u okviru Agroekoteh projekta pokazala da danas raspolažemo s fosforom iz stajskih gnojiva dovoljnim za 700 tisuća hektara, ali se ne gnoji adekvatno, jer se ta količina unosi na svega 200 do 300 tisuća hektara. Nameće se zaključak kao je nužna optimizacija, odnosno smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva.
Prof.dr.sc. Lončarić je podsjetio i na korištenje žetvenih ostataka od kojih bi se, s ostalim organskim ostacima iz poljoprivredne, prehrambene i šumarske industrije kao i komunalnog sektora, mogla proizvoditi organska gnojiva. Tako bi se osim stajskih gnojiva, u tlo mogao unositi i kompost, koji danas uglavnom dolazi iz uvoza, a imamo veliki potencijal za njegovu proizvodnju.
Podaci govore kako se uvriježenom agrotehnikom u sveprisutnim klimatskim promjenama godišnje gubi 1 % humusa. Sva agrotehnika ubuduće, ističe prof.dr.sc. Lončarić, mora biti usmjerena na mjere koje će povećati količinu organskog ugljika, odnosno humusa u tlu.
Na ključnu ulogu vode upozorio je prof.dr.sc. Domagoj Rastija, ističući kako je gnojidba u suši uzaludna. Smanjenje sadržaja humusa djeluje na strukturu, poroznost tla i kapacitet tla za vodu, pojasnio je povezanost procesa i naglasio kako na klimatske promjene ne možemo utjecati nego im se moramo prilagoditi te racionalno koristiti vodu.
Sa zajedničkim nazivnikom prilagodbe na klimatske promjene, HAPIH u suradnji s FAZOS-om i drugim partnerima završava i projekt Appleresist koji je ovom prigodom okupljenim sudionicima ukratko predstavio izv. prof. dr. sc. Tomislav Vinković.
Na raspravi je opetovano istaknuta važnost transfera znanja te primjena rezultata istraživanja i novih rješenja u primarnu proizvodnju, u čemu su jedna od karika u lancu još čvršćeg povezivanja znanosti i struke s poljoprivrednim proizvođačima i ovakvi projekti i ovakvi okruglu stolovi.
