Dvjestotinjak hrvatskih i inozemnih stručnjaka i znanstvenika iz područja genetike, oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva okupili su u Opatiji od 11. do 14. studenog 2025. godine na ovogodišnjem, 18. međunarodnom kongresu Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo, u sklopu kojega su održani i 12. Regionalni dani sjemenara. Kongres su organizirali Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko sjemenarsko udruženje – Euroseeds uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucija u području poljoprivrede, među kojima i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora te Hrvatske gospodarske komore.
Skup su pozdravili predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednica Znanstvenog odbora kongresa doc. dr. sc. Ivana Dugalić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Tomislav Vinković, dekan Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Mostar izv. prof. dr. Jurica Primorac te ravnatelj HAPIH-a Hrvoje Hefer.
„Naši instituti i naši oplemenjivači odigrali su ključnu ulogu u izazovnim vremenima, od krize Covid-19 i zatvaranja granica do međunarodnih sukoba na globalnoj razini. Ovo je najzdraviji dio hrvatske poljoprivrede i moramo ga čuvati i njegovati“, poručio je u pozdravnom obraćanju ravnatelj Hefer.
Dodijeljeno priznanje „Zlatno sjeme“
Kongres je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak koji je, između ostaloga, najavio višegodišnju mjeru potpore sjetvi certificiranog sjemena, za koju je u ovoj godini vrijednosti programa za žitarice oko 12 milijuna eura, a soje 4,5 milijuna eura. Pojasnio je da je bilo zahtjevno definirati ulazne parametre za ovu godinu te je odluka donesena u zakašnjelom roku po uzoru nekih zemalja-članica EU-a. „Odluku smo ipak donijeli i tu smo napravili određeni iskorak, što proizvođači cijene“, rekao je Majdak i najavio kako će se u provođenje ovog programa potpore uključiti i HAPIH.
Stanje sjemenarstva u RH u posljednjih deset godina predstavio je dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnatelja i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a, koji je u svom plenarnom izlaganju istaknuo da hrvatsko sjemenarstvo pokazuje stabilan rast. To potvrđuje zabilježen porast ukupno certificiranih količina sjemena od 5,19 %, broja sorti u postupku priznavanja 22,95 %, te certificiranih količina sjemena za izvoz u treće zemlje OECD-a 39,15 % u odnosu na prosjek.
„Kod biljnih vrsta kod kojih imamo razvijenu domaću selekciju, sjemenska se proizvodnja nalazi u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica EU-a te je osigurana prehrambena sigurnost kod glavnih ratarskih kultura“, rekao je dr. sc. Goran Jukić i naveo kako je Hrvatska u ovom trenutku druga zemlja u Europskoj uniji po sjemenskoj proizvodnji soje, šesta ozimog ječma, osma ozime pšenice te deveta po sjemenskoj proizvodnji kukuruza. „Pod svaku cijenu potrebno je zadržati kontinuirani rad domaćih oplemenjivača koji stvaranjem novih sorti osiguravaju visoku razinu proizvodnje sjemena u Republici Hrvatskoj“, zaključio je dr. sc. Jukić.
Odavanje priznanja vrijednim postignućima ovog sektora i ove je godine uveličalo svečanost otvaranja rada kongresa. Tako su uručena priznanja „Zlatno sjeme“, koje tradicionalno dodjeljuje Hrvatsko agronomsko društvo, ovogodišnjim laureatima – Bc Institutu d.d. Zagreb za sortu Pedro – najrašireniju sortu soje u Republici Hrvatskoj; Poljoprivrednom institutu Osijek za sortu Barun – najrašireniju sortu ozimog ječma te tvrtki RWA Hrvatska d.o.o. kao najvećem dorađivaču sjemena u RH u 2024./2025. godini po certificiranim količinama sjemena.
Predstavljeni rezultati najnovijih istraživanja
Središnje teme kongresa bile su: Proizvodnja sjemena i sadnog materijala u odnosu na klimatske promjene i očuvanje bioraznolikosti; Od zaštite oplemenjivačkoga prava do održive industrije sjemena i sadnog materijala te Novosti u zakonskoj regulativi vezane za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Tijekom četiri dana rada kroz 44 stručna i znanstvena izlaganja predstavljeni su rezultati najnovijih istraživanja hrvatskih i inozemnih agronomskih stručnjaka te održane panel rasprave na aktualne teme Certificirano sjeme i potpore, Nova rješenja – izazovi – u doradi i tretiranju sjemena te Prilagodba rasadničarske proizvodnje klimatskim promjenama.
Svoj su obol radu ovogodišnjeg kongresa dali i stručnjaci i znanstvenici HAPIH-a iz Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Centra za zaštitu bilja i Centra za voćarstvo i povrćarstvo koji su kao autori ili koautori održali prezentacije radova: Sustav zaštite biljnih sorti u EU – inovacije za budućnost oplemenjivanja bilja; Doprinos i strateška uloga laboratorija za ispitivanje sjemena i biotehničke analize HAPIH-a u sjemenarstvu RH; Poseban nadzor štetnih organizama kao podrška izdavanju biljnih putovnica; Priznavanje biljnih sorti u Hrvatskoj od 2015. do 2025. godine; Proizvodnja voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala U RH; Nadzor reguliranih i nekarantenskih štetnih organizama u voćnim rasadnicima; Mogućnost zaraze loznih cijepova fitoplazmama vinove loze u prporištu; te Potencijali tradicionalnih genotipova jabuke za oplemenjivačke programe.
Izvor foto: Hrvatsko agronomsko društvo/Visual Art Studio
