Organizator konferencije je Agroklub, uz podršku brojnih partnera iz poslovnog i institucionalnog sektora, od kojih je jedna i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te je i ovo jubilarno peto izdanje potvrdilo da je AgroRocks konferencija mjesto transfera znanja i novih vizija koje mijenjaju budućnost naše poljoprivrede.
Konferenciji su nazočili zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević, ravnatelj APPRRR-a Nikola Dolački, ravnatelj HAPIH-a Hrvoje Hefer, predstavnici gradova i općina, institucija i znanstvene zajednice te poljoprivrednici. Njihova nazočnost dodatno je naglasila važnost teme i pozicionirala Slavoniju i Baranju kao prirodan centar razgovora o razvoju poljoprivrede.
„Program AgroRocks 2025. ispunjen je nizom aktualnih rasprava o ključnim pitanjima domaće poljoprivrede. Već na prvom panelu „Kako domaća poljoprivreda može bolje iskoristiti svoje resurse?“ otvorena su pitanja raspolaganja državnim zemljištem, modernizacije zemljišnih knjiga, nasljeđivanja i upravljanja zapuštenim površinama, a sudjelovali su predstavnici Ministarstva, poljoprivrednici i šumovlasnici“, rekao je Vedran Stapić, direktor Agrokluba.
Izvor fotografije: Agroklub.com
Konferencija je započela Razgovorima 1 na 1
„Bez novih tehnoloških dostignuća nema ni uspješne poljoprivrede. U Slavoniji, Baranji i Srijemu poljoprivreda je osnovna gospodarska djelatnost i čuti danas ovdje što se ima za reći je iskustvo koje će svi sudionici ponijeti s današnje konferencije. Naš je cilj raditi na tome da budemo prehrambeno-tehnološka industrija, a ne samo sirovinska baza i Županija će poljoprivrednicima biti potpora u tome”, poručio je Goran Ivanović, zamjenik županice Osječko-baranjske županije.
„Ono što je dinamično drugačije je da je novi prijedlog proračuna fleksibilniji, ali nikako nije manje novca namijenjeno zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Sada slijede dogovori i razgovori zemalja članica o tom prijedlogu što traje neko vrijeme. Apsolutna poruka poljoprivrednicima je da neće biti manje novca, svijet se promijenio, stvari su fleksibilnije i želimo fleksibilizirati načine na koje se oni financiraju”, rekla je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Poljoprivreda konferencija AgroRocks već petu godinu za redom otvara rasprave na ključne teme i izazove s kojima se suočava hrvatska poljoprivreda.
„ Od ulaska u EU bilježimo pad poljoprivredne proizvodnje za 15,5%, s time da nam je biljna proizvodnja pala za 14,5%, a stočarstvo za čak 21%. Bilježimo i povećanje uvoza, a ono što nas više brine je struktura vanjsko trgovinskog deficita. Taj trend se nastavio i u ovoj godini i stoga je iznimno važno otvarati teme poljoprivrede i iskoristivosti resursa upravo ovako kako to radi AgroRocks“, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore.
U pripremi su nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, o čemu je na AgroRocksu govorio Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
„Imamo 356 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta od kojih je 200 tisuća pod ugovorima, a tendencija je da se putem javnih natječaja sklope ugovori i za preostala zemljišta. Državno poljoprivredno zemljište daje se uz povoljnije uvjete na godišnji zakup i u tom dijelu je također naglasak na proizvodnji dodane vrijednosti te uvrštavanje mladih poljoprivrednika kao posebne kategorije“, rekao je Majdak.
Još jedna novost očekuje poljoprivrednike od iduće godine – morat će dokazivati podrijetlo svojih proizvoda ako oni potječu s područja na kojima je do 2020. godine bila šuma. Radi se o Uredbi o deforestaciji koja će zabraniti promet proizvoda poput drva, soje, kave i govedine bez geolokacijskog podrijetla.
