U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku 4. i 5. prosinca održan je Green Matrix Summit – konferencija posvećena održivom razvoju i zelenim tehnologijama. I ovo je, treće izdanje, okupilo brojne stručnjake i znanstvenike, gospodarstvenike i mlade poduzetnike kao i kreatore politika koji su raspravljali o izazovima klimatskih promjena, unaprjeđenju energetske učinkovitosti, prilikama koje otvaraju zelena i digitalna tranzicija te predstavili inovativna rješenja za održiviju budućnost.
Tako su: Energija budućnosti: Kako ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju; Zelene financije i investicije u održivosti; Energetska sigurnost i neovisnost u eri zelene tranzicije; Praktična primjena umjetne inteligencije – tehnološke posljedice u gospodarstvu; Kibernetička sigurnost – izazovi u današnjem digitalnom svijetu; Inovacije i tehnologija iz Slavonije: okusi budućnosti iz pametnog gospodarstva…. bile neke od tema panel rasprava i prezentacija održanih tijekom dvodnevnog programa konferencije.
Svoje viđenje ekonomskog utjecaja primjene digitalizacije u poljoprivredi dali su u panel raspravi prof. dr. sc. Ivan Plaščak s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, mr. sc. Damir Rimac iz tvrtke SANO, Vedran Stapić, direktor Agrokluba, Ivan Lauc, direktor tvrtke Reducos Software te dr. sc. Zdenko Ivkić, pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Tom je prigodom dr. sc. Ivkić upoznao nazočne s praktičnim primjerima primjene digitalnih alata koje koriste djelatnici Centra za stočarstvo HAPIH-a provodeći širok spektar aktivnosti, počevši od sudjelovanja u označavanju i registraciji novorođenih životinja, testiranju rasta, razvoja i proizvodnih odlika, laboratorijskog ispitivanja kvalitete stočarskih proizvoda, genetskog vrednovanja itd. Konkretno je opisao postupak kontrole mliječnosti krava, kao najboljeg puta za unapređenje mliječnih stada, za koju svakodnevno na farme diljem Hrvatske dolazi 80-tak tehničara HAPIH-ovog Centra za stočarstvo. Oni jedinstvenom mobilnom aplikacijom mSelekcija prikupljaju podatke o životinjama te kroz sustav službene kontrole mliječnosti uzimaju uzorke mlijeka zbog provedbe laboratorijske analitike, što je na godišnjoj bazi više od 600.000 uzorka. Ovi uzorci se zatim dostavljaju u HAPIH-ov Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, gdje su nakon laboratorijskih analiza rezultati uzgajivačima dostupni u roku 48 sati preko platforme eHAPIH-a.
„Uzgajivačima je tako na raspolaganju više od 25 različitih izvještaja po farmi mjesečno, što je godišnje ukupno oko milijun različitih izvještaja koje ova aplikacija kreira. Ovisno o izvještaju, međuodnos pojedinih komponenti ukazuje na eventualne potrebne promjene, tako da rezultati pomažu pri uspostavi racionalnog sustava hranidbe prema stvarnim potrebama životinja, praćenju zdravstvenog i reproduktivnog statusa itd.“, rekao je dr. sc. Ivkić i pojasnio da se time omogućuje donošenje boljih ekonomskih odluka na razini farme, jer, primjerice, prekomjerno trošenje hranjivih tvari ne samo da poskupljuje proizvodnju nego u konačnici može negativno utjecati na zdravlje i funkcionalnost životinje.
Platforma eHAPIH je dostupna svim uzgajivačima, neovisno o veličini gospodarstva, a mogu joj pristupiti u bilo koje vrijeme i s bilo koje lokacije gdje imaju pristup internetu.
HAPIH već niz godina promovira ovakav digitalni način pristupa rezultatima, čime se skraćuje vrijeme od uzimanja uzoraka do preuzimanja rezultata, ali i potreba za tiskanjem izvještaja. Stoga raduje činjenica kako većina uzgajivača koristi eHAPIH kao digitalni put za pristup rezultatima kontrole mliječnosti, ali i drugim podacima o svojim životinjama.
„Osim ovog primjera mogu izdvojiti kako je također zainteresiranim gospodarstvima omogućena razmjena podataka putem web servisa, koji omogućuje slanje i prihvat velikog seta podataka u kratkom vremenu. Ovakve primjere suradnje proizvođača i nadležne državne institucije prečesto uzimamo zdravo za gotovo, jer pouzdano znam da u jednoj od najrazvijenijih europskih zemalja uzgajivači još uvijek preferiraju tiskanu verziju izvještaja, što u konačnici komplicira cijeli postupak. Stoga je hrvatski primjer posebno istaknut kao prednost tijekom prošlogodišnjeg nadzora ICAR-ovih stručnjaka“, istaknuo je dr. sc. Ivkić i dodao kako HAPIH posljednjih godina intenzivno radi na digitalizaciji poslovnih procesa i danas raspolaže s više od 60 namjenskih aplikacija koje su na raspolaganju korisnicima, primarno poljoprivrednim proizvođačima.
Digitalizacija u poljoprivredi više nije jednokratan projekt, već kontinuirani proces koji zahtijeva stalno praćenje trendova, prilagodbu tržišnim uvjetima i uvođenje novih tehnologija kako bi se zadržala konkurentnost pa stoga i HAPIH-ovi stručnjaci stalno rade na novim projektima. Posljednjeg među njima, strateški projekt Smart AgriTech Connect ili skraćeno SATECON, predstavio je ukratko najavivši kako će HAPIH u suradnji s Fakultetom elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu razvijati pametna rješenja za vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, stakleničku proizvodnju i marikulturu. Riječ je o projektu prekogranične suradnje vrijednom 6,4 milijuna eura, od čega Europska unija osigurava 85 % sredstava. Projekt je usmjeren na unaprjeđenje poljoprivredne konkurentnosti u pograničnom području Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore i donosi nove tehnologije – dronove, senzore, automatizaciju, robotske sustave, napredene analize podataka i dr …
„Osim jačanja konkurentnosti poljoprivrede, očekuje se kako će projekt uvođenjem naprednih tehnologija privući nove, mlade poljoprivrednike, koji su im i vičniji, te osnažiti lokalnu proizvodnju, čime se stvaraju preduvjeti za revitalizaciju ruralnih područja. U konačnici možemo reći kako digitalni alati postaju temelj ekonomskog odlučivanja u poljoprivredi i naš je cilj da digitalna rješenja budu dostupna svim poljoprivrednicima, neovisno o veličini gospodarstva“, zaključio je dr. sc. Ivkić.
