Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Osijek bila je domaćin tradicionalnog okupljanja na temu predstojeće jesenske sjetve, na kojemu su se ujedno i rezimirali rezultati ovogodišnje žetve.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, je rekao kako je 2025. bila izrazito zahtjevna godina za poljoprivredu, obilježena ekstremnim vremenskim pojavama, od proljetnih mrazova i poplava do ljetne suše i tuče. Također je rekao kako je elementarna nepogoda proglašena u čak 11 županija, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 358 milijuna eura. Dodao je i da su otkupne cijene žitarica i uljarica trenutno nešto više nego prošle godine, pri čemu se posebno ističe suncokret, čija je cijena u prosjeku 20 % viša nego 2023. Odnosno 455 €/t. Kako bi potaknulo sigurniju i kvalitetniju proizvodnju, Ministarstvo je donijelo program potpore za sjetvu certificiranog sjemena ozimih kultura u vrijednosti 12,5 milijuna eura te najavio kako će program potpora za certificirano sjeme postati višegodišnji. Potpora iznosi 50 eura po hektaru za prvih 50 hektara po korisniku, a program je nadogradnja proljetne potpore za soju.
“Certificirano sjeme jamči sigurnost i zdravstvenu ispravnost biljaka, a time i stabilnije prinose. Klimatske promjene nameću novi ritam, ozime kulture sve su sigurniji izbor u odnosu na jarine”, rekao je državni tajnik Majdak. “Naš je cilj postupno eliminirati sijanje tavanuše i potaknuti korištenje dorađenog sjemena s punim certifikatom. To jamči zdravstvenu ispravnost, bolji prinos i stabilniju proizvodnju. Uključit ćemo i male dorađivače u sustav, kroz dodatnu certifikaciju i suradnju s HAPIH-om”, istaknuo je.
Dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnatelja HAPIH-a i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, rekao je kako je hrvatska sjemenska proizvodnja strnih žitarica stabilna i dostatna za domaće potrebe. U ovoj proizvodnoj godini proizvedeno je više od 23.100 hektara sjemenskih usjeva, čime su osigurane dovoljne količine za sjetvu koja je u tijeku.
“Ukupno certificiramo oko 71.000 tona sjemena godišnje, od čega su 50.000 tona strne žitarice. Do sada je certificirano oko 31.500 tona pšenice, 7.200 tona ječma i 2.000 tona pšenoraži, a za izvoz u ovom trenutku imamo oko 7.000 tona sjemena za treće zemlje po OECD shemi, što je na razini prošle godine. Cijene sjemena ozimih strnih žitarica su u prosjeku od 5 do 13 % niže nego lani“, istaknuo je Jukić i naveo kako se za uljanu repicu, prema podacima s terena, bilježi veća zainteresiranost. Oko 30 posto sjemena uljane repice plasirano je više na tržištu, tako da možemo očekivati znatno veće površine pod ovom kulturom. Cijena sjemena repice, kao i stočnog graška, na razini je prošle godine, zaključio je Jukić.
Prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek ističe da se “novo normalno” u ratarskoj proizvodnji očituje u produljenju optimalnih rokova sjetve i većoj prilagodbi klimatskim promjenama. Nadovezao se ocjenom da su certificirane sorte nužne ne samo zbog zdravlja, nego i zbog genetike i otpornosti koju donose.
“Ozime kulture poput pšenice i ječma u ovim uvjetima daju sigurnije rezultate. Temperature su više, oborine ravnomjernije raspoređene, a rizici manji. Ove jeseni uvjeti za nicanje i klijanje su idealni”, rekao je Stipešević. Također je upozorio i na potrebu strožeg poštivanja plodoreda, posebice kod uljane repice, koja bi se na istu parcelu trebala vraćati tek svake četvrte ili pete godine, kako bi se spriječilo širenje štetnika.
Vlado Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK ocijenio je godinu “prosječnom“ po urodima, ali nezadovoljavajućom po cijenama.
“Ozime kulture dale su vrlo dobre rezultate, dok su jarine podbacile. Suncokret je iznimka, a i kukuruz u zapadnoj Hrvatskoj nije loš. Ipak, proizvođači nisu zadovoljni, jer tržišne cijene nisu povoljne. Globalno se očekuje rekordna proizvodnja kukuruza, četiri najveće zemlje proizvođači imat će oko 50 milijuna tona više nego lani, što će dodatno spustiti cijene”, ocijenio je Čondić-Galiničić. Dodao je i da se Hrvatska i dalje suočava s viškovima žitarica i uljarica u odnosu na potrebe domaćeg tržišta, dok se dio kultura poput šećerne repe i dalje pokušava održati kroz državne potpore.
Izvor foto: Agroklub