„Na Saborskom odboru za poljoprivredu prezentirali smo izmjenu Zakon o HAPIH-u kojim će biti omogućeno formiranje novog centra. Obveznici EUDR uredbe o deforestaciji u Hrvatskoj, gospodarski subjekti i trgovci, su uglavnom već upoznati s osnovnim pitanjima, jer naši stručnjaci u suradnji s HGK-om već uvelike rade na edukaciji obveznika, s naglaskom na njihove dvojbe oko načina provedbe novih pravila u pojedinim specifičnim slučajevima i postupkom kreiranja potrebnih dokumenata u centralnom informacijskom sustavu Europske komisije“, rekao je Hrvoje Hefer, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
„HAPIH također prati stanje i kvalitetu tla, radi agroekološko zoniranje te je donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2019. godine, HAPIH-ov Centar za tlo dobio ovlasti da formira informacijski sustav. Tako je laboratorij Centra za tlo postao referentni laboratorij Republike Hrvatske, a trenutno smo skupili više od 200.000 analiza, koje su pokazale da je tlo dosta kiselo“, navodi Hefer.
Izvor fotografije: Agroklub.com
Brojne panel rasprave okupile renomirane stručnjake
Na panel raspravama stručnjaci su razgovarali o iskorištavanju lokalnih resursa, financiranju buduće proizvodnje hrane, neiskorištenim potencijalima poljoprivrede te povratku poljoprivrednoj proizvodnji. Razgovaralo se i o dezinformacijama vezanim za hranu, a jedna od panelistica bila je i Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnatelja HAPIH-a.
„Svakodnevno se susrećemo s lažnim vijestima vezanim za hranu. Razlog tome je što je hrana univerzalna tema, kao i činjenica da su vijesti o hrani nerijetko formulirane na način da bude emocije, bio to strah od bolesti ili nada u dugovječnost…“, navodi Mikrut Vunjak.
Također se dotakla fenomena kognitivne pristranosti – sklonosti vjerovanju informacijama koje potvrđuju naše postojeće stavove i vrijednosti, koja je često prisutna kada se susrećemo s lažnim vijestima, neovisno o našoj razini medijske pismenosti.
Panel „Kako ćemo financirati buduću proizvodnju hrane?“ donio je raspravu o budućim modelima financiranja, ulozi banaka, osiguranju proizvodnje i izazovima smanjenih EU sredstava, dok je panel „Kako vratiti ljude poljoprivredi?“ okupio stručnjake i praktičare koji su raspravljali o demografskim izazovima, privlačenju mladih, ulozi znanosti i potrebi međuresorne suradnje.
PlantHealth4Life na Agrorocksu
Očuvanje poljoprivrede i naše budućnosti usko je povezano s očuvanjem zdravlja bilja jer zdrave biljke znače dobre poljoprivredne prinose, a tako i dostupnost i cjenovnu pristupačnost hrane. Kako bi se podigla svijest građana o ovoj važnoj temi, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provodi informativnu kampanju PlantHealth4Life diljem Europe. U Hrvatskoj kampanju, već drugu godinu za redom, provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u ulozi nacionalnog nositelja.
Agrorocks bila je još jedna odlična prilika za promociju navedene kampanje u svrhu širenja njezinih poruka široj javnosti. U sklopu promocije kampanje, sudionici konferencije su imali priliku sudjelovati u edukativnom kvizu o biljnom zdravstvu koji je pripremio HAPIH-ov tim. Kroz pitanja poput kojim se dokumentom jamči da je bilje uzgojeno u skladu sa standardima EU-a; koji invazivni kukac iz Azije uništava stabla u Hrvatskoj i nalazi se na popisu karantenskih štetnih organizama EU-a; kakve posljedice na okoliš imaju invazivne biljne vrste – sudionici su imali priliku testirati svoje znanje i podići svijest o važnosti zaštite zdravlja bilja.
