Od 2005. godine, Republika Hrvatska usvojila je pravila Europske unije u području biljnog zdravstva. U okviru novih pravila, među najvećim novostima za domaće proizvođače, poljoprivrednike i šumare, trgovce, uvoznike i izvoznike, bio je sustav biljnih putovnica. Biljna putovnica je isprava kojom se jamčila fitosanitarna ispravnost bilja koje se premješta na zajedničkom tržištu Europske unije. Biljna putovnica vrlo je zanimljiv koncept koji je uskladio do tada različita pravila između zemalja Unije, olakšao trgovinu, ali i omogućio učinkovitu provedbu jedinstvenih pravila u području biljnog zdravstva na velikom prostoru Europe. Domaći privrednici, ali i nadležne državne institucije i stručna tijela relativno brzo prilagodile su se novom sustavu. Kako to biva uobičajeno kod svih promjena, bilo je potrebno određeno vrijeme za prilagodbu i nije sve uvijek išlo bez teškoća. Bez obzira na to, općenito se može reći kako je sustav biljnih putovnica u Hrvatskoj bio funkcionalan i učinkovit.
Od kraja 2019. godine, u Europskoj uniji na snagu su stupila nova pravila u području biljnog zdravstva. Temeljna nova pravila propisana su Uredbom (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. godine o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ. Iza pomalo kompliciranog naziva, kako to obično biva s europskim propisima, stoji relativno velika uredba sa 112 članka i devet priloga. Sama uredba predviđa donošenje velikog broja dodatnih, detaljnih pravila koje donosi Europska komisija u suglasju i suradnji sa svim državama članicama. Paralelno s tim postupcima, države članice imaju zadatak prenijeti nova pravila u području biljnog zdravstva u nacionalno zakonodavstvo. Slijedom toga, Republika Hrvatska donijela je prvi, krovni propis kojim se uređuje sustav biljnog zdravstva. To je novi Zakon o biljnom zdravstvu (Narodne novine 127/2019). Novi Zakon prenosi Uredbu (EU) 2016/2031 i predstavlja novi okvir u području biljne karantene, zdravstvene zaštite bilja i fitosanitarne kontrole u Republici Hrvatskoj.
Kako se sustav biljnih putovnica u Europskoj uniji pokazao primjerenim, dobro osmišljenim i učinkovitim, zadržan je i u novim pravilima u području biljnog zdravstva. Međutim, Uredba 2016/2031 donijela je nove odredbe vezane uz biljne putovnice. Novi su formati tih isprava, nove su vrste bilja i biljnih proizvoda koje mora pratiti biljna putovnica, a novi su i posebni zahtjevi vezani uz zdravstveno stanje bilja i regulirane (karantenske i ne-karantenske) štetne organizme kojih ne smije biti na tom bilju. Međutim, najveća promjena odnosi se na kontrolu zdravstvenog stanja bilja i biljnih proizvoda koje prati biljna putovnica. Do sada su fitosanitarnu kontrolu zdravstvenog stanja bilja koje prati biljna putovnica obavljale nadležne službe. U Hrvatskoj su tu kontrolu provodile Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH, slijednik bivšeg HCPHS-a), fitosanitarna inspekcija (sada dio Državnog inspektorata Republike Hrvatske, prije u sastavu Ministarstva poljoprivrede) te Hrvatski šumarski institut. Prema novim pravilima Europske unije, kontrolu zdravstvenog stanja bilja u svrhu izdavanja biljnih putovnica preuzimaju sami posjednici bilja. Posjednici bilja jamče za fitosanitarnu ispravnost bilja i biljnih proizvoda koji su pod njihovom kontrolom. Posjednici bilja kontroliraju prisutnost karantenskih i reguliranih ne-karantenskih štetnih organizama na bilju pod svojom kontrolom i jamče njihovu odsutnost. Na taj način, posjednici bilja preuzimaju novu i važnu ulogu u biljnoj karanteni. Profesionalci čija je djelatnost vezana uz proizvodnju ili trgovinu biljem i biljnim proizvodima postaju prva i najvažnija razina u sprječavanju unošenja i širenja organizama štetnih za bilje.
