Na sajmu CROAGRO održana panel rasprava „Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju“

Poljoprivreda se vratila u glavni grad, poruka je međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije CROAGRO na kojem je od 1. do 4. prosinca na 16.000 četvornih metara izložbenog prostora u šest paviljona Zagrebačkog velesajma svoje proizvode i usluge predstavilo oko 290 izlagača iz 21 zemlje. 

CroAGRO je jedini poljoprivredni sajam u Hrvatskoj koji se održava u zatvorenim, grijanim i uređenim prostorima, istaknuli su organizatori sajma, koji su ga u skladu s tržišnim interesom te prijedlozima struke i izlagača, po uzoru međunarodnih sajamskih organizacija, u kalendaru pozicionirani u razdoblje kada nema značajnih poljoprivrednih radova. Osim ovih pogodnosti te bogate izložbene ponude, brojne je posjetitelje privukao i raznovrstan stručni popratni program u okviru kojega i nekoliko okruglih stolova  aktualnih tematika.

Na dan otvorenja sajma, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), jedan od partnera sajma, organizirala je panel raspravu „Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju“ koju je moderirao poznati radijski urednik i voditelj Davor Lončarić. 

Otvarajući kao domaćin raspravu izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice HAPIH-a, uvodno je podsjetio na strateške ciljeve RH poljoprivrede do 2030. godine među kojima je zacrtana prilagodba klimatskim promjenama i održivo korištenje resursa, uz istodobno povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. 

„Da bismo ove ciljeve ostvarili moramo intenzivirati proizvodnju, proizvoditi više po jedinici površine odnosno grlu kako bismo bili konkurentniji ostalim državama članicama EU koje u pogledu konkurentnosti imaju puno bolje rezultate od nas. Iznimno složeno pitanje je kako pomiriti da proizvodimo više, da proizvodimo zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu po pristupačnim cijenama a da poljoprivrednik pri tome može osigurati adekvatan dohodak, te u isto vrijeme održivo koristimo resurse, prilagođavamo se klimatskim promjenama realizirajući pri tome klimatske ambicije Europske komisije koje nameću čitav niz okvira i regulativa koje nas ustvari usmjeravaju u smanjivanje poljoprivredne proizvodnje“, oslikao je složenost uvjeta poljoprivredne proizvodnje Karalić ističući kako HAPIH provodi nekoliko projekta usko vezana za utjecaj klimatskih promjena, među kojima Agroekoteh i Crovizone. 

Intenziviranje transfera znanja

Kroz projekt Crovizone, uočena promjena u vegetativnom ciklusu vinove loze, pa tako i ranija berba, a s obzirom na to i promjena kvalitete grožđa a time i vina, što otežava čuvanje kvalitete ovog proizvoda na tržištu.

„Treba uvažiti promjene koje postoje i prilagoditi proizvodnju. Ono što možemo očekivati prema nekim klimatskim projekcijama, u kontekstu vinogradarstva, dovest će do novog rasporeda vinogradarskih zona, a s obzirom na prosječan vijek trajanja nasada, moramo već sada djelovati u smjeru prilagodbe proizvodnje“, rekla je izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, partner na projektu Crovizone. Neke od smjerova prilagodbe idu prema promjeni sortimenta, prilagodbi tehničkih zahvata, kao primjerice drugačije rezidbe, noćne berbe i sl.

S negativnim utjecajem klimatskih promjena vrlo su se dobro upoznali i proizvođači Požeštine u čijim je voćnjacima kasni mraz posljednjih godina nerijetko „obrao“ prinos. Jedan od njih je i dr. sc. Željko Herner, na ovom panelu predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore. 

„Sofisticiranije obrane od mrazova ne mogu ići u svaki voćnjak i mali proizvođači tome teško parirati. Kod stočarstva je najveći problem uzgoj krme u ovim klimatskim uvjetima, jer već u drugoj  godini od  smjese djetelinsko-travnih kultura ostane samo lucerna, koja je zbog svog jačeg korijena adaptabilnija na sušu. No to ne prolazi kod realizacije poticaja jer su prijavljene djetelinsko-travne smjese“, iznio je Herner jedan od praktičnih problema s kojim se susreći stočari. Po njemu je sukus svega da poljoprivrednicima nedostaje znanja odnosno boljeg transfera znanja iz znanosti u praksu.  „Poljoprivrednici nemaju smjernice kako da se adaptiraju i na kratkoročne, tuče i mrazove,  i na dugotrajne klimatske promjene – sušne zime bez snijega. Postoji svojevrstan vakuum da znanje akademske zajednice dopire do malih proizvođača“, upozorava Herner i za primjer daje savjetodavnu službu koja je u Austriji dio tamošnje poljoprivredne komore i puno brže reagira na terenu. To je po njemu jaka poluga u borbi s klimatskim promjenama. 

