Voda je esencijalni prirodni resurs koji nažalost nije nepresušan, stoga je pametno, racionalno upravljanje vodnim resursima, nužno za održivo sutra i opstojnost života na planetu uopće, istaknuto je na nacionalnom obilježavanju Svjetskog dana hrane 16. listopada. Skup je u Gospodarskom centru OBŽ-a u Osijeku organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a uz podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Focal Pointa Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
FAO je u fokus promišljanja ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane, koji se obilježava u 150 zemalja širom svijeta, stavio vodu stoga je krovna tema i ovog skupa bila „Voda je život, voda je hrana“.
Pozdravljajući okupljene sudionike u ime organizatora doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a je istaknula kako Hrvatska u svjetskim i europskim razmjerima jako dobro stoji s resursima vode, pogotovo kvalitetne pitke vode i vode za proizvodnju hrane.
„Izuzetno je važno održati te resurse tako da svakodnevno promišljamo o racionalnoj upotrebi. Upravo je ovo dan kada pozivamo sve da razmišljaju o korištenju vode, kako na osobnoj razini, tako i na poslovima kojima se bave, s ciljem njezina očuvanja za buduće generacije“, uvodno je rekla ravnateljica Sokolić.
Nužna bolja zaštita izvora vode
Sudionicima skupa obratio se i Viliami Fakava, predstavnik Regionalnog ureda FAO-a za Europu i središnju Aziju, koji je podsjetio kako se Svjetski dan hrane obilježava od 1979. kako bi se podigla svijest o održivom sustavu proizvodnje hrane. U FAO-vom kalendaru je posebno istaknut i 22. ožujak kao dan posvećen vodi. No ova godina je posebna jer je Svjetski dan hrane u fokus stavio upravo vodu kako bi ukazali na nužnu bolju zaštitu životno važnih izvora vode koje imamo.
„Voda je ključna u poljoprivredi, kao i drugim sektorima ekonomije. Najveći izazov za nas sada su globalni porast stanovništva i klimatske promjene, te činjenica da 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama s nedostatkom vode. Poljoprivreda je za FAO najveći potrošač vode, s čak 70 posto potrošnje vode. Očekujemo da će globalna potražnja vode u poljoprivredi do 2050. porasti za 35 %. Glavni nam je zadatak osigurati dovoljne količine vode za poljoprivredu i istovremeno pomiriti potrebe vode u drugim gospodarskim aktivnostima,“, rekao je između ostaloga Fakava zaključivši da svaka država ima svoje izazove, no održivo upravljanje vodom zajednički je imperativ. Za to je potrebno koordinirati politike, razvijati sustave i poticati nove tehnologije u navodnjavanju, investicije u infrastrukture za odgovorno upravljanje vodom, kako i sustave za uporabu otpadnih voda.
„Pristup čistoj vodi nije samo esencijalan za opstanak nego igra vitalnu ulogu u osiguranju održive proizvodnje sigurne hrane za sve. Voda je ključni element za bolju poljoprivrednu proizvodnju, za bolju prehranu, bolji okoliš i bolji život za sve. Neka nas ovaj Svjetski dan hrane podsjeti da moramo mudro koristiti našu vodu“ zaključio je Fakava. Središnji dio ovog događanja bio je okrugli stoli pod nazivom „Inteligentno upravljanje vodnim resursima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“, koji je moderirao Davor Lončarić, urednik HRT Radio Osijeka, a na kojem su, uz doc. dr. sc. Darju Sokolić, ravnateljicu HAPIH-a, sudjelovali i Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, prof. dr. sc. Mirna Habuda-Stanić, redoviti prof. Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek te Marinko Pleština, član Uprave Jamnice.
Racionalno upravljanje vodama
Doc. dr. sc. Darja Sokolić je ilustrirala potrošnju vode podatcima da je za proizvodnju kilograma kave potrebno 18.900 litara vode, za rajčicu 200 litara po kilogramu, za hamburger 2.400 litara, a za kilogram kruha 1608 litara.
„Imajući to u vidu moramo voditi brigu o potrošnji vode u svim segmentima agrosustava, da nove tehnologije idu u smjeru racionalnog korištenja vode. Upravo je i jedan od zaključaka Summita u Rimu ovog ljeta bio da su naši agrosustavi neodrživi a voda nam je uz tlo jedan od ključnih resursa i moramo promišljati o tome“, rekla je ravnateljica Sokolić i dodala kako je HAPIH uključen u aktivnosti na zaštiti voda, poglavito u dijelu provedbe Nitratne direktive preko Centra za tlo.
Zaključno je poručila da treba piti dovoljne količine vode jer naša voda je kvalitetna, ali da treba racionalno koristiti vodu za sve ostale potrebe. Glede prehrambenih navika istaknula je najnovije rezultate nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece do devet godina koji dnevno piju prosječno 4-5 dcl vode dnevno, ne uključujući ostale napitke. Hrvati piju najviše vode u odnosu na sve članice EU-a čemu vjerojatno doprinosi i naš „mali fenomen“ u odnosu na ostale zemlje članice – da Hrvati piju velike količine kave uz koju je uobičajeno servirati i čašu vode.