Novi sustav izdavanja biljnih putovnica u Hrvatskoj propisan je novim Pravilnikom o službenom registru specijaliziranih subjekata (Narodne novine 30/2021). Pravilnik je donesen na temelju prije spomenutog Zakona o biljnom zdravstvu (Narodne novine 127/2019), a njime se prenose odredbe spomenute Uredbe (EU) 2016/2031 vezane uz registraciju posjednika bilja i izdavanje biljnih putovnica. Novi Pravilnik prvi je u nizu pravilnika koji će se propisati na temelju novog Zakona. Pravilnik se odnosi na novu kategoriju posjednika bilja, na tzv. specijalizirane subjekte. Pojam „specijalizirani subjekt“ po prvi se puta uvodi spomenutom Uredbom (EU) 2016/2031, a preuzet je u novom hrvatskom Zakonu o biljnom zdravstvu (Narodne novine 127/2019). Uredba određuje taj pojam na slijedeći način:
„specijalizirani subjekt” znači svaka osoba javnog ili privatnog prava poslovno uključena u jednu od sljedećih aktivnosti u vezi s biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima, ili više njih, i pravno odgovorna za te aktivnosti:
(a) sadnju;
(b) oplemenjivanje;
(c) proizvodnju, uključujući uzgoj, umnožavanje i održavanje;
(d) unos na područje Unije te premještanje unutar njega i iz njega;
(e) stavljanje na raspolaganje na tržištu;
(f) pohranu, prikupljanje, otpremanje i preradu.
Vodeći se navedenom odredbom, svi poslovni subjekti i fizičke osobe koji su profesionalno vezani uz jednu ili više navedenih aktivnosti trebali bi biti upoznati s novim Pravilnikom o službenom registru specijaliziranih subjekata (Narodne novine 30/2021). Pravilnik se može vidjeti ili preuzeti na poveznici Narodnih novina:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_03_30_655.html
Novi Službeni registar specijaliziranih subjekata, naveden kao naslov Pravilnika, praktično je vrlo sličan dosadašnjem Fitosanitarnom upisniku (fito-upisniku). Obveznici upisa u novi registar praktično su isti ili slični dosadašnjim obveznicima upisa u Fitosanitarni upisnik, uz neke nove kategorije obveznika. To su proizvođači sadnog materijala, proizvođači pojedinih vrsta poljoprivrednog sjemena, distributeri bilja, uvoznici i izvoznici, tvrtke ili osobe koje označavaju, popravljaju ili tretiraju drveni materijal za pakiranje (DMP), ali i neki drugi, primjerice, otkupljivači plodova agruma. To su zapravo „specijalizirani subjekti“, kako ih određuje Uredba (EU) 2016/2031, a preuzima Zakon o biljnom zdravstvu (Narodne novine 127/2019). Kako je tumačenje odredbi u zakonima i pravilnicima za mnoge ponekad zahtjevno i nejasno, Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Priručnik za upis u službeni registar specijaliziranih subjekata. Priručnik je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva, a može se preuzeti na slijedećoj poveznici:
Između ostalog, upis u novi registar potreban je i ako se zatraži ovlaštenje za izdavanje biljnih putovnica. Kako je prije spomenuto, specijalizirani subjekti mogu sami provoditi fitosanitarni nadzor bilja koje je pod njihovom kontrolom te za isto izdati biljne putovnice. Naravno, glavni uvjet za provjeru i osiguravanje zdravstvene ispravnosti bilja je znanje. Specijalizirani subjekti moraju ponajprije poznavati štetne organizme koji se na pojedinom bilju mogu javiti. Moraju poznavati osnove njihove biologije, kao i znakove koji upućuju na njihovu prisutnost. Za karantenske štetne organizme, specijalizirani subjekti bi trebali imati i temeljna znanja o rizicima i mogućnosti njihove pojave. Trebali bi znati gdje su takvi organizmi u svijetu prisutni te kako se mogu širiti biljem i biljnim proizvodima, ali i imati u vidu mogućnosti njihove pojave na bilju pod njihovom kontrolom. Uz to, specijalizirani subjekti trebali bi svakako imati znanja o reguliranim ne-karantenskim štetnim organizmima na bilju pod njihovom kontrolom. Samo uz takva znanja moguće je stručno nadzirati zdravstveno stanje bilja. Samo uz nadzor koji se provodi na načelima visoke stručnosti moguće je ostvariti temeljni cilj biljnog zdravstva – učinkovito spriječiti pojavu i širenje organizama štetnih za bilje.