Klimatski odgovorna poljoprivreda

Koje su to konkretne mjere koje poljoprivrednici trebaju primjenjivati kako bi parirali klimatskim promjenama podcrtala je prof.dr.sc. Irena Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

„Prije desetak godina na FAO razini definiran skup načela nazvan klimatski pametna poljoprivreda, ali bih radije rekla klimatski odgovorna poljoprivreda. Održivu intenzifikaciju poljoprivrede će definitivno cijeli svijet morati primijeniti. Postulati ove poljoprivrede su između ostaloga adaptabilnost odnosno uzgoj kultura tolerantnih na stres, te primjena različitih agrotehničkih zahvata pod kojima se podrazumijeva i gnojidba i zaštita i obrada.“, pojasnila je Irena Jug ističući kao jedno od rješenja i novi koncept uzgoja tzv. agrošumarstvo,  konsocijacija trajnih nasada s ratarskim usjevima. Velika biljna masa šuma smanjuje temperaturne aberacije tijekom dana, veliku evaporaciju odnosno gubitak vode, daje određenu sjenu i td. 

„Već dugi niz godina promičemo i konzervacijsku poljoprivredu, koja podrazumijeva minimalno narušavanje tla, sustav obrade prilagođen specifičnostima određenog agroekološkog područja, kontinuiranu pokrivenost tla postrnim usjevima i dakako neizostavni plodored. No, konzervacijska poljoprivreda nije jedina mjera. Jedna od postulata pametne poljoprivrede je i smanjenje emisije stakleničkih plinova sekvestracijom, pohranom ugljika u tlo, što se može upravo unošenjem biljne mase u tlo. Tu je i navodnjavanje visokodohodovnih kultura, ili čitav niz oplemenjivačkih rješenja, uvođenje novih kultura ili bolje reći vraćanje nekim starim zaboravljenim a tolerantnim kulturama“, navodi Irena Jug i dodaje kako klimatske promjene imaju i neke pozitivne efekte. Redukcija gnojidbe odnosno održiva gnojidba kao i primjena kemijskih sredstava u zaštiti bilja svakako dovodi do smanjenja zagađivanja okoliša ali i financijske uštede. Pozitivni efekt je i primjerice u povrtlarskoj proizvodnji u kojoj se može postići više berbi godišnje na istoj površini. 

„Nema univerzalnog rješenja. Trebamo pronaći najbolji modus. Ne radi se više o tome hoćemo li moći – mi moramo poljoprivrednu proizvodnju povećati za 60 posto! U tome je vrlo važna sinergija i proizvođača i akademske zajednice ali i donositelja odluka! Ako oni to ne prepoznaju, sve pada u vodu. Ključno je već danas djelovati!“ – zaključila je prof. Jug. 

Da klimatske promjene ne možemo zaustaviti, nego im se moramo prilagoditi i pri tome planovi trebaju biti dugoročni, podcrtao je i prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je veliki problem rasporeda oborina u vegetaciji kao i problem nejednakog geografskog rasporeda oborina. Južna područja će imati još manje kiše a još veće temperature, ekstremi će biti sve veći. 

„Prokletstvo poljoprivrede što je proizvodnja na otvorenom. Nažalost, degradirali smo tlo i naš černozem ima 1,5-2 umjesto nekadašnjih 4 % organske tvari.  Klasičnim oranje smo spalili organsku tvar. Odite sada u Europu i pogledajte polja, nigdje nećete vidjeti otvorenu brazdu, sva su pokrivena nekim usjevom kratke vegetacije čija će biljna masa biti unesena u tlo kao zelena gnojidba prije sljedeće sjetve. Europska unija to primjenjuje već 20 godina“, kaže dekan Kisić ističući da su kod nas već primjetne promjene dezertifikacije tla odnosno opustinjavanja. 

Neizostavna financijska podrška provođenju mjera dobre poljoprivredne prakse

Anita Sever-Koren, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede je istaknula da se već godinama radi na mjerama prilagodbe proizvodnje klimatskim promjenama kao i smanjenja negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš i bioraznolikost. Izdvojila je set mjera obavezan za poljoprivrednike – mjere dobre poljoprivredne i okolišne prakse, tzv. višestruka sukladnost, koje moraju provoditi kako bi stekli pravo na potporu, što se pokazao vrlo dobar motiv. 

„Europske politike su ključne. Zajedničke smjernice u financijskom smislu određuju da 35 % od mjera za ruralni razvoj mora biti namijenjeno mjerama povezanim sa zaštitom klime, okoliša i bioraznolikosti. Isto tako, i minimalno 25 posto sredstava izravnih plaćanja. U strateškom planu do 2027. godine predvidjeli smo jačanje sustava prijenosa znanja i informacija u poljoprivredi. Savjetodavan služba je važan element toga sustava ali ne i jedini, i moramo vidjeti na koji način poljoprivredni proizvođača i mogu lakše doći do informacija koje su im najvažnija. Ono što u idućim godinama možemo očekivati i na čemu se radi, to je mogućnost uključivanja privatne savjetodavne službe, odnosno stručnjaka konzultanata, za što je također predviđena potpora. Predviđene su i potpore za tzv. inovacijska partnerstva u poljoprivredi, kojima bi se poljoprivrednici i znanstvenici mogli povezati oko ideje razvoja inovativnog proizvoda, tehnike ili metode, odnosno projekta koji će biti primjenjiv u proizvodnji“, najavila je Sever-Koren.  

Projekte će nastaviti provoditi i HAPIH, najavio je zaključno Krunoslav Karalić, dodajući kako je jedan od odgovora za ove složene zahtjeve kako pomiriti potrebu za povećanjem proizvodnje a smanjenjem upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te negativnih utjecaja na okoliš, uz sve spomenute prakse, zasigurno i digitalna poljoprivreda. 

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA

Skip to content