Hrvatska prva u Europi po količini vode po stanovniku
Elizabeta Kos je istaknula kako je Hrvatska prva u Europi po količini vode po stanovniku. Prema podatcima EUROSTAT-a, ažuriranim u kolovozu ove godine, Hrvatska ima oko 30.000 kubika vode po stanovniku, a daleko iza nas su Finska, Švedska i Litva. „Što se tiče zaliha kroz Plan upravljanja vodnim područjima koji je donesen ove godine, a za vrijeme do 2027. godine, ukupno raspoložive zalihe vode su 22.163.000.000 kubika godišnje, međutim prostorno i vremenski voda nije dobro raspoređena, osobito u sušnim razdobljima. Hrvatska je dosta ranjiva na vremenske nepogode, i uz Mađarsku i Češku jedna od tri najranjivije zemlje u Europskoj uniji“, rekla je Kos pojašnjavajući kako se suše javljaju otprilike svake četiri godine i u zadnjih 20 godina čine enormne štete, koje se kreću oko dvije milijarde eura godišnje.
„Protiv toga se nastojimo boriti izgradnjom sustava za navodnjavanje kojih u Hrvatskoj imamo 28 na 21.000 hektara. U proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju smo imali 107 milijuna eura iz europskih fondova za izgradnju sustava za navodnjavanje te smo kroz program ruralnog razvoja izgradili 17 od spomenutih 28 sustava. Od pet slavonskih županija, Osječko-baranjska županija prednjači po izgrađenosti javnih sustava navodnjavanja, a isto tako ima pripremljene projekte za sljedeće financijsko razdoblje. Nažalost, poljoprivredna proizvodnja je najranjivija na klimatske promjene i uz vidljivi znatniji porast temperatura i oborina koje se javljaju ponekad u prevelikoj količini, koje također nisu dobre, nužan je sustavan rad i po pitanju navodnjavanja, ali i po pitanju odvodnje na poljoprivrednoj parceli – zaključila je Kos. Podsjetila je da je u planu bilo predviđeno navodnjavanje 65.000 hektara odnosno 6,5 posto obradivih poljoprivrednih površina, no do danas je razrađeno 65-66 lokacija odnosno više od 41.000 ha za koje su izrađene neke vrste planova ili projektne dokumentacije.
U daljnjem djelovanju cilj je smanjiti gubitke u sustavu javne vodoopskrbe ali i dati naglasak na zaštite voda, koje su još uvijek nedovoljne, jer svega 44 % otpadnih voda se adekvatno pročišćava. „To nastojimo promijeniti, izgradnjom sekundarnih uređaja za pročišćavanje voda. Nadalje, kod navodnjavanja smo usmjereni na dovoljni razvoj sustav navodnjavanja, bolje reći kontrolirano navodnjavanje, korištenje gnojiva i zaštitnih sredstava. A u doglednoj budućnosti bit će i uredba o ponovnom korištenju voda kada nemamo dovoljnih količina, ali uz oprez… sve bi to bilo inteligentno upravljanje vodama u smislu zelene i digitalne tranzicije ka Europskom zelenom planu“, zaključila je Kos.
Vodu ćemo u proizvodnji koristiti sve više
Prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić smatra da je voda veliki benefit Hrvatske, no ne iskorištava se kako bi trebalo i kakve su sve mogućnosti.
Svi skupa moramo raditi na zajedničkom modelu kako naše poljoprivredne proizvođače preorijentirati s uvjetno rečeno kapitalno intenzivnih na radno intenzivne proizvodnje“, zaključio je Zmaić još jednom podcrtavajući kako Hrvatska ima velike mogućnosti u navodnjavanju površina, naglasivši kako melioracije kao jedna od tehničkih mjera podrazumijevaju ne samo navodnjavanje nego i odvodnju odnosno drenažu. Suvišak vode je, kod primjerice velikih oborina ili poplava, u poljoprivrednoj proizvodnji veliki problem. „Naši znanstvenici i istraživači kroz svoje projekte i radove iznalaze odgovore na sve ove izazove. Između ostaloga, na našem pokušalištu za inovacije i transfer tehnologija u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede ove ćemo jeseni otvoriti natječaj u smislu navodnjavanja jednog hektara površina za daljnja istraživanja kojima će se poljoprivrednicima moći preporučiti i adekvatan sortiment“, najavio je dekan Zmaić.
Prof.dr.sc. Zvonimir Zdunić je istaknuo kako je nemoguće zamisliti modernu poljoprivrednu proizvodnju, posebice sjemensku, bez dodatnih količina vode, a sve više i merkantilnih kultura. Govoreći o strateškim ratarskim kulturama, ilustrirao je da je u jednoj sušnoj godini za proizvodnju 50 hektara kukuruza potrebno 60.000 kubika vode. Stoga su na osječkom Institutu izgradili sedam zdenaca u projektu s Osječko-baranjskom županijom, s protokom vode od 120.000 litara u sekundi, kojom će zadovoljiti njihovu sjemensku proizvodnju na 250 ha.
