Jedna od mjera je i stručna podrška HAPIH-a pri izradi i realizaciji akcijskog plana za unapređenje uzgoja lavande, te uspostavi znanstveno-istraživačke infrastrukture za poljoprivredu hvarskog područja
„Na Hvaru je 40 posto ukupne hrvatske proizvodnje lavande. Upoznati smo s uznapredovanim propadanjem lavande, pa ćemo stoga već idućeg tjedna na otok poslati timove Hrvatske agencije za poljoprivredi i hranu da bi pružili stručnu podršku pri izradi akcijskog plana za unaprjeđenje uzgoja lavande, ali i pri uspostavi znanstveno-istraživačke infrastrukture za poljoprivredu otoka“, izjavila je za medije ministrica poljoprivrede Marija Vučković kada je krajem prošlog tjedna bila u radnom posjetu Hvaru sa suradnicima Goranom Lipavićem, ravnateljem Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Sandrom Zokić, ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište te Darjom Sokolić, ravnateljicom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Stručnjaci HAPIH-a već prate ovu nemilu pojavu, pa su 2020. godine počeli provoditi preliminarna istraživanja uzroka sušenja nasada lavande na Hvaru, među kojima su fitoplazma, bakterija koja začepljuje provodne snopove, te biljni patogeni Phytophthora parasitica i Armillaria mellea, paraziti u tlu.
„Za sada nije bilo moguće utvrditi jednog patogena, jednu bolest koja bi se mogla smatrati glavnim uzročnikom propadanja lavande. U obzir treba uzeti i klimatske promjene na koje je lavanda vrlo osjetljiva. Dakle, problem je složeniji, pa će se i mjere sprječavanja ove pojave temeljiti na multidisciplinarnom pristupu kroz aktivnosti naša tri centra – Centra za zaštitu bilja, Centra za tlo i Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a koji će omogućiti razvoj, napredak i održivost proizvodnje lavande“, rekla je ovim povodom dr.sc. Darja Sokolić, navodeći kako na temelju dosadašnjih istraživanja stručnjaci HAPIH-ovog Centra za zaštitu bilja poljoprivrednim proizvođačima preporučuju sadnju reprodukcijskog materijala koji je proizveden u RH jer se tako osigurava željena sortnost te visoka kakvoća (čistoća i zdravstveno stanje). Na reprodukcijskom materijalu proizvedenom u RH u svakom trenutku se može kod proizvođača u rasadniku izvršiti kontrola zdravstvenog stanja i kakvoće. Kod proizvodnje sadnog materijala na otoku, preporučuje se uvođenje usmjerenih mjera zaštite protiv bolesti korijena, sterilizacije kontejnera za rasadu, te korištenje steriliziranog supstrata. Za uvezene sadnice predlaže se uspostava tzv. introdukcijsko-pokusnog polja koje će biti izolirano i u kojem će vrijediti pravila karantene. Nadalje, kod podizanja nasada savjetuju izbjegavati teža tla i udoline radi smrzavanja, a na parcelama na kojima je provedeno krčenje prirodne vegetacije, makije i šume, ne saditi lavandu bar dvije godine.
„Nužno je kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja bilja, kako bi rana detekcija omogućila bržu reakciju daljnjeg širenja“, zaključila je ravnateljica Sokolić najavljujući u tom kontekstu i uspostavu znanstveno-istraživačke infrastrukture.
Za ovog posjeta Hvaru, s lokalnim i regionalnim čelnicima se razgovaralo i o unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, revitalizaciji Starogradskog polja, te korištenju mjera ruralnog razvoja namijenjenih poljoprivredi i ribarstvu. Ministrica Vučković je tom prigodom najavila mjere iz programa potpora male vrijednosti za poljoprivredno zemljištu koje je istovremeno zaštićeno kulturno dobro i ima ograničenja arheoloških lokaliteta, za moguće financiranje geodetskih elaborata zbog usitnjenosti parcela, nabavu odgovarajuće mehanizacije za posebnu obradu tla, prenamjenu s obzirom na oštećenja, sadnje na zapuštenim površinama itd. Na sastanku su predstavljene aktualne mogućnosti navodnjavanja iz Programa ruralnog razvoja te one predviđene u budućem Strateškom planu ZPP za razdoblje 2023.-2027.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je iz Programa ruralnog razvoja ukupno odobreno 743 milijuna kuna potpora od čega je isplaćeno više od 541 milijuna kuna, a u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo ugovoreno ukupno 1028 projekata za koje je dodijeljena potpora u iznosu od gotovo 317 milijuna kuna, od čega je do sada isplaćeno više od 216 milijuna kuna.
Delegacija Ministarstva poljoprivrede predvođena ministricom Marijom Vučković je u ovom dvodnevnom posjetu ovoj županiji (7. i 8. siječnja 2022.) obišla i 33 milijuna kuna vrijedne projekte financirane uz pomoć Mjere 7 Programa ruralnog razvoja na otoku Braču te u gradu Trilju održala radni sastanak na temu aktualnosti u poljoprivredi ovog kraja u sklopu kojega je posjetila i novootvoreni područni ured Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu čiji djelatnici u neposrednoj suradnji s lokalnim poljoprivrednicima rade na unaprjeđenju njihove proizvodnje i konkurentnosti.
Izvor slika: Ministarstvo poljoprivrede