Osim provjere znanja i dodatne edukacije o biljnom zdravstvu, sudjelovanje u kvizu sudionicima je omogućilo osvajanje nagrada nadahnutih porukama kampanje o važnosti očuvanja zdravlja bilja i njegovom utjecaju na bioraznolikost. Nagrade su uključivale kemijske olovke te magnete i privjesnice za putne torbe s porukama kampanje, koje podsjećaju na važnost odgovornog ponašanja prilikom putovanja i neunošenja „nepoželjnih suvenira“ – bilja i biljnih materijala koji mogu skrivati biljne štetnike opasne za lokalne biljne vrste. Kampanja je usmjerena na zaljubljenike u prirodu, vrtlare, putnike te mlade roditelje koji brinu o očuvanju okoliša za buduće generacije, a sadržaj kampanje na konferenciji bio je prilagođen svim ciljanim skupinama kroz kviz, prigodne nagrade i Pestyja – simpatičnu maskotu koja predstavlja biljnog nametnika, osobito popularnu među mlađima. Sve navedeno podsjeća na važnost odgovornog ponašanja tijekom putovanja izvan EU-a, osobito u kontekstu neunošenja bilja i biljnih materijala bez biljne putovnice, u svrhu sprječavanja širenja biljnih štetnih organizama koji potencijalno mogu ugroziti domaće biljne ekosustave.
HAPIH-ovac dr.sc. Dragan Solić – Komunikator godine 2025.
Na Agrorocks-u se, sad već možemo reći tradicionalno, dodjeljuje i posebno priznanje Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) za transfer znanja i popularizaciju znanosti. Dodjelu smo ove godine pratili s posebnom pozornošću, jer je ovoga puta stručni žiri, kojega čine urednici domaćih agrarnih medija i predstavnici Hrvatske agronomske komore, priznanje „Komunikator godine“ odlučio dodijeliti dr.sc. Draganu Soliću, načelniku Sektora za razvoj stočarstva, iz Centra za stočarstvo HAPIH-a. Priznanje su mu uručili Vedran Stapić, predsjednik DANH-a i Romeo Jukić, predsjednik Hrvatske agronomske komore.
Iza dr. Solića su desetljeća rada na unapređenju kvalitete i podizanju standarda te edukaciji poljoprivrednika, čime doprinosi ostvarenju ciljeva ovog poziva – promicanju znanja, transparentnosti i profesionalizma u poljoprivredi, istaknuo je u ime DANH-a Martin Vuković prilikom proglašenja ovogodišnjeg laureata.
Solićeva stručnost najviše dolazi do izražaja u jednostavnom, pristupačnom i zanimljivom komuniciranju kompleksne proizvodne tematike i s njom povezane (rastuće) administracije. On uspješno povezuje znanost i praksu te približava poljoprivredne teme široj publici bez gubitka na stručnosti i kvaliteti informacija, stajalo je u pojašnjenju žirija.
Zamijetili su da je dr.sc. Solić u posljednje vrijeme intenzivno radio na informiranju javnosti o zakonodavnim promjenama vezanim uz implementaciju nove uredbe o proizvodima povezanim s deforestacijom, no u svojim je dugogodišnjem radi stručnim člancima i predavanjima bio usmjeren na širok raspon tema poljoprivrednog, posebice stočarskog sektora, a ponajviše na edukaciju o dobrobiti životinja, podrijetla proizvoda i održive proizvodnje.
Iz perspektive DANH-a osobito je važna i njegova otvorenost i dostupnost novinarima, koja je u konačnici također u službi prenošenja informacija krajnjim korisnicima.
Zahvaljujući na dodijeljenoj nagradi, dr.sc. Solić je istaknuo važnost dobre suradnje s poljoprivrednim medijima u zajedničkom cilju edukacije poljoprivrednih proizvođača te nužnost konstantnog praćenja relevantnih informacija, posebice novosti i inovacija u znanosti, kao jedne od ključnih pretpostavki uspješne poljoprivredne proizvodnje.
Proglašeni dobitnici nagrada RuralFoto 2025
Svečana dodjela nagrada RuralFoto, izbora za najbolje ruralne fotografije, privukla je veliku pažnju publike. Stručni žiri odabrao je po 10 najboljih radova u četiri kategorije – selo, životinje, proizvodnja i priroda, a pobjednike su birali registrirani korisnici Agrokluba.
Danijel Bošnjak pobjednik je u kategoriji “proizvodnja” fotografijom bale sijena na Krbavskom polju pod zvjezdanim nebom. Najbolju fotografiju životinja snimila je Jelena Potrebić. Milena Erceg slavila je u dvije kategorije – “selo” i “priroda”, a posebno priznanje publike i nagradu Hrvatske zajednice županija osvojio je Marijan Šalek iz Orahovice.