„Vodu ćemo u proizvodnji koristiti sve više. Iz dva razloga. Prije svega da osiguramo dovoljnu količinu kvalitetne i sigurne hrane a s druge strane da osiguramo i ekonomiju volumena proizvodnje kako bi se ukupan trošak mogao podijeliti na puno veći broj jedinica proizvoda kako bi ta hrana koja je kvalitetan i sigurna bila dostupna što širem auditoriju naših potrošača“, zaključio je prof. dr. sc. Zdunić.
Pijemo kvalitetnu vodu
Prof. dr. sc. Mirna Habuda-Stanić je istaknula visoku kvalitetu vode za piće koja se kontrolira više puta dnevno, kao i sama izvorišta. Nove tehnologije su već korak ispred europskih u detektiranju nekih nepoželjnih elemenata u vodi, i osim kemijske ispravnosti mora se pratiti i mikrobiološka ispravnost vode. „Sigurna sam da idemo prema pametnom upravljanju vodom. Europski zeleni plan pružio je alate, financijske prije svega, da upravo na tom polju možemo malo jače djelovati. Sigurna sam da će vrijeme donijeti nove izazove i nadam se da će alati s kojim a ćemo im se suprotstaviti biti dovoljno učinkoviti. Sigurna sam i da je svijest o tome da izvori vode nisu nepresušni, a isto tako da je voda nezamjenjiv kemijski spoj, prisutna, ii drago mi je da je ovogodišnji Svjetski dan hrane posvećen ovoj problematici“, zaključila je prof.dr.sc. Habuda-Stanić.
Marinko Pleštinaje istaknuo kako Jamnica ove godine obilježava 195 godina od prvih analiza vode, još za vrijeme Austro-Ugarske. Poznato je da je najkvalitetnija voda iz podzemlja, pa je s ponosom istaknuo da danas Jana nastaje iz podzemnih izvora, jedna od rijetkih iz arteških bunara na 800 metara dubine, i direktno se puni u boce, tako da je Janin prvi doticaj sa svijetom kad otvorimo bocu.Jamnica ukupno puni 400 milijuna litara godišnje vode i bezalkoholnih pića, a još uvijek je najprodavanija Jamnica u staklenoj boci, na što će se kao prodavači i u narednom periodu fokusirati.
„To nije samo voda u boci, to je i briga o vodi s obzirom na to da se radi o velikim ulaganjima u razvoj pogona na izvorištu. Voda je hrana, voda je život, kako kaže FAO, tako je i naša proizvodnja, Jamnice i Jane, također život za nas koji radimo u ovom poduzeću ali i za ruralna područja na kojima su naši izvori, tako i za građane koji imaju proizvod u ambalaži na raspolaganju kad god im zatreba. U kriznim vremenima kada javna voda nije dostupna, voda u ambalaži je spas, voda u ambalaži je zlata vrijedna“, zaključio je Pleština.
Proglašen „Komunikator godine“
Nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane bila je prigoda i za svečanu dodjelu nagrade „Komunikator godine“ koju Društvo agrarnih novinara Hrvatske u sklopu obilježavanja Dana Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) po prvi puta dodjeljuje istaknutim članovima znanstvene zajednice za njihov značajan doprinos transferu znanja i popularizaciji znanosti u poljoprivrednoj struci.
„Smatramo važnim istaknuti njegov otvoren na upite medija ali i naglasiti da njegov način komunikacije blizak domaćem poljoprivredniku donosi opipljiv rezultata kada je transfer znanja u pitanju. Njegove aktivnosti i pristup farmerima u ovim turbulentnim vremenima vidimo pozitivnim primjerom povezivanja struke i prakse što svakako ide u prilog popularizaciji agronomske znanosti te osnaživanja kohezije unutar samog sektora“, rekao je Vedran Stapić, predsjednik DANH-a, proglašavajući ovogodišnjeg i prvog laureata – prof.dr.sc. Bojana Stipeševića sa Zavoda za biljnu proizvodnju i biotehnologiju FAZOS-a, kojemu je plaketu svečano uručio dekan Krunoslav Zmaić.
„Trudim se da sve što vidim i sve što znam prenesem našim proizvođačima što brže mogu jer, bez brzog transfera znanja, bit ćemo osuđeni na iseljavanje iz buduće pustinje Europe. Da do toga ne dođe, njegujmo naše tlo, držimo ga živim, omogućimo da voda uđe a ne izađe tek-tako iz tla, držimo naša polja što vlažnijima možemo za budućnost svih nas“, poručio je prof.dr.sc. Bojan Stipešević u duhu teme Svjetskog dana hrane.