Da bi se sve navedeno osiguralo, novi Pravilnik o službenom registru specijaliziranih subjekata (Narodne novine 30/2021) propisuje „stručnu osobu za biljno zdravstvo“. Stručna osoba za biljno zdravstvo je osoba koja provodi i odgovara za sve obveze vezane uz fitosanitarno stanje bilja kod specijaliziranog subjekta. Pojednostavljeno rečeno, stručna osoba za biljno zdravstvo trebala bi osiguravati fitosanitarnu ispravnost bilja te time omogućiti specijaliziranom subjektu izdavanje biljnih putovnica. Pravilnik propisuje više mogućnosti za određivanje i imenovanje stručne osobe za biljno zdravstvo. Ulogu stručne osobe za biljno zdravstvo može imati sam specijalizirani subjekt. Ta mogućnost može biti prikladna, primjerice, za male tvrtke, obrte ili poljoprivredna gospodarstva. Druga mogućnost je da stručna osoba za biljno zdravstvo bude zaposlena kod specijaliziranog subjekta. To može biti prikladno za veće tvrtke, koje već zapošljavaju agronome ili šumare. Treća mogućnost je da stručna osoba za biljno zdravstvo bude ugovorom o djelu vezana sa specijaliziranim subjektom. Na taj način, veći broj malih poduzeća ili gospodarstava može ugovorno vezati stručnjaka koji će za njih provoditi stručne poslove vezane uz biljno zdravstvo. Tim odredbama ponajprije se nastojalo privrednicima omogućiti fleksibilnost u poslovanju, uz što manje dodatnih opterećenja u smislu obaveznih zapošljavanja.
Druge važne odredbe vezane uz stručnu osobu za biljno zdravstvo odnose se na njihovo zvanje i specijalističko obrazovanje. Uvjeti za stručnu osobu za biljno zdravstvo prema Pravilniku o službenom registru specijaliziranih subjekata su slijedeći (Narodne novine 30/2021):
„Stručna osoba za biljno zdravstvo… u pogledu stručne spreme mora udovoljavati najmanje jednom od sljedećih uvjeta:
1. završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij agronomske/šumarske struke s odslušanih i položenih najmanje 90 sati modula iz zaštite bilja ili završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij zaštite bilja ili drugog smjera s odslušanih i položenih najmanje 90 sati modula iz zaštite bilja, ili
2. završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij agronomske/šumarske struke ili završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij agronomske/šumarske struke i položen ispit kod tijela za provedbu osposobljavanja…, ili
3. srednja stručna sprema i odslušana nastava te položen ispit kod tijela za provedbu osposobljavanja iz članka 16. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Stručna osoba za biljno zdravstvo iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije obvezna završiti
osposobljavanje niti položiti ispit ako dokaže da ima odslušano i položeno najmanje 90 sati modula iz zaštite bilja (predavanja, vježbe, seminari)“.
Kako je vidljivo iz citiranog teksta spomenutog Pravilnika, smatra se da dovoljnu razinu traženog specijalističkog znanja posjeduju osobe koje su završile studij agronomske ili šumarske struke i položile dovoljan broj modula ili kolegija vezanih uz zaštitu bilja. Isto se smatra i za ostale visokoškolovane osobe agronomske ili šumarske struke, no od njih se ipak zahtjeva da upoznaju tematiku i svoje znanje zatim dokažu na ispitu. Kako se i u ovom slučaju nastojao omogućiti kontinuitet poslovanja za sve poslovne subjekte, bez dodatnih ograničenja, stručna osoba za biljno zdravstvo može biti i osoba srednje stručne spreme, bez posebnih uvjeta. Zbog posebnosti zahtjeva, ali i odgovornosti koje nosi biljna karantena, te osobe moraju proći dodatnu izobrazbu (osposobljavanje) i svoje znanje dokazati položenim ispitom.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu jedno je od tijela za provedbu osposobljavanja. Osposobljavanja za stručne osobe za biljno zdravstvo počinju tijekom svibnja, a više informacija o tome može se doznati na poveznici: