Od 4. do 7. veljače u Opatiji je održan 67. Seminar biljne zaštite na kojem su eminentni domaći i inozemni znanstvenici i stručnjaci razmijenili nova saznanja i rezultate recentnih istraživanja, održali, odslušali ili pogledali gotovo 60 radova o kemijskim i alternativnim sredstvima za zaštitu bilja i mogućnostima njihove primjene, zakonodavnim regulativama, aktualnim problemima i njihovim rješenjima, novim rizicima i mogućim problemima te zaštiti šuma. Održane su i dvije panel rasprave: „Kako potaknuti implementaciju načela integrirane zaštite bilja u poljoprivrednu proizvodnju“ i „Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj dana“ te dva okrugla stola: „Savjetodavne usluge u zaštiti bilja – što imamo, što trebamo?“ i „Nove tehnologije u zaštiti bilja – držimo li korak?“.
Organizator i ovogodišnjeg Seminara je Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ), a suorganizatori su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Zagreb, Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske CROCPA i Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. “Morat ćemo se prilagoditi novim mjerama, novim metodama, novim načinima. Morat ćemo se boriti s nečim čega do sada nije bilo. Pritom nemamo uvijek niti sredstva niti mogućnosti”, poručila je između ostaloga prvog dana ovog tradicionalnog okupljanja fitomedicinara prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić, predsjednica HDBZ-a, ističući važnost pravilne primjene odobrenih sredstava za zaštitu bilja, kojih je sve manje, i problem uvoza prehrambenih proizvode iz trećih zemalja koje koriste sredstva koja su u Europi prije 30 godina zabranjena. “Moramo se prilagoditi onim metodama koje će dati rješenje. Mi prvenstveno tražimo rješenje za zaštitu našeg poljoprivrednog proizvođača. On mora moći živjeti od svoje proizvodnje”, zaključuje prof. dr.sc. Igrc Barčić.
„Ono što moramo i nastojimo činiti je poticati i ubrzati postupak registracije sredstava za zaštitu bilja koja sadrže aktivne tvari niskog rizika, uključujući mikrobiološka sredstva, na nacionalnoj razini. Također, moramo poticati i istraživanja alternativnih metoda zaštite bilja, s ciljem utvrđivanja njihove učinkovitosti na štetne organizme i kulture na kojima se primjenjuju, te našim proizvođačima ponuditi brza i dostupna rješenja u vidu alternativnih metoda, pri čemu značajnu ulogu imaju i imat će nove tehnologije.“, rekao je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a. Dodao je kako sve učestalije pojave i širenja novih štetnih organizama na područjima na kojima do sada nisu bili prisutni zahtijevaju učinkovit transfer stečenih znanja, kao i još jače intenziviranje suradnje svih institucija uključenih u poslove nadzora i sprječavanja širenja štetnih organizama bilja, osobito karantenskog statusa, kao što su, primjerice, zlatna žutica vinove loze, narančin trnoviti štitasti moljac i azijska strizibuba, te naposljetku potrebu brže implementacije primjene novih metoda u zakonodavstvo na europskoj i nacionalnoj razini.
Svoj su obol i u ovogodišnjem izdanju Seminara dali i stručnjaci HAPIH-ovog Centra za zaštitu bilja, s ukupno 12 izlaganja aktualne tematike iz područja zaštite bilje, od primjene kemijskih i alternativnih mjera zaštite bilja, zakonodavstva u području sredstava za zaštitu bilja, zaštiti šuma, aktualnih problema i rješenja za štetne organizme bilja do novih rizika i mogućih problema u poljoprivrednoj proizvodnji. Stručnjaci su doprinijeli i organizaciji Seminara, sudjelovanjem u radnim predsjedništvima te u organizaciji i vođenju okruglog stola: „Savjetodavne usluge u zaštiti bilja – što imamo, što trebamo?“, ali i radom u tijelima Društva.
Na Seminaru se tradicionalno dodjeljuju i priznanja zaslužnim članovima društva za ustrajan rad na promoviranju i unaprjeđenju ove struke. Tako je ove godine, među laureatima bio i doc. dr. sc. Dario Ivić iz Centra za zaštitu bilja HAPIH-a kojemu je svečano uručena zlatna medalja s poveljom za provođenje visokovrijednih standarda izlaganja i rasprava te stvaranje neraskidive poveznice struke i znanosti na svim razinama. Čestitamo!
Naslovna fotografija: Agrokub
