“U proizvodnji funkcionalne hrane vidimo priliku za prehrambenu industriju zbog rastućeg tržišta i povećanja potražnje za hranom koja nudi benefit za zdravlje. Povećanje ulaganja u istraživanje u ovom području ključno je za unapređenje inovacija i konkurentske sposobnosti. Suradnja a istraživačkim institucijama, znanstvenom zajednicom i drugim kompanijama kako bi zajednički financirali takve projekte, trebali bi biti snažni pokretači za rast tržišta funkcionalne i inovativne hrane u Hrvatskoj”, istaknula je direktorica Sektora za poljoprivredu, Jelena Đugum na 15. stručnom skupu Funkcionalna hrana u Hrvatskoj koji je u Zagrebu okupio najpoznatije domaće prehrambene tvrtke, nadležna tijela, znanstvenu zajednicu, javno zdravstvo, pod krilaticom – Sinergija gospodarstva, znanosti, kontrole i sigurnosti hrane.
Na skupu, koji tradicionalno organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatsko društvo za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, između ostaloga istaknuto je kako je u usporedbi s 2008. godinom, kada je cjelokupno tržište funkcionalne hrane bilo procijenjeno na 80 milijardi američkih dolara, pri čemu su SAD i Japan držale većinski udio (60 posto) krajem 2022. godine globalno tržište funkcionalne hrane dosegnulo vrijednost od 193,77 milijarde američkih dolara i očekuje se da će dodatno rasti uz godišnju stopu od 6,7 posto.
Ovom su prigodom predstavljeni i rezultati nacionalnog istraživanja prehrambenih navika djece kroz prizmu funkcionalne hrane u prehrani dojenčadi i djece u RH, a u ime istraživačkog tima koji je predvodila doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), sudionicima ovog skupa prezentirala ih je Martina Pavlić, mag.nutr., stručni savjetnik u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a. Istaknula je kako je riječ o prvom usklađenom istraživanju potrošnje hrane među djecom u Hrvatskoj, koje je provedeno prema EU Menu metodologiji Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) kako bi se uspostavila usklađena europska baza podataka o konzumaciji hrane. Populacija ispitanika u istraživanju uključivala je dojenčad od tri mjeseca do djece od devet godina starosti. Dobiveni rezultati su pokazali kako je 73 % djece konzumiralo obogaćenu hranu, ponajviše proizvode iz kategorija pahuljica, bezalkoholnih pića i kakaa. Najčešće se konzumira hrana obogaćena vitaminima, slijedi vitaminsko-mineralno obogaćena hrana, dok je najrjeđe zabilježena konzumacija hrane obogaćene omega-3-masnim kiselinama.
“Postoje uočljive promjene u prehrambenim navikama kroz dobne skupine, pri čemu dojenčad uglavnom konzumira obogaćenu hranu poput mlijeka, žitarica i komplementarne hrane, kod predškolaca se smanjuje konzumacija ovih kategorija, dok školarci bilježe porast u konzumaciji obogaćenih napitaka, ali i smanjenje konzumacije obogaćenih proizvoda iz kategorije mlijeka”, izjavila je doc .dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a i voditeljica projekta.