“Od polja do stola: kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornim na izazove današnjice”- tema je panela koji je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH i Hrvatske gospodarske komore, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, povodom Svjetskog dana hrane 2020.
Okrugli stol koji je stručno i dinamično vodio Mislav Togonal, bio je interaktivna rasprava visokih predstavnika javnog i privatnog sektora, a sudjelovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore te predstavnici gospodarskog sektora. U raspravi su sudjelovali: Doc. dr. sc. Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković, Doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Marko Pipunic, predsjednik Uprave tvrtke Žito d.o.o., Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
“Uslijed pandemije suočeni smo s novim izazovima – samodostatnost hrane i lanci opskrbe izuzetno su bitni. Inače je tendencija u Europi da se “kratki” lanci opskrbe što više intenziviraju, no ne možemo biti zadovoljni u kojem je to obliku prisutno u Hrvatskoj. Ipak kada gledamo trendove u posljednjih godinu–dvije nešto se pokrenulo: od samog organiziranja lokalnih grupa gdje se naš proizvođač povezuje s potrošačem, do toga da se više govori o prepoznavanju lokalnih proizvoda kroz sustav javne nabave. I naši potrošači sve više prepoznaju domaći proizvod koji imaju sljedivost, koji imaju podrijetlo. Analizirajući podatke iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i naše podatke, moram istaknuti da kad europski potrošač odabire proizvod koji kupuje bitno mu je njegovo podrijetlo. U Hrvatskoj je pak na prvom mjestu sigurnost hrane. No sigurno je kako i jedan i drugi parametar postaju dominantni u odnosu na cijenu i to su pozitivni pomaci. Ima još puno prostora za bolje pozicioniranje domaćih proizvođača na tržištu i na tome treba raditi, kao i na svijesti potrošača. Kupovinom domaćeg proizvoda, osim kvalitete i sigurnosti takve hrane, utječe se snažno na društvo te lanci kratke opskrbe trebaju biti snažniji”, rekao je među ostalim ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić. Na žalost, Hrvatska je po produktivnosti u proizvodnji hrane na europskom začelju, navodi potpredsjednik za poljoprivredu i turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, prof.dr.sc. Dragan Kovačević. “Naša je produktivnost na razini 30% prosjeka Europske unije. Moramo povećavati i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska je, otkad je članica Europske unije, smanjila fizički obujam proizvodnje za 15%. Posebno je zabrinjavajuće što su te brojke u perjanici hrvatske poljoprivrede – stočarstvu manje za čak 23%.Valja raditi i na povećanju proizvodnje visoko-dohodovnih kultura (voće, povrća) te proizvoda s dodanom vrijednošću u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Treba jačati i prehrambenu industriju i finalizaciju proizvodnje. Nužno je uvoditi nove tehnologije, inovacije te informacijsko-komunikacijske tehnologije u poljoprivredu.
