Nove smjernice za prehranu kod šećerne bolesti, prevencija i liječenje debljine, dijetoterapija i klinička prehrana u različitim kliničkim indikacijama, kontaminanti u hrani i utjecaj na razvoj bolesti, sigurnost hrane i novi trendovi samo su neke od tematskih cjelina obuhvaćenih panel raspravama, plenarnim izlaganjima, prezentacijama radova, prikazima dobrih praksi i radionicama na 4. Kongresu Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Tako je ovogodišnji kongres međunarodnog karaktera pod nazivom „NUTRICIONIZAM I DIJETETIKA 2023“, održan 28. i 29. rujna u zagrebačkom Hotelu Westin, prema riječima organizatora predstavio brojne nove znanstvene, stručne i praktične spoznaje na području nutricionizma i dijetetike, uz poseban naglasak na multidisciplinarni pristup i raznolikosti profesije nutricionista.
Jedna od panelista na panel raspravi na temu javnozdravstvenih projekata u Republici Hrvatskoj bila je i doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja je govorila o značaju struke kao i budućnosti po pitanju hrane, te predstavila prvo nacionalno istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i djece do 9 godina provedeno u Hrvatskoj po EU Menu metodologiji. “Rezultati istraživanja predstavljaju evaluaciju prehrane i samo su jedan od tri ključna koraka koji su pred nama, ako gledamo globalno, jer su i druge države članice provele ovakva istraživanja. Drugi korak je izrada nacionalnih smjernica za pravilnu prehranu različitih dobnih populacija, koje prema Europskom zelenom planu, osim očuvanja zdravlja populacije, trebaju obuhvatiti i što manji utjecaj na okoliš. U trećem koraku potrebno je sve navedeno primijeniti u svim situacijama gdje se hrana priprema za konzumaciju, bilo da se radi o kuhinjama u školama, bolnicama i sl,, kao i u vlastitim domovima kada god je to moguće, uzimajući u obzir i ekonomske mogućnosti. Stoga će značaj struke u budućnosti, kako nutricionista, tako i prehrambenih tehnologa i biotehnologa biti od izrazite važnosti, imajući u vidu i borbu protiv pretilosti, kao i okolnosti u kojima se hrana danas proizvodi, a to su klimatske promjene i porast populacije na svjetskoj razini”, zaključila je doc. dr. sc. Sokolić.
Izvor foto: ustupljene fotografije