Povodom završetka istraživanja promjena kakvoće mladog vina sorte Portugizac 1. prosinca 2021. godine održana je radionica za članove udruge „Portugizac Plešivica“. Istraživanje je provedeno u Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), potaknuto svjesnošću vrijednosti tradicijskih proizvoda i potrebe njihova očuvanja. Mlado vino sorte Portugizac desetljećima obogaćuje vinsku i turističku ponudu, prvenstveno područja Plešivice i grada Zagreba. Dok je u 80-tim godinama prošlog stoljeća Portugizac bio vodeća crna sorta kontinentalne Hrvatske, danas je u Hrvatskoj svega 36 ha vinograda ove sorte, od čega 71 posto na području zaštićene oznake izvornosti „Plešivica“ (2020., https://www.apprrr.hr/registri/). Iako se o Portugiscu, osobito mladom vinu, puno priča, podaci o kakvoći su skromni.
Ovo je HAPIH-ovo istraživanje pokazalo kako je Portugizac, mlado vino, vrijedan izvor polifenola, spojeva odgovornih za čuvanje zdravlja. U toj velikoj grupi, s više stotina spojeva u vinu, posljednjih dvadesetak godina najviše pozornosti usmjereno je na resveratrol.Ovaj spoj, zahvaljujući bioaktivnosti, vrlo je vrijedan izvor antioksidacijskog potencijala i zaštite zdravlja. Sadržajem resveratrola, mlado vino Portugizac, ZOI Plešivica, ne treba se sramiti ispred većine svjetskih i „opjevanih“ crnih sorata.Čuvanje vina u boci, čak i u poželjnim i kontroliranim uvjetima u odnosu na okolišne, utječe na promjene polifenolne kakvoće općenito, pa tako i u ovom slučaju. U svim analiziranim vinima je nakon godinu dana smanjen sadržaj polifenola i antioksidacijski potencijal, uz prosječno smanjenje sadržaja trans-resveratrola za 40 posto.
Aromatsku senzornu kakvoću i privlačnost mladih vina prvenstveno se veže uz fermentacijsku aromu i izrazito hlapljive, svježe mirise estera i viših alkohola. Istraživanje je pokazalo kako promjene aromatskog sastava tijekom čuvanja mladog vina u boci ne idu u prilog senzornoj privlačnosti. Osim smanjenja sadržaja spojeva uz koje se veže voćnost i svježinu, u većini vina pojavili su se i neki nepoželjni spojevi. Iako prisutni u malim koncentracijama, zbog agresivnosti mirisa mogu mijenjati tipičnost i utjecati na prepoznatljivost sorte i ukupan senzorni dojam.
Zahvaljujući ovom istraživanju stekli smo nova vrijedna znanja o mladom vinu Portugisca. Proizvođači će imati potencijalno koristan alat za promociju ovih vina, što je pokazano i na održanoj radionici. Podaci dobiveni tijekom istraživanja rezultat su suradnje s Prehrambeno biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i vrijedan su doprinos poznavanju kakvoće vina ove, nažalost, zanemarene sorte.
Podsjetimo, mlado vino je tradicionalan izraz, može biti korišten za sva vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i podrazumijeva vino koje mora biti stavljeno na tržište do kraja kalendarske godine berbe grožđa (EU 1308/2013, EU 2019/33, 2019/34., https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/).
I ne zaboravimo: Ključ zdravlja je u umjerenosti!