Obavijest vinogradarima, vinogradarima amaterima i rasadničarima

Vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka, vektora zlatne žutice vinove loze!

Zlatna žutica vinove loze

Zlatna žutica vinove loze je karantenska bolest koja predstavlja veliku opasnost za hrvatsko vinogradarstvo. Prvi puta je utvrđena u Republici Hrvatskoj 2009. godine. Njenu prisutnost u zaraženim vinogradima treba iskorijeniti te spriječiti njeno daljnje širenje izvan zaraženih područja. Simptomi zlatne žutice i drugih fitoplazmoza („žutica“) vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije (Slika 1.).

Slika 1. Simptomi žutica vinove loze u vinogradu

Američki cvrčak

Epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu uzrokuje vektor, američki cvrčak (Slika 2.). Taj kukac hrani se sišući sokove iz floema vinove loze, pri čemu usvaja fitoplazmu koju unosi u svoj organizam i prenosi je hranjenjem sa zaraženih trsova na zdrave trsove. Ključna mjera za sprječavanje širenja zlatne žutice je suzbijanje vektora.

Slika 2. Američki cvrčak (odrasli oblik)

Rasprostranjenost zlatne žutice u Republici Hrvatskoj

Prisutnost zlatne žutice je potvrđena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Zagrebu te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. Vinogradari trebaju provjeriti nalaze li se njihovi vinogradi u zaraženom ili u sigurnosnom području i prema tome moraju obvezno provoditi mjere propisane Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (»Narodne novine«, broj 48/18 i 63/19). Navedene mjere potrebno je provoditi u određenim područjima (demarkiranim područjima) koja obuhvaćaju zaraženo područje širine 1 km oko mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice (zaraženog trsa) i koje obuhvaća jednu ili više susjednih katastarskih općina i sigurnosno područje koje okružuje zaraženo područje u promjeru 5 km računajući od granice zaraženog područja, a koje obuhvaća sve katastarske općine koje se nalaze unutar područja u njihovoj cjelokupnoj površini koje okružuju zaraženo područje. Demarkirana područja proglašava ministar nakon što se laboratorijskom analizom potvrdi zaraženost vinove loze zlatnom žuticom u vinogradu. Kartografski prikaz demarkiranih područja sastavni je dio Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprečavanja širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (»Narodne novine«, broj 69/19) (Slika 3.).

Slika 3. Demarkirana područja u Republici Hrvatskoj 2019. godine

Naglašavamo kako će Ministarstvo poljoprivrede u narednom periodu u službenom glasilu Republike Hrvatske objaviti Odluku s pripadajućim kartama demarkiranih područja utvrđenim sustavnim praćenjem pojave zlatne žutice tijekom 2019. godine.

Fitosanitarne mjere

Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je prisutna. Za sprječavanje njenog daljnjeg širenja potrebno je ukloniti izvor zaraze, zaraženi trs zajedno sa korijenom, a u ekstremnim slučajevima i čitave vinograde u kojima više od 20% trsova pokazuje simptome fitoplazmi.

Fitosanitarne mjere koje se poduzimaju nakon nalaza zlatne žutice imaju za cilj iskorjenjivanje bolesti, odnosno sprječavanje ili ograničavanje njenog širenja. Kako bi se to postiglo, nužno je pravodobno otkriti nova zaražena područja ove bolesti.

Obavezne fitosanitarne mjere propisane su Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (»Narodne novine«, 48/18 i 63/19). Svi posjednici vinove loze u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) obvezni su pratiti prisutnost vektora zlatne žutice vinove loze, američkog cvrčka, postavljanjem žutih ljepljivih ploča te su obvezni suzbijati američkog cvrčka dopuštenim insekticidima. Također, vinogradari su obvezni pratiti pojavu simptoma koji bi upućivali na eventualnu zarazu zlatnom žuticom te su u slučaju sumnje na zarazu dužni o tome obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Centar za zaštitu bilja.

U nezaraženom području suzbijanje američkog cvrčka provodi se prema uputama i preporučenim rokovima suzbijanja vektora ovisno o području. Preciznije rokove primjene za pojedina područja moguće je pronaći na web adresi Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (https://www.savjetodavna.hr/zastita-bilja/ )

Posjednici vinove loze trebaju postaviti žute ljepljive ploče u vinograde početkom srpnja na srednju armaturnu žicu. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Ploče služe posjedniku da provjeri učinkovitost suzbijanja vektora u svom vinogradu, ali i za informaciju o tome jesu li provedene mjere suzbijanja vektora u okolnim vinogradima.

Suzbijanje američkog cvrčka

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja. Prvo tretiranje provodi se prema preporučenim uputama i rokovima temeljem redovitog praćenja. Prvim tretiranjima suzbijaju se ličinke do trećeg razvojnog stadija (L3) prije nego što one postanu zarazne. Okvirno, prvi rok suzbijanja američkog cvrčka vinogradari trebaju obaviti sredinom lipnja. Na taj način se sprječava daljnje širenje zlatne žutice. Drugo tretiranje provodi se u prvoj dekadi srpnja odnosno dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja (poklapa se s suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja na žutim ljepljivim pločama utvrdi prisutnost vektora odnosno ako se tjedno ulove 4 i više jedinki vektora na žutoj ploči. Kod ovog tretiranja treba paziti na karencu i vrijeme berbe sorte koju se tretira. Program suzbijanja američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja.

Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka u Hrvatskoj dozvolu za tu namjenu imaju insekticidi Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Avaunt EC, Cythrin Max, Abanto, Kristan EC, Piretro Natura i Asset Five. Detaljniji podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/ .

Kako je suzbijanje američkog cvrčka obvezno u vinogradima i rasadnicima u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) te nezaraženim područjima ako se utvrdi njegova prisutnost, obavještavaju se vinogradari, vinogradari amateri i rasadničari da je vrijeme za prvo tretiranje.

Zapušteni vinogradi

Važno je naglasiti da zapušteni vinogradi predstavljaju potencijalnu opasnost za širenje zlatne žutice. Svaki posjednik bilja obvezan je zapušteni vinograd privesti poljoprivrednoj proizvodnji te ga redovito obrađivati i održavati u skladu s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 20/18). Fitosanitarni inspektor naredit će krčenje zapuštenih vinograda u demarkiranom području bez uzimanja dodatnih uzoraka za laboratorijsku analizu. Isto tako, ako posjednik bilja ili bilo koja druga osoba nađu zapušteni vinograd izvan demarkiranoga područja, o tome moraju obavijestiti nadležnog poljoprivrednog inspektora ili poljoprivrednog redara.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA