Održan 13. Kongres s međunarodnim djelovanjem – OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

Hrvatsko agronomsko društvo i Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu u suradnji s brojim znanstvenim i stručnim institucijama, i ove je godine, unatoč pandemiji, organizirala manifestaciju 13. Kongres s međunarodnim djelovanjem – OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO koji se održao dana 12. studenog 2020. g. putem Zoom platforme, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

               Kongres je, u ime ministrice poljoprivrede Marije Vučković, otvorio državni tajnik Tugomir Majdak te istaknuo važnost samodostatnosti, a ponajviše u proizvodnji hrane, jer sjeme i sadni materijal temelj su poljoprivredne proizvodnje i prva su karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom.

Kongres je osmišljen u kontekstu plenarnih izlaganja i Sekcije oplemenjivanja bilja i sjemenarstvo, a teme kongresa bile su: perspektive i izazovi sjemenarstva u novom programskome razdoblju, trendovi u oplemenjivanju bilja i selekciji reprodukcijskog materijala, novosti iz zakonske legislative u sjemenarstvu i rasadničarstvu kao i stanje sjemenske i rasadničarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

               Ovom prigodom dodijeljena su dva prestižna priznanja “Zlatno sjeme”, i to Bc Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb te Poljoprivrednom institutu Osijek. U ime Bc Instituta nagradu je primio direktor sjemenarstva dipl. ing. agr. Kristijan Puškarić. Jubilarno, sada već deseto takvo priznanje pripalo je najprodavanijem hibridu kukuruza u Republici Hrvatskoj “Pajdaš” koji je svih ovih godina hibrid broj 1 na tržištu, ima jedinstven imidž kojega krasi prilagodljivost svim agroekološkim uvjetima, stabilnost i standard u rezultatima svake. Naime, u prošloj sezoni, 2019/20. deklarirano je 443.256,80 kg hibrida Pajdaš od ukupno deklariranih 3.420.111,35 kg sjemena kukuruza za hrvatsko tržište, što je udio od 13 posto. Nadalje, priznanje “Zlatno sjeme” za soju sorte IKA uručeno je i dr. Aleksandri Sudarić s Poljoprivrednog instituta Osijek koja je istaknula kako je to veliko priznanje ne samo u programu oplemenjivanja i sjemenarstva soje, nego i za samu instituciju koja zbog svoje misije u društvu – stvaranja domaćeg sortimenta svih važnih ratarskih kultura, daje značajan doprinos unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. “Ovo je priznanje potvrda našeg rada, kvalitete sortimenta soje Poljoprivrednog instituta u Osijeku, ali je i motivacija za daljnji rad na ovom području. Posljednjih 5 do 6 godina udvostručena je proizvodnja soje u Hrvatskoj i prati europski trend proširenja te kulture koja je genetski nemodificirana s ciljem smanjenja ovisnosti o uvozu soje”, zaključila je.

Ravnatelj HAPIH-a i dopredsjednik Hrvatskog agronomskog društva doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić izrazio je zadovoljstvo sjemenskom proizvodnjom s obzirom na uzlazne trendove. Količina sjemena koja odlazi u treće zemlje povećana je za gotovo sto posto. Broj sorata u priznavanju raste. Sjemenska je proizvodnja osnova konkurentne ratarske proizvodnje koja je i baza proizvodnje stočne hrane. Bez snažne ratarske proizvodnje zasnovane na kvaliteti sjemena ne možemo graditi domaću poljoprivredu. Iskustvo pokazuje da u državama koje nemaju kvalitetu sjemena i sjemensku proizvodnju, poljoprivrednici uglavnom siju skupo sjeme lošije kvalitete. Možemo se pohvaliti kako hrvatski poljoprivrednici i u europskim i u svjetskim razmjerima siju najkvalitetnije sjeme po prihvatljivim cijenama. To je dobro i ta naša grana sjemenske industrije ima značajnu izvoznu orijentaciju. Rasadničarstvo nam nije toliko kvalitetno i tu tek predstoje određene promjene. Moramo znati kako je rasadničarstvo vezano uz probleme koji se dominantno odnose na proizvodnju voća. Onog trenutka kad budemo riješili izazove u voćarskoj proizvodnji i rasadničarska će proizvodnja sigurno krenuti naprijed. Posljednjih smo godina imali elementarne nepogode, što se odrazilo i na potražnju za sadnicama”, naglasio je.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA